Klupko afere Telekom se sve više odmotava. Najnovije informacije otkrivaju da jedan od finansijskih krakova kojima je proslijeđeno mito za crnogorske funkcionere, odnosno, članove uprave Telekoma od strane Magyar Telekoma, vodi preko domaće banke.
Među firmama koje su upletene u aferu Telekom pominjale su se offshore kompanije Fiesta i Activa Investment. Upravo je ova druga, registrovana na Sejšelskim ostrvima, proslijedila dio novca koji su predstavnici Magyar Telekoma opredijelili za podmićivanje crnogorskih zvaničnika, odnosno, članova uprave CG Telekom-a.
Naime, Magyar Telekom je 2005. novac uplatio na račun sejšelske Active Investment otvoren u podgoričkoj Euromarket banci koja je te godine, prema nalazima američkih istražnih organa, imala skoro 500 uplata preko 10.000 eura koje su sve, shodno zakonskoj obavezi, uredno prijavljene Upravi za sprječavanje pranja novca, a jedini izuzetak je predstavljala baš ova uplata od nešto preko dva miliona i 300.000 eura za koju se sumnja da je dio od ukupno sedam i po miliona eura, sa koliko su Mađari podmitili "domaće igrače" da bi pod povoljnijim uslovima kupili Crnogorski Telekom i obezbijedili povlašćenu poziciju na tržištu.
Tadašnji direktor Euromarket banke koju je u međuvremenu kupila NLB Montenegrobanka, Branimir Pajković odbacuje ličnu odgovornost za činjenicu da baš ta uplata, od ukupno skoro 500 uplata, nije prijavljena nadležnoj Upravi.
U međuvremenu Vrhovno državno tužilaštvo, Uprava policije i Uprava za sprječavanje pranja novca su se oglasili zajedničkim pisanim saopštenjem u kom se izražava nezadovoljstvo zbog "curenja" informacija, ali ničim nijesu negirali autentičnost objavljenih podataka. Iz ove tri institucije najavljuju da će ubuduće i parlamentarci biti uskraćivani za osjetljive podatke.
Iako se ovo može tumačiti kao indirektna potvrda autentičnosti objavljenih podataka, član Anketnog odbora za istraživanje korupcije u slučaju privatizacije Telekoma i funkcioner vladajuće DPS Zoran Jelić kaže da se radi o špekulacijama.
"Mogu da vam kažem da su to sve novinarska nagađanja", kaže Jelić.
Na pitanje da li to znači da informacije koje objavljuju mediji nijesu tačne, Jelić odgovara: "To ne mogu da vam kažem. Anketni odbor je prije svega sastavljen iz razloga što treba da prikupimo informacije o privatizaciji Telekoma i da o tome sačinimo izvještaj koji će usvojiti ili ne usvojiti skupština. A da li je bilo nedozvoljenih radnji to će utvrditi državni organi"
Novac koji je Magyar Telekom uplatio na račun firme Activa Investment u podgoričkoj Euromarket banci je podigao Slovenac, navodno plejboj, izvjesni Tomaž Kralj koga je ovlastio, u međuvremenu preminuli, osnivač sejšelske Activa Investment, takođe Slovenac Živko Pregl, od ranije poznat kao član posljednje jugoslovenske vlade Anta Markovića, a crnogorska javnost ga se sjeća i kao predsjednika borda direktora Prve banke koju kontroliše porodica lidera vladajuće DPS Mila Đukanovića, a cijeli transfer je, prema nalazima američkih istražitelja je zapravo predstavljao finansijsku operaciju čiji je krajnji cilj bio podmićivanje.
'Plaćanje' Preglu funkcijom u Prvoj banci
Član Anketnog odbora za istraživanje korupcije u slučaju privatizacije Telekoma i funkcioner opozicionog Pokreta za promjene Koča Pavlović kaže da nema nikakve sumnje da se radi o novcu koji je upotrebljen za finansiranje korupcije i sada bi trebalo da Tužilaštvo i policija istraže kome ga je kurir predao i o tome izvjeste cjelokupnu javnost.
