Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) održat će danas sastanak s Vijećem za nacionalnu sigurnost o sigurnosti izbora, na kojem bi se moglo raspravljati o eventualnom miješanju Rusije u izbore za Kongres koji će se održati u novembru.
Već mjesecima, Trampovi obavještajni dužnosnici upozoravaju da bi se Rusija mogla pokušati umiješati u naredne američke izbore, a svjetski mediji pišu o mogućnostima Vošingtona da spriječi umiješanost.
Aktivniji odnos prema sigurnosti izbora
Sastanak o izbornoj sigurnosti desiće se sedmicu nakon što je Tramp počeo da sumnja u procjenu obavještajne zajednice da su Sjedinjene Države i dalje cilj Rusije, mada je kasnije rekao da vjeruje u izjave njegove administracije o ovom pitanju, piše Politico (Politico).
"Bili smo jasni u našim procjenama o ruskom miješanju na izborima 2016. godine i njihovim tekućim, prodornim naporima da potkopaju našu demokratiju i nastavit ćemo da pružamo iskrene i objektivne obavještajne podatke u prilog našoj nacionalnoj sigurnosti", rekao je direktor Nacionalne obavještajne službe Den Kouts (Dan Coats) prošle sedmice nakon što se činilo da je Tramp na istoj strani kao i predsjednik Rusije Vladimir Putin na konferenciji za novinare u Helsinkiju.
Zakonodavci, stručnjaci za sajber sigurnost i državni zvaničnici kritikovali su Bijelu kuću zbog toga što ne igra aktivniju ulogu u koordinaciji rada vlade u vezi s izbornom sigurnosti.
"Predsjednik i administracija [moraju] da preuzmu vodeću ulogu u tome", izjavio je Džim Kondos (Jim Condos), predsjednik Nacionalne asocijacije državnih sekretara. "Nažalost, osoba na vrhu nije pružala podršku i poslala je proturječne poruke, a to nama kao sekretarima otežava."
Dokazi ne potvrđuju dogovor, ali ga sugerišu
Ponavljanje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da "nije bilo dogovora" s Rusima je nešto o čemu on govori kao da je očigledno i što bi tim ponavljanjem moglo da ga pretvori u istinu, piše Vošington Post (Washington Post), i dodaje da je predsjednikov stav vjerno podržao član Predstavničkog doma Kongresa Pol Rajan (Paul D. Rian) koji insistira na tome da "nema dokaza o dogovaranju".
"U Helsinkiju, ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je da je želio da Tramp pobijedi - nešto što Tramp i dalje negira... Kao što sam ranije tvrdio, postoji jak razlog da se vjeruje da Tramp ne bi bio predsjednik bez ruske pomoći.“
List navodi ključne stavke iz optužnice specijalnog istražitelja Roberta Mulera (Robert Mueller) i nedavnu optužnicu za 12 ruskih vojnih obavještajaca koji su sa servera Demokratske stranke ukrali podatke koji pokazuju da su Rusi prvi put pokušali da hakuju elektronske poruke Hilari Klinton (Hillary Clinton) 27. jula 2016. godine, nekoliko sati nakon što je Tramp navodno zatražio od njih da to urade.
"Konačno, kako je istakla En Eplbum (Anne Applebaum), optužnica takođe otkriva da su Rusi ukrali ne samo e-mailove, već i analizu demokrata koju su koristili u svojoj kampanji. To se desilo u septembru 2016. Nekoliko sedmica kasnije, Trampova kampanja promijenila je svoju strategiju zasnovanu na podacima fokusiranjem na države koje bi omogućile tijesnu pobjedu, postavljajući pitanje da li ima koristi od ukradenih Demokratskih podataka.“
Kako Vošington može spriječiti miješanje u izbore za kongres
Kada je Ministarstvo pravde SAD početkom ovog mjeseca objavilo optužnicu za 12 ruskih obavještajaca, prva reakcija Trampa bila je da je kriva administracija bivšeg predsjednika SAD-a Baraka Obame (Barack Obama) zbog toga što nije poduzela akciju da spriječi to miješanje, navodi Forin afers (Foreign affairs), koji ujedno ocjenjuje da Tramp neće imati koga da okrivi, nego svoju administraciju u slučaju takvog napada prije izbora za kongres u 2018. godini.
Direktor Nacionalne obavještajne službe Den Kouts (Dan Coats) je rekao da administracija mora preduzeti konkretne korake kako bi spriječila dalje strano uplitanje, piše Forin afers:
"Samo na trenutak, prošlog mjeseca je izgledalo kao da je to počelo: u izvještajima je objavljeno da se američka vlada sastala sa osam vodećih tehnoloških kompanija kako bi razgovarala o tome kako da zaštititi predstojeće izbore... Nažalost, detaljnija analiza otkrila je ozbiljnu manu u ovom inače obećavajućem angažmanu."
Vodeće američke tehnološke kompanije duguju Sjedinjenim Državama sigurnost da se u 2018. godini ne ponovi strano miješanje u izbore koje je zemlja pretrpjela 2016. godine, kaže ugledni magazin.
"Sada Vošington treba da postavi isti prioritet na informisanju privatnog sektora o tome šta Vlada vidi na platformama kao što su Facebook, Twitter i YouTube u periodu do izbora u 2018. godini, uključujući nove trendove i taktike miješanja u izbore i bilo koji obrazac aktivnosti na različitim kanalima koji možda ne primjećuju oni koji rade na jednoj platformi.“
Bloomberg: Ruska izborna sabotaža
Republikanci žele da zaključite da miješanje nije imalo utjecaja na izborni rezultat 2016. godine, ali nemojte to misliti, poručuje Albert Hant (Albert R. Hunt) kolumnista Blumberga (Bloomberg).
To je republikanska strana priče: Rusija se miješala u predsjedničke izbore 2016. godine, ali nije utjecala na rezultat, dodaje on.
Senator Lindzi Greem (Lindsey Graham) iz Južne Karoline, koji kaže da je "1.000 posto siguran da su se Rusi miješali u američke izbore", takođe insistira da to nije doprinijelo rezultatima izbora. Nedavno je tvitovao: "Rusija nije pobijedila Hilari Klinton. Tramp je pobijedio Hilari Klinton."
"Državni sekretar Majk Pompeo (Mike Pompeo), koji je kao direktor Centralne obavještajne agencije pomogao nadgledanju istrage ruskog uplitanja, čak je išao toliko daleko da tvrdi da je obaveštajna zajednica došla do istog zaključka da je ruska sabotaža imala minimalan utjecaj," navodi agencija.
U utorak je Tramp sve ove izjave nadmašio kazavši da će Rusija na generalnim izborima u 2018. godini "snažno pogurati demokrate".
Teško je dokazati da je ruska upotreba lažnih trolova, društvenih medija i krađa elektronskih poruka od istaknutih demokrata ono što je odlučilo o izboru Trampa.
Na izborima na kojima su rezultati tijesni kao što je bio slučaj 2016. godine, mnogi faktori su u igri, a taktičke greške kampanje Hilari Klinton, njeni nedostaci kao kandidata i glasne javne kritike direktora FBI-ja Džejmsa Komija (Jamesa Comija) na njen račun – rezultirali su Trampovom pobjedom, zaključuje kolumnista Blumberga.