I danas, poslije više od dvije decenije od početka rata na prostorima bivše Jugoslavije politika više razdvaja nego što spaja narode koji žive na tom prostoru, smatraju predstavnici škola političkih studija u zemljama regiona. Tako će biti sve dok ne shvatimo da je ekonomski interes ono što bi trebalo da nas povezuje u budućnosti kao i da je najbolji način da Balkan ekonomski oživi, iskorištavanje i održivost njegovih orgomnih energetskih potencijala.
No, kako kažu sagovornici i tu je politika umiješala svoje prste.
"Hidroenergija, tu su rijeke koje spajaju jednu i drugu i treću zemlju, dijelimo isti vazduh, vjetar i slične stvari, koje nas tjeraju na to da efikasnije radimo i funkcionišemo".
Te riječi Saše Risovića, predstavnik škole za političke studije SE u BiH ukazuju na neke od velikih obnovljivih energetskih potencijala koje posjeduju sve zemlje regiona i zahvaljujući kojim bi mogle unaprijediti svoje ekonomije, dijelom uništene ratom sa početka 90-tih i pogođene globalnom ekonomskom krizom.
Energija je kapital, kapital je novac, a gdje ima novca tu se po pravilu umiješa i politika.
Nedavno su u crnogorskoj javnosti glavna tema bili planovi Republike Srpske i Srbije da na granici sa Crnom Gorom grade HE o čemu, međutim nijesu obavijestili nadležne u Podgorici.
Tako su umjesto da su se prethodno sreli i pregovarali o mogućim rizicima po prirodu i stanovnike tih područja od gradnje tih postrojenja, predstavnici tih država i enetiteta vodili su preko medija polemiku koja se gotovo pretvorila u političko prepucavanje.
"Moramo reći da se svi ti političari koji te teme tako predstavljaju, kao incidente, oni se ne ponašaju odgovorno i to rade svi političari i sa ove sa one strane granice. Neke slilčne situacije bile su i kada je Albanija prezentovala ideju da gradi nukelarnu centralu, takav je i odnos Srbije i Crne Gore kada je gradnja hidro postrojenja u pitanju. To je nešto što je prosto nastavak one politike koja je bila 90-tih godina. Moramo reći da i dalje na svim niovima i u svim državama imamo iste ljude koji su 90-tih razmišljali kako su razmišljali. Politika jeste ta koja definitivno utiče na sve, još uvijek", kaže Boris Raonić iz crnogorske Škole demokratije.
Hrvatska lider u regiji
Njegov kolega iz BiH Saša Risović tvrdi da se na nivou državnih politika u zemljama regije malo toga promijenilo ali ga raduje kako građani ti koji su se bolje povezali u prethodnih nekoliko godina.
"Čini mi se da politika mnogo razdvaja, a da su ljudi u svom opštem svojstvu slobodnog čovjeka mnogo više unaprijedili međuregionalne odnose i oni su ti na koje treba i političari da se ugledaju u kreiranju svih budućih politika razvoja", ističe Risović.
Dok se Crna Gora, Bosna i Hercegovina, odnosno Republika Srpska i Srbija prepucavaju oko pitanja energije i to pretjerano uzdižu na nivo političkog pitanja, Hrvatska je znatno odmakla u pogledu proizvodnje ali i u pogledu iskorištavanja i uštede obnovljivih izvora energije, kaže nam Slavica Robić iz organizacije koja se bavi odživim razvojem.
"Bez sumnje da je Hrvatska trenutno lider u regiji što se tiče i energetske učinkovitosti i pitanja održivosti. Ja bih rekla da nas je u velikom dijelu pritisla EU, zato što je jedan od ključnih dijelova proces pristupanja usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom. Dakle, to je potpuna harmonizacija legislative iz svih područja pa tako i iz područja energetike", ocjenjuje Robić.
Energija jeste šansa za zemlje regije, za njihovo povezivanje i snažniji privredni rast, ali osim što treba da naučimo kako da efikasnije proizvodimo energiju, prethodno moramo da naučimo i kako da je štedimo. Svojevrsnu lekciju na tu temu održao je ambasador Njemačke u Crnoj Gori Pijus Fišer.
"Ja sam molio danas mog računovođu da mi kaže koliko ambasada plaća, po kilovat satu. Rekao mi je da plaćamo 4, 7 centi po kilovatu na dan i 2 zarez i nešto eura za noćnu potrošnju. To znači da su nam računi za struju prilično visoki. Izolacija na prozorima i oprema koju koristimo generalno ne zadovoljavaju standarde koje imamo recimo u Njemačkoj. Postoji ogromni potencijal za uštedu energije i uštedu novca", naveo je Fišer.