"I druga stvar, koja je strašno značajna u cijeloj priči, jeste činjenica da je Živko Pregl kasnije nakon toga postavljen za direktora Borda direktora Prve banke. S obzirom i na sve informacije i činjenice koje su u javnosti kolale oko afere Telekom, ovaj novi detalj nedvosmisleno upućuje na jedan zaključak ili da kažem da predstavlja vrlo snažan osnov za sumnju da je u stvari upravo to postavljenje gospodina Živka Pregla 'plaćanje' za njegovu posredničku ulogu koju je imao u toj transkaciji od 2, 32 miliona eura. Mislim da sve to skupa nameće jednu obavezu državnom tužilaštvu i policiji da se time konačno ozbiljno pozabavi i da konačno gospođa Ranka Čarapić pozove braću Đukanović i da ih sasluša", navoi Koča Pavlović.
Iako se godinama sumnjalo da je prodaja CG Telekoma bila korupcionaški posao, dio stručne i političke javnosti koji se bavio ovim slučajem za to nije imao dokaza.
Od zimus je, međutim, sasvim izvjesno da ovaj aranžman predstavlja slučaj privatizacije zasnovan na korupciji na visokom nivou, a štetan po interese građana i države Crne Gore.
Argumentacija za to se nalazi u početkom godine objavljenom nalazu američke Komisije za hartije od vrijednosti i pristanku Deutsche i Magyar Telekom-a da plate skoro 100 miliona dolara da njujorški Okružni sud ne bi nastavio proces zbog malverzacija prilikom kupovine crnogorskog telekomunikacionog operatera.
Deutsche Telekom je, navodno, preko svoje podružnice Magyar Telekom crnogorskim zvaničnicima u postupku privatizacije Telekoma Crna Gora isplatio mito u iznosu od 7,35 miliona eura, a u tužbi američke Komisije za hartije od vrijednosti napisano je da su podmićivanje u Crnoj Gori u ime Magyar Telekom-a omogućila tri direktora, od kojih su dva bili i članovi uprave Crnogorskog telekoma nakon privatizacije, i to preko četiri lažna ugovora o konsultantskim uslugama, ukupne vrijednosti sedam miliona i 350.000 eura.
Domaća javnost je u ovim navodima "prepoznala" tadašnje članove uprave CG Telekoma Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića koji su negirali učešće u koruptivnim radnjama, baš kao i advokat Ana Kolarević, za koju je i njen brat Milo Đukanović rekao da je izvjesno da se na nju odnose navodi o "sestri visokog državnog funkcionera", koja je takođe umiješana u koruptivne operacije u procesu privatizacije Telekom-a.
Među firmama koje su upletene u aferu Telekom pominjale su se offshore kompanije Fiesta i Activa Investment. Upravo je ova druga, registrovana na Sejšelskim ostrvima, proslijedila dio novca koji su predstavnici Magyar Telekoma opredijelili za podmićivanje crnogorskih zvaničnika, odnosno, članova uprave CG Telekom-a.
Naime, Magyar Telekom je 2005. novac uplatio na račun sejšelske Active Investment otvoren u podgoričkoj Euromarket banci koja je te godine, prema nalazima američkih istražnih organa, imala skoro 500 uplata preko 10.000 eura koje su sve, shodno zakonskoj obavezi, uredno prijavljene Upravi za sprječavanje pranja novca, a jedini izuzetak je predstavljala baš ova uplata od nešto preko dva miliona i 300.000 eura za koju se sumnja da je dio od ukupno sedam i po miliona eura, sa koliko su Mađari podmitili "domaće igrače" da bi pod povoljnijim uslovima kupili Crnogorski Telekom i obezbijedili povlašćenu poziciju na tržištu.
Tadašnji direktor Euromarket banke koju je u međuvremenu kupila NLB Montenegrobanka, Branimir Pajković odbacuje ličnu odgovornost za činjenicu da baš ta uplata, od ukupno skoro 500 uplata, nije prijavljena nadležnoj Upravi.
U međuvremenu Vrhovno državno tužilaštvo, Uprava policije i Uprava za sprječavanje pranja novca su se oglasili zajedničkim pisanim saopštenjem u kom se izražava nezadovoljstvo zbog "curenja" informacija, ali ničim nijesu negirali autentičnost objavljenih podataka. Iz ove tri institucije najavljuju da će ubuduće i parlamentarci biti uskraćivani za osjetljive podatke.
Iako se ovo može tumačiti kao indirektna potvrda autentičnosti objavljenih podataka, član Anketnog odbora za istraživanje korupcije u slučaju privatizacije Telekoma i funkcioner vladajuće DPS Zoran Jelić kaže da se radi o špekulacijama.
