Dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Goražda.
Članice Udruženja žena za ruralni razvoj Općine Pale u saradnji sa Udruženjem ljubitelja prirode "Palić" pokazale su kako se priprema zaboravljena bosanska poslastica – ćetenija. Upravo zato što priprema ćetenije traje satima ovaj specijalitet predstavlja i povod za druženje uz pjesmu.
U pograničnim mjestima, do kojih poruke iz političkih centara sporije stižu i gdje su ljudi davno shvatili da jedni bez drugih ne mogu živjeti, uzajamna pomoć kao da jedva čeka da se pruži, a radost zbog susreta sa prijeratnim komšijama vraća iskreni osmijeh na lice.
Šerif Halilović u proizvodnji malina vidio je šansu da opstane nakon povratka u fočansko naselje Vojnoge. Više od dvije decenije tražio je način kako da se vrati na zgarište kuće u kojoj je ubijena njegova majka.
Jake kiše uništile su lokalni put koji Prvanj povezuje sa putnom komunikacijom Goražde – Čajniče, pa do svojih kuća mogu stići samo najhrabriji i vozači kojima nije žao njihovih automobila.
Načelnik Općine Goražde, po treći put uzastopno, je Muhamed Ramović. Prva dva mandata je osvojio kao kandidat Stranke za BiH, odnosno Saveza za bolju budućnost, a sada je na izbore izašao kao nezavisni kandidat i dobio podršku najvećeg broja građana.
"Djeca – naša budućnost" naziv je interkulturalnog kampa koji je održan u Goraždu. Na način koji u ovom dijelu BiH postaje tradicija učenici iz Goražda, Rudog, Foče, Čajniča, Prače, Ustikoline i drugih mjesta u jugoistočnoj Bosni predstavili su dio svoje tradicije.
Emin Bećović i Vujadin Radović žive u Sjeverinu, malom mjestu na granici BiH i Srbije. Mjesto koje administrativno pripada Srbiji, a mnogo je bliže Rudom u BiH, postepeno ostaje pusto, jer posla nema. Mještana je svaki dan sve manje, ali su ljudi iz ovog kraja oslonjeni jedni na druge.
Medžlis Islamske zajednice Goražde i Crkvena Opština Goražde pokušavaju boriti se protiv predrasuda i porušiti decenijama podizane barijere između mladih ljudi. Jedna od aktivnosti kroz projekat Pro Budućnost je i saradanja sa vjerskim zajednicama, te posjete mladih različitim religijskim objektima.
U fočanskoj mjesnoj zajednici Popov Most nedavno je u saobraćaj pušten most na rijeci Sutjesci, koji je vlastitim sredstvima, kao dar zavičaju, podigao Enes Hajdarević.
Pune 24 godine stanovnici Zorlaka kod Goražda čekali su da pravosudne institucije istraže i kazne zločin nad 11 članova njihovih porodica, uglavnom starijih osoba koje nisu željele ili nisu mogle na vrijeme otići iz sela. Sada su osnovali udruženje, traže istinu i pravdu, zabrinuti što umiru i rijetki svjedoci događaja iz jula 1992.
U selu Koritnik nekada je živjelo oko 80 stanovnika, a većina je ubijena u Pionirskoj ulici u Višegradu, u jednom od najmonstruoznijih ratnih zločina poznatijem kao višegradska "Živa lomača". Selo je danas skoro pusto, sve u njemu izgleda kao da je rat jučer stao. Preživjeli i porodice žrtava, izgradili su spomen-česmu sa imenima ubijenih i odlučili da Koritnik ne zaborave.
Tokom rata, džamija u Međurječju porušena je po treći put. Kao i ranije, obnavljaju je mještani, a najviše truda ulažu upravo članovi porodice Čeljo. Prelijepi objekat gradi se u izvornom obliku. Obnovi se raduju i komšije srpske nacionalnosti, jer i njih je ostalo tek nekolicina, u kraju u kojem ništa više ne izgleda kao nekad.
U selu Zamršten pod planinom Treskavac iznad Tjentišta za 16 godina, koliko čekaju da dobiju struju, stanovnici su dobili samo kolčić zaboden u zemlju.
Na šumskom putu koji povezuje Sadbu kod Goražda i Slatinu kod Foče osvanula je barikada napravljena kako bi se spriječila nelegalna sječa šume. Stanovnici Slatine koji žive u Goraždu, a u svojim selima obrađuju imanja umjesto 17 kilometara sada su prinuđeni da do svojih imanja putuju tri puta dužim
Ronioci iz BiH i Hrvatske, poučeni iskustvima iz poplava koje su prije nekoliko godina zadesile dijelove ovih država, inicirali su osnivanje akademije za obuku njihovih budućih kolega. Rijeka Drina na svom toku kroz Goražde idealna je za savladavanje svih strahova i prepreka na tom putu.
U Interkulturalnom kampu u Strgačini kod Rudog ove godine će boraviti 240 djece iz različitih bh. škola i gradova, te isto toliko djevojčica i dječaka sa poteškoćama u razvoju.
Samo tokom ove sedmice tri grupe hodočasnika iz Hrvatske – iz Splita, Koprivnice i Pleternice – borave u posjeti Goraždu. Razlog su Drinske mučenice, pet časnih sestara koje su umjesto poniženja u četničkom zarobljeništvu izabrale smrt, skačući sa prozora kasarne, koja danas služi kao škola.
Kritičari odluke da se škola u Goraždu nazove imenom Huseina ef. Đoze za sada su mnogo tiši od onih koji smatraju da je ovaj Goraždanin zaslužio da se po njemu nazove neka od javnih ustanova. Đozo je bio tabor – imam u Handžar diviziji, intelektualac, kasnije i lični Titov prevodilac.
Mjesecima nakon početka rata u BiH, stanovništvo iz okoline Tjentišta krilo se u okolnim šumama i planinama. Avdija je živio u kolibi na katunu, a Šaban sa suprugom 83 dana proveo u 'Fići' parkiranom u prašumi Perućica. Ovo je priča iz sela Mrkalji kod Foče, sa ruba najveće prašume u Evropi.
Šetnja tridesetdvogodišnjaka porijeklom iz Alžira duga je oko 6.500 kilometara. Započeta je u aprilu u Parizu, a bit će okončana u svetom gradu Meki. Na putu ka Saudijskoj Arabiji jedna od njegovih stanica bilo je i Goražde
Učitajte više sadržaja...
