Američka Komanda za sajber odbranu (Cyber Command) poslala je takozvane “sajber ratnike” u savezničke države kao što su Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Ukrajina, kako bi pomogli u odbrani mreža tih zemalja od hakerskih napada, ali i da bi zaštitili izbore u SAD koji će biti održani 2020. godine.
Kako je objavio web sajt Syberscoop, takozvani “sajber ratnici” poslati su i u Crnu Goru, sa ciljem da odbrane, između ostalog, izborni sistem u Sjedinjenim Američkim Državama od potencijalnog miješanja. To je saopštio Timoti Haugh, komandant nacionalne misije američke Komande za sajber odbranu.
Pročitajte i ovo: Radunović: Crna Gora napredovala u cyber odbraniNe želeći da otkriva tehničke i operativne detalje angažovanja “sajber ratnika”, general Timoti Haugh je rekao da se ta operacija, interno u američkom Ministarstvu odbrane naziva “sintetička teologija”. Cilj ovih aktivnosti je da se aktivno ometa i onemogući miješanje u izborni proces koji potiče iz zemalja poput Rusije, koju je američka obavještajna zajednica označila u pokušaju miješanja tokom predsjedničkih izbora 2016. Godine, objavio je Syberscop.
Istražitelji su takođe otkrili da su se hakeri infiltrirali u državnu izbornu infrastrukturu tokom 2018. godine, a određene istrage su pokazale da sumnjivi propagandisti još uvijek koriste društvene medije za manipulisanje javnim mišljenjem. Haugh nije precizirao u kojim sve zemljama Cyber Command trenutno ima operacije u pripremi za 2020. ali je rekao da će takva partnerstva nastaviti rasti. "Kada tražimo partnerstva u inostranstvu, želimo to učiniti gdje god postoji potencijalni protivnik koji bi ciljao i naše izborne sisteme", rekao je Haugh.
Pročitajte i ovo: Amerika zaustavlja rusko uplitanje u izboreGeneral Timoti Haugh je kazao novinarima da je Sajber komanda (Cyber Command) "obavila dobar posao u operacijama pokrenutim ranije kako bi se suprotstavila pokušajima miješanja u američke izbore, a da je tek od poslednjih godina mogla da uspostavi odbranu protiv suparnika u inostranstvu”.
Ova informacija je, između ostalog, otvorila pitanje koliki su kapaciteti Crne Gore za borbu protiv kako hakerskih napada tako i u odnosu na odbranu od djelovanja spolja na društevnim mrežama. Direktor Vladinog Direktorata za elektronsku upravu i informatičku bezbjednost Dušan Polović, za Radio Slobodna Evropa kaže, da se sajber napadi na Vladine institucije broje u hiljadama.
“Radi se o hiljadama napada. Broj napada na državnu informatičku infrastrukturu se mijenja na dnevnom nivou, kao i sama kompleksnost tih napada. Dakle, stvar je samo percepcije šta danas posmatramo kao napad. Jer bi mogli govoriti i o desetinama hiljada napada. To nije specifičnost niti ekskluzivitet Crne Gore i siguran sam dok sada razgovaramo da su u toku neke vrste napada na naše resurse”, kaže Polović koji naglašava da pomoć koja je dobijena od NATO partnera i prijateljskih zapadnih zemalja ključna za podizanje nivoa osposobljenosti za odgovor na incidente.
Vaš browser nepodržava HTML5
Kako se dezinformiše javnost?
“Ističem takođe i podršku ambasada SAD i Izraela i u nedavnim razgovorima sa ambasadorima ovih država prepoznali smo zajednički oblast sajber bezbjednosti kao prioritet u budućoj saradnji”, rekao je Polović.
Dekan Fakulteta za informacione tehnologije, doktor Adis Balota kaže za Radio Slobodna Evropa da NATO alijansa pruža pomoć u oblasti sajber bezbjednosti jer Crna Gora kao i bilo koja država ne može da razvije u dovoljnoj mjeri sve kapacitete koje zahtjeva današnji trend razvoja informacionih tehnologija.
“Upravo NATO kao najjača vojna alijansa ima sposobnost da pomaže i u ovakvim slučajevima. Crna Gora je prepoznata, zbog prethodnih događaja, kao država gdje može da bude visokog rizika, uticaja širenja lažnih vijesti na izborne kampanje preko sajber prostora. Tako da NATO već duži niz godina pomaže, ne samo u podizanju kapaciteta nego i infrastrukturno, u opremi i edukacijama, a sve u cilju da Crna Gora bude pod istim kišobranom kao sve druge države”, kaže Balota ocjenjujući da je intenzitet sajber napada sličan intenzitetu napada u ostalim zemljama jugoistočne Evrope:
“Jedan od glavnih aspekata jesu određeni DOS napadi, blokiranje određenih servisa, a to je veoma teško odmah povezati sa određenom državom, jer su ti napadi koordinirani preko malicioznih programa ili preko nekih servera koji su pod nekom drugom jurisdikcijom. Tako da su to ti napadi tretirani i u drugim državama. Crna Gora jeste interesantna upravo zbog procesa ulaska u NATO, tako da mislim da je sada na osnovu izvještaja koji se objavljuju, da su intenziteti tih napada u manjoj ili većoj mjeri isti kao u kompletnoj Jugoistočnoj Evropi”.
Pročitajte i ovo: Kako se trolovi spremaju za izbore za Evropski parlament?O fenomenu lažnih vijesti i medijskih manipulacija poslednjih godina se sve češće govori u kontekstu štete od takvog izvještavanja i prava građana na istinu, a Evropski parlament je početkom godine usvojio rezoluciju koja se tiče neprijateljske propagande i odgovora na nju.
