Početkom marta je objavljeno da je američka Komisija za hartije od vrijednosti obustavila istragu o korupciji u privatizaciji Telekoma Crne Gore, ali sudeći po saopštenju Ambasade SAD u Crnoj Gori to nikako ne znači da korupcije u ovom slučaju nije bilo, već naprotiv.
Sjedinjene Američke Države insistiraju na otvaranju istrage u Crnoj Gori jer postoje dokazi da je podmićivanja ipak bilo.
Američka Komisija za hartije od vrijednosti je došla do dokaza da je bilo podmićivanja u slučaju privatizacije Telekoma Crne Gore, saopšteno je u sredu iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori istovremeno upućujući poziv crnogorskim vlastima da sprovedu potpunu istragu i privedu pravdi sve koji su krivi u ovom slučaju.
Inače, u Crnoj Gori je ovaj slučaj razmatrao skupštinski Anketni odbor za prikupljanje činjenica i informacija o korupciji u privatizaciji Telekoma ali bez ikakvih rezultata, a bivša vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić je svojevremeno rekla da nema dokaza koji bi Tužilaštvu dali osnov za pokretanje krivičnog postupka.
Nedavnu odluku Američke komisija za hartije od vrijednosti da obustavi istragu o navodnoj korupciji u privatizaciji Telekoma, u Crnoj Gori je dijelom protumačena kao potvrda da afere nije ni bilo.
Saopštenjem američke Ambasade, sada je objašnjeno da pošto su akcije Magyar Telekoma kotirane na američkoj berzi, SAD imaju jurisdikciju nad direktorima te kompanije, a da Komisija za hartije od vrijednosti i berzu nema, niti je ikada imala, jurisdikciju nad aktivnostima državljana Crne Gore koji su uključeni u ovaj predmet.
Funkcioner vladajuće DPS i član bivšeg Anketnog odbora za aferu Telekom, Zoran Jelić.
“Prilikom rada Anketnog odbora u tzv aferi Telekom imali smo pristup određenim tajnim dokumentima i mogu vam saopštiti da ni jedan građanin niti politički isturena ličnost u Crnoj Gori nije bila u tim povjerljivim dokumentima. Tu su postojale neke druge ličnosti koje nijesu građani Crne Gore. Ukoliko crnogorsko pravosuđe ima indicija da otvori istragu i da se to potkrijepi tvrdnjama to podržavamo, a ukoliko toga nema onda treba da ono što se kaže zatvorimo i taj predmet. Dakle, sada je zaista loptica ovdje u Crnoj Gori i ukoliko se dokaže da je bilo ko kršio zakon u poslu privatizacije Telekoma svakako da za to treba da odgovara. Ali koliko ja imam informacija politički isturene ličnosti i određeni građani Crne Gore nijesu bili tu uključeni.”
Podsjetimo. Crnogorski Telekom je privatizovan 2005. godine, kada je za 114 miliona eura većinski paket akcija kupio madjarski Matav, današnji Magyar Telekom.
Dio stručne i političke javnosti je sumnjao da se radilo o korupcionaškom poslu ali za to nije bilo dokaza.
Aferu je prije dvije godine oživjelo objavljivanje nalaza američke Komsije za hartije od vrijednosti, odnosno, pristanak Deutsche i Magyar Telekom-a da, pored 60 miliona troškova za advokatske usluge, plate i skoro 100 miliona dolara da njujorški Okružni sud ne bi nastavio proces zbog malverzacija prilikom kupovine crnogorskog telekomunikacionog operatera.
Deutsche Telekom je, navodno, preko svoje podružnice Magyar Telekom crnogorskim zvaničnicima u postupku privatizacije Telekoma Crna Gora isplatio mito u iznosu od 7,35 miliona eura, a u tužbi američke Komisije za hartije od vrijednosti napisano je da su podmićivanje u Crnoj Gori u ime Magyar Telekom-a omogućila tri direktora, od kojih su dva bili i članovi uprave Crnogorskog Telekoma i nakon privatizacije, i to preko četiri lažna ugovora o konsultantskim uslugama.