No, kako kažu sagovornici i tu je politika umiješala svoje prste.
"Hidroenergija, tu su rijeke koje spajaju jednu i drugu i treću zemlju, dijelimo isti vazduh, vjetar i slične stvari, koje nas tjeraju na to da efikasnije radimo i funkcionišemo".
Te riječi Saše Risovića, predstavnik škole za političke studije SE u BiH ukazuju na neke od velikih obnovljivih energetskih potencijala koje posjeduju sve zemlje regiona i zahvaljujući kojim bi mogle unaprijediti svoje ekonomije, dijelom uništene ratom sa početka 90-tih i pogođene globalnom ekonomskom krizom.
Lim, foto: Mazbln
Energija je kapital, kapital je novac, a gdje ima novca tu se po pravilu umiješa i politika.
Nedavno su u crnogorskoj javnosti glavna tema bili planovi Republike Srpske i Srbije da na granici sa Crnom Gorom grade HE o čemu, međutim nijesu obavijestili nadležne u Podgorici.
Tako su umjesto da su se prethodno sreli i pregovarali o mogućim rizicima po prirodu i stanovnike tih područja od gradnje tih postrojenja, predstavnici tih država i enetiteta vodili su preko medija polemiku koja se gotovo pretvorila u političko prepucavanje.
"Moramo reći da se svi ti političari koji te teme tako predstavljaju, kao incidente, oni se ne ponašaju odgovorno i to rade svi političari i sa ove sa one strane granice. Neke slilčne situacije bile su i kada je Albanija prezentovala ideju da gradi nukelarnu centralu, takav je i odnos Srbije i Crne Gore kada je gradnja hidro postrojenja u pitanju. To je nešto što je prosto nastavak one politike koja je bila 90-tih godina. Moramo reći da i dalje na svim niovima i u svim državama imamo iste ljude koji su 90-tih razmišljali kako su razmišljali. Politika jeste ta koja definitivno utiče na sve, još uvijek", kaže Boris Raonić iz crnogorske Škole demokratije.
Hrvatska lider u regiji
Njegov kolega iz BiH Saša Risović tvrdi da se na nivou državnih politika u zemljama regije malo toga promijenilo ali ga raduje kako građani ti koji su se bolje povezali u prethodnih nekoliko godina.
"Čini mi se da politika mnogo razdvaja, a da su ljudi u svom opštem svojstvu slobodnog čovjeka mnogo više unaprijedili međuregionalne odnose i oni su ti na koje treba i političari da se ugledaju u kreiranju svih budućih politika razvoja", ističe Risović.
Dok se Crna Gora, Bosna i Hercegovina, odnosno Republika Srpska i Srbija prepucavaju oko pitanja energije i to pretjerano uzdižu na nivo političkog pitanja, Hrvatska je znatno odmakla u pogledu proizvodnje ali i u pogledu iskorištavanja i uštede obnovljivih izvora energije, kaže nam Slavica Robić iz organizacije koja se bavi odživim razvojem.
"Bez sumnje da je Hrvatska trenutno lider u regiji što se tiče i energetske učinkovitosti i pitanja održivosti. Ja bih rekla da nas je u velikom dijelu pritisla EU, zato što je jedan od ključnih dijelova proces pristupanja usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom. Dakle, to je potpuna harmonizacija legislative iz svih područja pa tako i iz područja energetike", ocjenjuje Robić.
Energija jeste šansa za zemlje regije, za njihovo povezivanje i snažniji privredni rast, ali osim što treba da naučimo kako da efikasnije proizvodimo energiju, prethodno moramo da naučimo i kako da je štedimo. Svojevrsnu lekciju na tu temu održao je ambasador Njemačke u Crnoj Gori Pijus Fišer.
"Ja sam molio danas mog računovođu da mi kaže koliko ambasada plaća, po kilovat satu. Rekao mi je da plaćamo 4, 7 centi po kilovatu na dan i 2 zarez i nešto eura za noćnu potrošnju. To znači da su nam računi za struju prilično visoki. Izolacija na prozorima i oprema koju koristimo generalno ne zadovoljavaju standarde koje imamo recimo u Njemačkoj. Postoji ogromni potencijal za uštedu energije i uštedu novca", naveo je Fišer.