"Mogu da vam kažem da su to sve novinarska nagađanja", kaže Jelić.
Na pitanje da li to znači da informacije koje objavljuju mediji nijesu tačne, Jelić odgovara: "To ne mogu da vam kažem. Anketni odbor je prije svega sastavljen iz razloga što treba da prikupimo informacije o privatizaciji Telekoma i da o tome sačinimo izvještaj koji će usvojiti ili ne usvojiti skupština. A da li je bilo nedozvoljenih radnji to će utvrditi državni organi"
Novac koji je Magyar Telekom uplatio na račun firme Activa Investment u podgoričkoj Euromarket banci je podigao Slovenac, navodno plejboj, izvjesni Tomaž Kralj koga je ovlastio, u međuvremenu preminuli, osnivač sejšelske Activa Investment, takođe Slovenac Živko Pregl, od ranije poznat kao član posljednje jugoslovenske vlade Anta Markovića, a crnogorska javnost ga se sjeća i kao predsjednika borda direktora Prve banke koju kontroliše porodica lidera vladajuće DPS Mila Đukanovića, a cijeli transfer je, prema nalazima američkih istražitelja je zapravo predstavljao finansijsku operaciju čiji je krajnji cilj bio podmićivanje.
'Plaćanje' Preglu funkcijom u Prvoj banci
Član Anketnog odbora za istraživanje korupcije u slučaju privatizacije Telekoma i funkcioner opozicionog Pokreta za promjene Koča Pavlović kaže da nema nikakve sumnje da se radi o novcu koji je upotrebljen za finansiranje korupcije i sada bi trebalo da Tužilaštvo i policija istraže kome ga je kurir predao i o tome izvjeste cjelokupnu javnost.
"I druga stvar, koja je strašno značajna u cijeloj priči, jeste činjenica da je Živko Pregl kasnije nakon toga postavljen za direktora Borda direktora Prve banke. S obzirom i na sve informacije i činjenice koje su u javnosti kolale oko afere Telekom, ovaj novi detalj nedvosmisleno upućuje na jedan zaključak ili da kažem da predstavlja vrlo snažan osnov za sumnju da je u stvari upravo to postavljenje gospodina Živka Pregla 'plaćanje' za njegovu posredničku ulogu koju je imao u toj transkaciji od 2, 32 miliona eura. Mislim da sve to skupa nameće jednu obavezu državnom tužilaštvu i policiji da se time konačno ozbiljno pozabavi i da konačno gospođa Ranka Čarapić pozove braću Đukanović i da ih sasluša", navoi Koča Pavlović.
Iako se godinama sumnjalo da je prodaja CG Telekoma bila korupcionaški posao, dio stručne i političke javnosti koji se bavio ovim slučajem za to nije imao dokaza.
Od zimus je, međutim, sasvim izvjesno da ovaj aranžman predstavlja slučaj privatizacije zasnovan na korupciji na visokom nivou, a štetan po interese građana i države Crne Gore.
Argumentacija za to se nalazi u početkom godine objavljenom nalazu američke Komisije za hartije od vrijednosti i pristanku Deutsche i Magyar Telekom-a da plate skoro 100 miliona dolara da njujorški Okružni sud ne bi nastavio proces zbog malverzacija prilikom kupovine crnogorskog telekomunikacionog operatera.
Deutsche Telekom je, navodno, preko svoje podružnice Magyar Telekom crnogorskim zvaničnicima u postupku privatizacije Telekoma Crna Gora isplatio mito u iznosu od 7,35 miliona eura, a u tužbi američke Komisije za hartije od vrijednosti napisano je da su podmićivanje u Crnoj Gori u ime Magyar Telekom-a omogućila tri direktora, od kojih su dva bili i članovi uprave Crnogorskog telekoma nakon privatizacije, i to preko četiri lažna ugovora o konsultantskim uslugama, ukupne vrijednosti sedam miliona i 350.000 eura.
Domaća javnost je u ovim navodima "prepoznala" tadašnje članove uprave CG Telekoma Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića koji su negirali učešće u koruptivnim radnjama, baš kao i advokat Ana Kolarević, za koju je i njen brat Milo Đukanović rekao da je izvjesno da se na nju odnose navodi o "sestri visokog državnog funkcionera", koja je takođe umiješana u koruptivne operacije u procesu privatizacije Telekom-a.