U Crnoj Gori su prisutne različite vrste medijskih manipulacija u izvještajima o međunarodnoj politici, odbrani i bezbjednosti, a onlajn mediji su protagonisti medijskih manipulacija, kazala je Milica Bogdanović ispred tima koji je u prethodnih pola godine analizirao više od 500 članaka iz oko 200 domaćih i regionalnih medija.
“Gotovo da nema onlajn medija u Crnoj Gori koji u posljednjih pola godine nije objavio makar jednu medijsku manipulaciju dok se one rjeđe sreću u štampanim i elektronskim medijima. Ovakav vid manipulacija prisutan je posebno u izvještavanju o neriješenim regionalnim pitanjima, kao što je odnos između Kosova i Srbije, koje prati konstantno širenje straha od formiranja tzv. velike Albanije i zastrašujuća mržnja prema albanskom narodu koju kreiraju desno orijentisani mediji. Primijetili smo da je svaka peta medijska manipulacija zapravo manipulisanje činjenicama što znači da mediji koriste tačne informacije, ali ih interpretiraju na obmanjujući način i navode čitaoce na pogrešan zaključak”, kazala je Bogdanović predstavljajući analizu medija urađenu za sajt raskrinkavanje.me, Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Mediji koriste tačne informacije, ali ih interpretiraju na obmanjujući način: Milica Bogdanović
Direktor CDT-a Dragan Koprivica za Radio Slobodna Evropa objašnjava kako izgleda širenje lažnih vijesti u praksi.
“Najčešće teme su forsiranje problematičnih tačaka koje postoje između zemalja regiona, kao Kosovo-Srbija ili Crna Gora-Hrvatska… Znači, pokušaji da se ti problemi koji postoje prodube i da se od njih stvori konflikt. A druga važna tema jeste Rusija-NATO”, objasnio je Koprivica.
U polugodišnjoj analizi zabilježeni su pojedinačni slučajevi medijskih manipulacija koje su kreirali mediji u Crnoj Gori, ali češće ih kreiraju mediji iz regiona, koje potom domaći mediji prenose bez provjere tačnosti, precizirala je Bogdanović ocijenivši da su razlozi za objavu manipulacija različiti i brojni.
“Ali generalni utisak je da jedna grupa medija svjesno manipuliše iz ideoloških razloga jer prosto zastupaju određeni sistem vrijednosti. I kada duže pratite njihove objave stiče se utisak da je svrha njihovog postojanja da šire mržnju i promovišu antidemokratske vrijednosti. Ali bez obzira koji su motivi medija za objavljivanje neprofesionalnog sadržaja, moramo biti svjesni da takav pristup i neprofesionalno izvještavanje u konačnom dovodi do povećanja tenzija i netrpeljivosti između različitih etničkih grupa, da urušava građanske vrijednosti i koncept društva koje počiva na informisanim građanima koji mogu samostalno da razmišljaju i odlučuju”, objasnila je Bogdanović.
Pročitajte i ovo: Smith: Hibridne prijetnje ranjavaju demokratijuDragan Koprivica objašnjava ko stoji iza plasiranja medijskih manipulacija i čije je interes takvo izvještavanje.
“Dakle, na ovom prostoru igra više globalnih igrača, naročito je to povezano sa NATO-om ali nije samo sa Alijansom nego i sa drugim temama i drugim velikim igračima. To je samo jedan nivo te priče. Drugi nivo priče su nacionalne vlasti ili opozicia, svejedno. Ali prije svega vlasti jer one kontrolišu najveći dio te priče. Dakle, kad se treba skrenuti pažnja sa neke važne stvari onda se posegne za medijskim manipulacijama. I naravno, treći nivo je novac. Gugl edsovi (reklamiranje na Google) omogućavaju da se zaradi, da se zaradi dosta dobro, pa imate sajtove koji postoje i služe isključivo zbog postavljanja tih vijesti i njihovog distribuiranja na društvenim mrežama”, objasnio je Koprivica.
Na ovu opšte prisutnu pojavu, kaže Milica Bogdanović, izostaje odgovor institucija sistema u Crnoj Gori.
“To nam potvrđuje ne samo odsustvo inicijative da se kreiraju politike za borbu protiv medijskih manipulacija, nego se institucije u Crnoj Gori prave kao da medijske manipulacije ne postoje. Smatramo da je neophodna reakcija i institucija i medijske zajednice i civilnog sektora i građana koji moraju dati odgovor na medijske manipulacije. Smatramo da Vlada mora prestati da to ignoriše”, zaključila je Bogdanović.
Pročitajte i ovo: Zakonom na lažne vijestiSlične ocjene medijskog prostora, lažnih vijesti i manipulacija dolaze i iz crnogorske medijske struke. Polovina od 50 ispitanih novinara, smatra da su lažne vijesti problem crnogorskog društva, dok skoro svi ocjenjuju da su upravo novinari prva linija odbrane, a tri četvrtine smatra da se lažne vijesti nalaze u istom obimu na društvenim i tradicionalnim medijima – rezultati su studije agencije DeFacto, koje je sprovela za potrebe agencije Mina i nevladinih organizacija Nomen i 35mm.
„Oko 67 odsto ispitanih novinara smatra da do objavljivanja lažnih vijesti dolazi usljed niskog kvaliteta izvještavanja i nivoa provjere informacija, a trećina da dijeljenje online sadržaja od korisnika društvenih mreža najviše doprinosi širenju lažnih vijesti“, naveo je Stevan Kandić iz Nomena.