Domaća javnost je u ovim navodima "prepoznala" tadašnje članove uprave CG Telekom-a Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića koji su negirali učešće u koruptivnim radnjama, baš kao i advokat Ana Kolarević, za koju je i njen brat, premijer Milo Djukanović, u jednom od javnih nastupa, rekao da je izvjesno da se na nju odnose navodi o "sestri visokog državnog funkcionera", koja je takodje umiješana u koruptivne operacije u procesu privatizacije Telekom-a.
Američke nalaze na osnovu kojih su Deutsche i Magyar Telekom pristali da plate poravnanje teške skoro 100 miliona dolara, premijer Djukanović je nazvao glupostima.
“Ono što ne pretpostavljam nego što ću vam eksplicitno reći jeste da je u pitanju jedna notorna glupost .Može vas ovakva ocjena začuditi zato što smo mi u Crnoj Gori naučili da gluposti samo postoje ovdje kod nas . Ne gluposti postoje i ovdje i tamo , i sa ove i sa one strane okeana.Gorim od nestrpljenja da američka agencija pošalje informacije koje je tražilo državno tužilaštvo.Gorim od nestrpljenja zato što znam da ćemo se slatko ismijati tome.”
“Mi smo na Odboru za bezbjednost tražili da državni tužilac putem međunarodne pravne pomoći uspostavi komunikaciju sa američkim tužiocem i dobije kompletan dosije . Tada je jedan od izgovora bio da tamo još traje građanska parnica i da treba sačekati da sve to bude okončano da bi onda pravosudni organi SAD mogli u punoj mjeri da sarađuju, da se ne bi uticalo na istragu. To se i desilo. Čim je Komisija za hartije od vrijednosti povukla svoju tužbu stekli su se uslovi da američko pravosuđe u punom kapacitetu sarađuje sa crnogorskim pravosuđem. Sada crnogorski tužilac vjerovatno ima sve dokaze, izjave, materijalne dokaze, rezultate finansijskih istraga o tokovima novca iz privatizacije Telekoma i sada crnogorski tužilac može da pokrene istražni i krivični postupak i u Crnoj Gori protiv istih aktera – menadžera Mađar Telekoma i protiv počinilaca iz Crne Gore koji us vjerovatno u američkoj istrazi identifikovani.”
Sjedinjene Američke Države insistiraju na otvaranju istrage u Crnoj Gori jer postoje dokazi da je podmićivanja ipak bilo.
Američka Komisija za hartije od vrijednosti je došla do dokaza da je bilo podmićivanja u slučaju privatizacije Telekoma Crne Gore, saopšteno je u sredu iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori istovremeno upućujući poziv crnogorskim vlastima da sprovedu potpunu istragu i privedu pravdi sve koji su krivi u ovom slučaju.
Inače, u Crnoj Gori je ovaj slučaj razmatrao skupštinski Anketni odbor za prikupljanje činjenica i informacija o korupciji u privatizaciji Telekoma ali bez ikakvih rezultata, a bivša vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić je svojevremeno rekla da nema dokaza koji bi Tužilaštvu dali osnov za pokretanje krivičnog postupka.
Nedavnu odluku Američke komisija za hartije od vrijednosti da obustavi istragu o navodnoj korupciji u privatizaciji Telekoma, u Crnoj Gori je dijelom protumačena kao potvrda da afere nije ni bilo.
Saopštenjem američke Ambasade, sada je objašnjeno da pošto su akcije Magyar Telekoma kotirane na američkoj berzi, SAD imaju jurisdikciju nad direktorima te kompanije, a da Komisija za hartije od vrijednosti i berzu nema, niti je ikada imala, jurisdikciju nad aktivnostima državljana Crne Gore koji su uključeni u ovaj predmet.
Funkcioner vladajuće DPS i član bivšeg Anketnog odbora za aferu Telekom, Zoran Jelić.
“Prilikom rada Anketnog odbora u tzv aferi Telekom imali smo pristup određenim tajnim dokumentima i mogu vam saopštiti da ni jedan građanin niti politički isturena ličnost u Crnoj Gori nije bila u tim povjerljivim dokumentima. Tu su postojale neke druge ličnosti koje nijesu građani Crne Gore. Ukoliko crnogorsko pravosuđe ima indicija da otvori istragu i da se to potkrijepi tvrdnjama to podržavamo, a ukoliko toga nema onda treba da ono što se kaže zatvorimo i taj predmet. Dakle, sada je zaista loptica ovdje u Crnoj Gori i ukoliko se dokaže da je bilo ko kršio zakon u poslu privatizacije Telekoma svakako da za to treba da odgovara. Ali koliko ja imam informacija politički isturene ličnosti i određeni građani Crne Gore nijesu bili tu uključeni.”
