Posjeta glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Serža Bramerca, na poziv ministra pravde Duška Markovića, ponovo je aktuelizovala pitanje odnosa države Crne Gore prema ratnim zločinima koji su tokom 90-tih godina prošlog vijeka počinjeni na njenoj teritoriji.
Odnosom državnih institucija prema ratnim zločinima bavila se i Evropska komisija u posljednjem izvještaju o napretku Crne Gore.
Crna Gora mora jače da istupi u borbi protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da efikasno istražuje, procesuira da i kažnjava ratne zločine u skladu sa međunarodnim standardima, navodi se u najnovijem izvještaju Evropske komisije.
Iz Brisela upozoravaju da država “radije zauzima formalistički pristup” u istrazi ratnih zločina, i ponavljaju navode iz prošlogodišnjeg Izvještaja da do sada nije bilo optužnica za komandovanje, pomaganje i podržavanje ratnih zločina.
Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava kaže za RSE da su nalazi i ocjene Evropske komisije o tome kako Crna Gora procesuira slučajeve ratnih zločina iznenadili crnogorske državne organe, prije svega Vladu i pravosuđe.
„Zato što kod njih preovladava raspoloženje da je to jedna prevaziđena tema, stvar prošlosti, mi kao treba da gledamo u budućnost i sve se to moglo čuti tokom javne rasprave o Zakonu o specijalnom tužilaštvu, kao i ocjene da specijalno tužilaštvo više nema razloga da se bavi ratnim zločinima. Međutim, Evropska komisija očigledno ne misli tako. Oni su jasno rekli da su razočarani jer su vidjeli da nije bilo nikakvih ozbiljnih napora da se suzbije nekažnjivost za ratne zločine i rekli su da se mjere iz Akcionog plana iz poglavlja 23 u odnosu na ratne zločine primjenjuju samo formalno i rekli su da bi ratni zločini trebalo da ostanu u nadležnosti Vrhovnog državnog tužioca.“
Tea Gorjan Prelević kaže da vruć krompir ne suočavanja države sa ratnim zločinima sada preuzima novoizabrani Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković:
„Sada, ili će gospodin Stanković ponovo da otvori važne slučajeve ratnih zločina za Crnu Goru i neke nove kojima se tužilaštvo još nije bavilo ili ćemo da potonemo u znatno dugotrajnije čekanje na vladavinu prava i EU. Jedino što ovdje stvarno ohrabruje jeste to da ratni zločini ne zastarijevaju a ostalo je na našim nadležnim organima.“
Ajša Hadžibegović iz Građanske alijanse pozdravlja zaključke iz izvještaja Evropske komisije ali ne očekuje da će se situacija u pogledu procesuiranja ratnih zločina značajnije popraviti:
„Mislim da je sjajno što je EU kroz izvještaj ponovo prepoznala ulogu koju smo imali i jednu vrstu odgovornosti, pojačane odgovornosti koju bi trebali da pokažemo u odnosu na prošlost u kojoj smo učestvovali na ipak aktivan način, iako izbjegavamo da to tako nazovemo. Sa druge strane, na žalost mislim da se situacija neće značajno promijeniti jer jednostavno nakon ovoliko godina teško je očekivati da će se bez nekih promjena na političkoj sceni Crne Gore u tom pogledu neki pomak napraviti.“
Predstavnici civilnog društva godinama upozoravaju da Crna Gora nije odlučno i odgovorno pristupila preispitivanju vlastite uloge u posljednjim jugoslovenskim ratovima, iako je nesporno da je bila učesnik ratnih dešavanja.
Podsjetimo, u maju ove godine Apelacioni sud potvrdio je prvostepenu presudu kojom je Viši sud u Podgorici oslobodio devet bivših službenika Ministarstva unutrašnjih poslova optuženih za deportaciju bosanskohercegovačkih izbjeglica 1992. godine.
Odlukom Apelacionog suda u aprilu ove godine potvrđena je presuda Višeg suda u Podgorici u “slučaju Morinj”, a kojom su optuženi Ivo Gojnić, Špiro Lučić, Ivo Menzalin i Boro Gligić oglašeni krivim zbog krivičnog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika sa dubrovačkog ratišta u logoru Morinj 1992.
Krajem 2013. Viši sud u Bijelom Polju oslobodio je osam pripadnika bivše Vojske Jugoslavije, optužbe za ubistvo 15 izbjeglica iz Albanije i sa Kosova u selu Kaluđerski laz, kod Rožaja, u aprilu 1999.
U decembru 2010. godine oslobođeni su i svi optuženi za zločin u Bukovici kod Pljevalja. U tom selu je, između 1992. i 1993. godine, osam osoba bošnjačke nacionalnosti ubijeno, nekoliko desetina kuća je zapaljeno i opljačkano, a nekoliko stotina Bošnjaka protjerano iz domova.