Miljan Stanišić iz Sjeverne Mitrovice jedan je od 22 savjetnika za Pasoš kompetenciju, instrument za identifikaciju znanja i vještina stečenih putem neformalnog učenja, na Kosovu.
Oni su osposobljeni u okviru projekta koji finansira organizacija njemačke Vlade GIZ - da rade sa osjetljivim kategorijama, kako bi im pomogli da lakše pronađu zaposlenje.
''Pasoš kompetencija je zaista nešto sasvim novo na Kosovu, pogotovo ako pričamo o velikoj stopi nezaposlenih u svim kategorijama društva sa najvećim fokusom na omladinu. Verujemo da je ovo instrument koji će u nekoj meri doprineti poboljšanju kada je u pitanju taj izazov. Takođe verujemo da je ovaj model saradnje dobar za spajanje i tih različitih etničkih grupa i mi smo dobar primer dobre saradnje", kaže Stanišić, savjetnik na srpskom jeziku.
Na Kosovu su obuku za savjetnike organizovali i na srpskom i na albanskom jeziku, što je pomoglo certificiranim savjetnicima da rade i sa mladima i sa marginalizovanim grupama iz različitih etničkih skupina.
Pročitajte i ovo: Za zapošljavanje u EU važna je pripremaJedan od savjetnika na albanskom jeziku Mirsad Aliti kaže kako su do sada najviše radili sa mladima koji tek treba da se opredijele za buduće zanimanje.
''Mogu reći da je to dosta doprinelo omladini i našim ciljnim grupama gde su ljudi videli projekat kao nešto dodatno za njihovu karijeru, daje im podsticaj, bilo da se zaposle ili nastave studije", konstatuje Aliti.
Organizacija njemačke vlade GIZ finansira projekat Pasoš kompetencija osim na Kosovu, i u Bosni i Hercegovini (BiH) i Srbiji.
Certifikat sa kompetencijama
Osposobili su savjetnike koji danas rade sa osjetljivim kategorijama, na prepoznavanju vještina stečenih u neformalnom obrazovanju kako bi lakše pronašli zaposlenje, objašnjava Amira Omanović iz GIZ-a BiH.
''Projekat je u BiH uveden 2012. godine, gdje je do sada savjetovano 1.500 osoba. Mi smo ta pozitivna iskustva 2017. godine, kroz otvoreni regionalni fond prenijeli u Srbiju i na Kosovo i za dvije godine radili sa 500 osoba, od kojih je 20 posto pronašlo posao iako su godinama bili nezaposleni. Riječ je o marginalizovanim grupama koje teško pronalaze zaposlenje. Dakle, 20 posto ih je postalo aktivno na tržištu rada, a 16 posto njih je nastavilo školovanje kako bi poboljšali svoju zapošljivost.''
Pročitajte i ovo: Prekvalifikacija kao prečica do poslaNikolina Garača iz Udruženja za razvoj kompetencija SKILS koje je uključeno u ovaj projekat objašnjava šta je Pasoš kompetencija:
''Pasoš kompetencija je instrument koji služi nezaposlenim osobama da razmisle o tome šta su sve radili do sada u životu i da uvide koje su sve vještine i znanja stekli mimo formalnog obrazovanja. Jer, ne učimo mi samo u školi ili na fakultetu, mi učimo i radeći neke svakodnevne stvari, baveći se hobijima, nekim dodatnim angažmanima, tako da Pasoš kompetencija služi da bude knjiga mog života kroz koju ću, dok je ispunjavam uz savjetnika koji me vodi kroz taj proces u trajanju od mjesec i po do dva, da spoznam koje ja to kompetencije posjedujem", navodi Nikolina Garača.
Pročitajte i ovo: Obrazovanje odraslih: Nikad nije kasno za školuNa kraju procesa, pojašnjava Garača, savjetovane osobe dobijaju certifikat, odnosno potvrdu o identifikovanim kompetencijama koju mogu koristiti uz prijave za posao, prijavu za fakultet ili neku stipendiju i slično.
Rad sa različitim etničkim skupinama
Ivana Stevanović Hempfling iz Mreže aktivista za pasoš kompetenciju iz Srbije kaže kako su u toj zemlji uspostavili saradnju sa biroima za zapošljavanje i rade na unapređenju vještina i kompetencija ljudi koji su dugo na biroima.
''GIZ je podržao potpisivanje sporazuma o saradnji sa nacionalnom službom za zapošljavanje, nakon čega su nam bile delegirane osobe iz njihove baze podataka koje pripadaju ugroženim kategorijama, grupama koje su teško zapošljive i mi radimo s njima", navodi Ivana Stevanović.
Projekat je prepisan iz Njemačke i drugih evropskih zemalja i prilagođen ovom području, kažu iz GIZ-a i dodaju da, koristeći Pasoš kompetencije, savjetnici u Njemačkoj i drugim evropskim zemljama sada najviše rade sa migrantima kako bi im pomogli da se što brže integriraju u društvo.