Podsjetimo. Crnogorski Telekom je privatizovan 2005. godine, kada je za 114 miliona eura većinski paket akcija kupio madjarski Matav, današnji Magyar Telekom.
Dio stručne i političke javnosti je sumnjao da se radilo o korupcionaškom poslu ali za to nije bilo dokaza.
Aferu je prije dvije godine oživjelo objavljivanje nalaza američke Komsije za hartije od vrijednosti, odnosno, pristanak Deutsche i Magyar Telekom-a da, pored 60 miliona troškova za advokatske usluge, plate i skoro 100 miliona dolara da njujorški Okružni sud ne bi nastavio proces zbog malverzacija prilikom kupovine crnogorskog telekomunikacionog operatera.
Deutsche Telekom je, navodno, preko svoje podružnice Magyar Telekom crnogorskim zvaničnicima u postupku privatizacije Telekoma Crna Gora isplatio mito u iznosu od 7,35 miliona eura, a u tužbi američke Komisije za hartije od vrijednosti napisano je da su podmićivanje u Crnoj Gori u ime Magyar Telekom-a omogućila tri direktora, od kojih su dva bili i članovi uprave Crnogorskog Telekoma i nakon privatizacije, i to preko četiri lažna ugovora o konsultantskim uslugama.
Domaća javnost je u ovim navodima "prepoznala" tadašnje članove uprave CG Telekom-a Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića koji su negirali učešće u koruptivnim radnjama, baš kao i advokat Ana Kolarević, za koju je i njen brat, premijer Milo Djukanović, u jednom od javnih nastupa, rekao da je izvjesno da se na nju odnose navodi o "sestri visokog državnog funkcionera", koja je takodje umiješana u koruptivne operacije u procesu privatizacije Telekom-a.
Američke nalaze na osnovu kojih su Deutsche i Magyar Telekom pristali da plate poravnanje teške skoro 100 miliona dolara, premijer Djukanović je nazvao glupostima.
“Ono što ne pretpostavljam nego što ću vam eksplicitno reći jeste da je u pitanju jedna notorna glupost .Može vas ovakva ocjena začuditi zato što smo mi u Crnoj Gori naučili da gluposti samo postoje ovdje kod nas . Ne gluposti postoje i ovdje i tamo , i sa ove i sa one strane okeana.Gorim od nestrpljenja da američka agencija pošalje informacije koje je tražilo državno tužilaštvo.Gorim od nestrpljenja zato što znam da ćemo se slatko ismijati tome.”
Nebojša Medojević
"Saopštenje američke Ambasade je potpuno očekivano, razumljivo i dobronamjerno i trebalo bi da ohrabri državnog tužioca da taj predmet, pošto je više godina skupljao prašinu, konačno izvuče iz fioke", kaže funkcioner opozicionog Demokratskog fronta i član nekadašnjeg Anketnog odbora, Nebojša Medojević.“Mi smo na Odboru za bezbjednost tražili da državni tužilac putem međunarodne pravne pomoći uspostavi komunikaciju sa američkim tužiocem i dobije kompletan dosije . Tada je jedan od izgovora bio da tamo još traje građanska parnica i da treba sačekati da sve to bude okončano da bi onda pravosudni organi SAD mogli u punoj mjeri da sarađuju, da se ne bi uticalo na istragu. To se i desilo. Čim je Komisija za hartije od vrijednosti povukla svoju tužbu stekli su se uslovi da američko pravosuđe u punom kapacitetu sarađuje sa crnogorskim pravosuđem. Sada crnogorski tužilac vjerovatno ima sve dokaze, izjave, materijalne dokaze, rezultate finansijskih istraga o tokovima novca iz privatizacije Telekoma i sada crnogorski tužilac može da pokrene istražni i krivični postupak i u Crnoj Gori protiv istih aktera – menadžera Mađar Telekoma i protiv počinilaca iz Crne Gore koji us vjerovatno u američkoj istrazi identifikovani.”