Dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Goražda.
U selu Vratar kod Žepe nekada je živjelo 100 porodica, a danas nekoliko povratnika nije u mogućnosti očistiti ni korov u koji zarastaju njihovi voćnjaci. Od potpunog gašenja život čuvaju uglavnom stariji, dok mlađi ne žele, niti imaju uslova da se vrate.
Skup sela između Foče i Čajniča spaljen je tokom rata, ali ni tada ljudi nisu željeli jedni drugima nanositi zlo. Porodica Drljo zahvalna je Radivoju Pejoviću, predratnom mjesnom funkcioneru SDS-a, koji ih je zaštitio
Goraždanin Ekrem Pleh već 36 godina svojim sugrađanima dostavlja dobre i loše vijesti. Vrijedni poštar povremeno dostavlja i po 1.000 pošiljki dnevno.
Lana Stojšić rođena je u Metkoviću, odrasla u Zenici a školovala se i ostala živjeti u Goraždu. Pokazala nam je kako od obične šperploče, uz pomoć pirografa, napraviti prelijepu sliku.
Udruženje „Kulturna baština“ iz Goražda očistit će divlje deponije na četiri lokacije.Tokom akcije čišćenja dijela korita rijeke Ocke u Bogušićima, pridružilo im se samo nekoliko mještana i lokalnih zvaničnika.
Udruženje Kulturna baština BPK u Goraždu je postavilo izložbu posvećenu prvom pominjanju imena Goražde prije 640 godina.
Od zaleđenih vrhova fočanskih planina, najviših u BiH, do poplavljene Semberije, članovi Spasilačke službe „Wolf“ iz Foče spašavaju ljudske živote.
Sadnjom 8.372 sadnice drveća koje će simbolizirati svako ubijeno dijete, muškarca i ženu u srebreničkom genocidu, Goražde namjerava trajno sačuvati sjećanja na najveći zločin na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata
Goražde i Srebrenicu - dvije ratne „zaštićene zone UN-a“, povezivat će Memorijalna šuma 8372, čija je sadnja počela na brdu iznad sela Posestra. Kompleks sa 8372 stabla će simbolizirati svakog ubijenog muškarca, ženu i dijete, Goraždani žele trajno sačuvati sjećanja na genocid u Srebrenici.
Slikar Jasenko Dostović svoj život provodi na obalama dvije rijeke, Neretve i Drine. Za obje ga vežu dvije ljubavi. U Mostaru je odrastao, a u Goražde došao zbog ljubavi prema supruzi. Iz dva grada i dvije rijeke Dostović crpi ono najljepše, motive Mostara i Goražda.
Osuđenici na dugogodišnje zatvorske kazne u KPZ Foča imaju priliku da rade u fabrici namještaja, a slobodno vrijeme da provode u različitim sekcijama. Radna okupacija mnogo im znači. Dio onoga što stvaraju predstavljeno je na izložbi u motelu Brioni koji su svojevremeno upravo gradili osuđenici.
Hasan i Hedija Bekto jedini su povratnici koji u Karovićima kod Čajniča provode zimu. Još jednu, 13. u mraku, bez struje. U selu do kojeg je lošim putem teško doći stigli su 2003. godine
Koliko vodenice znače građane Goražda podsjetio je rat, kada su savremeni mlinovi za mljevenje žita, bili neupotrebljivi. Edhem Peštek, 73-godišnji mlinar iz sela Bogušići priča da je nekada pored rijeke Ocke bilo 30 vodenica, a sada tek rijetke rade.
Ratni veteran Sudo Forto iz Hubjera kod Goražda jedan je od najpoznatijih poljoprivrednih proizvođača u Gornjem Podrinju. Teško ranjen u Goraždu 1994. godine evakuiran je na liječenje u Švedsku. Život bez Drine nije bio za njega, pa se 1998. godine vratio i odlučio da živi od proizvodnje hrane. Neob
Udruženje oboljelih od cerebralne paralize i distrofije iz Goražda savladava uz pomoć prijatelja zapošljava osobe koje većina preduzeća, ali i javnih institucija ne želi primiti na posao. Članovi udruženja najprije su proizvodili igračke, a danas šiju papuče i druge korisne stvari.
Hajra Ramić je samohrana majka koja u rogatičkom selu Kukavice živi sa četvero djece. Jedno je izgubila u ratu, kada je i sama ranjena, a potom je zbog posljedica smrzavanja ostala i bez prstiju na rukama. Uprkos svemu, ova hrabra žena danas od živi od poljoprivrede.
Već 13 godina od kako su se vratili, Hasan i Hedija Bekto žive bez struje u čajničkom selu Karovići. Tokom zime ovom bračnom paru jedino društvo su divlje životinje koje često prolaze kroz selo. Struju će, ako je vjerovati vlastima, uskoro dobiti.
Želimo pokazati da ne stojimo iza ičijih nelegalnih aktivnosti. Nemamo samo prijetnju od 'paradžemata', već i od drugih radikalnih struktura koje su prijetnja bh. društvu, kaže za RSE Remzija Pitić, goraždanski muftija
U požaru koji je prije nekoliko dana uništio njegovu kuću u selu Kuta kod Sokoca, Adil Vrabac ponovo je ostao bez svega.Po drugi put sve što je godinama stvarao nestalo je u plamenu. Tračak nade vraćaju komšije koje žure da na niskim temperaturama i obnove krov i spasu zidove od daljnjeg propadanja.
Muhamed Subašić iz sela Mioč, na granici između Bosne i Srbije, čeka da proteza za njegovu nogu bude završena kako bi se mogao vratiti svakodnevnim obavezama, jer posao u poljoprivrednom gazdinstvu od 70 dunuma ne može da čeka.
Učitajte više sadržaja...
