U zapadnim zemljama obrazovanje je potpuno naklonjeno tržistu rada. U BiH to još uvijek nije tako pa su Zavodi za zapošljavanje prepuni kadrova koji tržištu uopće ne trebaju. Europska unija stoga zagovara cjeloživotno učenje, odnosno podstiče ljude na stalne prekvalifikacije. Na to se odlučuju i pojedini Tuzlaci koji tako traže svoje mjesto na tržištu rada.
Amina Muharemagić, ne znajući na koji bi fakultet krenula, prije petnaestak godina odlučila se za ekonomiju. Bilo je to veoma popularno i većina srednjoškolaca htjela je upravo na ovaj fakultet. Amina je već na prvoj godini shvatila da ovdje neće steći dovoljno znanja. I nakon završenog fakulteta od obrazovanja nije odustala.
„Kad sam tek krenula raditi, aplicirala sam na sve moguće seminare, na sve što se moglo aplicirati, čak su bile neke teme koje su bile za mene totalni promašaj, ali se nikada nisam pokajala što sam otišla, jer sam na tim druženjima uvijek upoznavala nove ljude, umrežavala se. Sada, nakon niza godina umrežavanja i druženja, kad sam navodila ciljeve za 2017. godinu, rekla sam: više ništa ne smijem aplicirati, jer je došlo vrijeme kad me ljudi sami zovu, kada čak moram razmišljati kako odbiti pedeset posto poziva. Kad puno ulažete u sebe, onda postanete vi sami investicija. Ne možete ništa postići ako ne ulažete. To je svuda tako. Što posadite, to ćete i nabrati", podvlači Amina Muheremagić.
Ona je danas uspješna poduzetnica i vlasnica kompanije „Beemed“ koja se bavi proizvodnjom meda. Ova gradska djevojka potpuno se okrenula selu i poljoprivredi, upravo zahvaljujući cjeloživotnom učenju.
„Mislim da svaki čovjek treba svaki dan da ulaže u sebe. Ja svaki dan učim nešto novo, vezano za ovu firmu, stalno se edukujem, idem na razne kurseve. Bilo koja vrsta edukacije uvijek vam može otvoriti neka vrata, proširiti vam vidike, umrežiti vas s ljudima, tako da ne možete nikada stagnirati", kaže ona.
Čovjek, da bi uspio, mora se okrenuti potrebama tržišta rada. Koliko god takav standard još uvijek bio nepojmljiv za Balkan, to je ono što je budućnost. Zna to najbolje Sanja Hajdukov, direktorica Erazmo centra koji potiče cjeloživotno učenje, jedinstveno u Bosni i Hercegovini.
„Ja sam, radeći na univerzitetu i stalno se samostalno usavršavajući, shvatila i razumjela da je to ono što nam Evropska unija propisuje, ali, i da ne propisuje, to su jednostavne životne stvari. Završila sam Rudarski fakultet, nisam željela raditi u rudarstvu, zato što je teško, što nema plate, što možda nisam imala jednu takvu mogućnost, i stalno sam se orijentisala na neke druge stvari. Naravno da nije nevažno šta završite, naravno da trebate završiti ono što najviše volite, što vam najbolje u životu ide, ali nikakva garancija ne postoji da ćemo raditi te poslove za koje smo se školovali. Osim toga, u svijetu je sasvim normalno da čovjek promijeni nekoliko zanimanja", objašnjava Sanja Hajdukov.
Stoga je stalno potrebno vraćati se na koncept cjeloživotnog učenja. Koliko god to bila floskula, činjenica je da su baš takvi ljudi danas najuspješniji.
„Baš jučer sam pročitala jednu rečenicu koja kaže: 'Dobar menadžer svog zaposlenika obavezno nauči Excel ili od njega očekuje da dobro radi u Excelu'. To su postale stvari svakodnevne, kao korištenje escajga, kao pisanje olovkom. Dakle, vremena se mijenjaju i ono što se učilo u moje vrijeme, prije dvadeset i trideset godina u školama i na fakultetima, ta znanja mogu u većini slučajeva biti samo temelj za sticanje nekih novih znanja. To što je nekad bilo, više nije primjenjivo, prosto je prevaziđeno", kaže ona.
No, problem je bezbroj mogućnosti za dodatne edukacije, a mlade, kao i njihove roditelje, najviše obeshrabruju lažne ili kupljene diplome, kao i ogromna korupcija. Obrazovanje u BiH je potpuno obezvrijeđeno. Upravo zato je i stvoren Erazmo centar kako bi potaknuo važnost naobrazbe i stalnog školovanja ljudi koji, bez obzira na životnu dob, žele ići korak dalje.
„Nikad u životu ne znate šta će vas hraniti. Konkretno, najviše novaca u svom životu, zaradila sam kao prevodilac, radeći tokom rata i poslije rata za međunarodne organizacije. U vrijeme kada sam se ja školovala, smatralo se znanje stranog jezika potpuno suvišnim, nečim sporednim, čak nam ni roditelji nisu tražili iz tog predmeta petice – 'nije važno, uči ti matematiku'. Neke stvari se vremenom mijenjaju. Evo, moja djeca već odavno u školama uče dva jezika. Vrijeme se stalno mijenja i mi svoja razmišljanja i poimanja života moramo usklađivati prema tome, a ne prema stvarima koje nam diktira trenutna politika ili trenutni sistem vrijednosti, koji je svugdje u svijetu prevaziđen", naglašava Sanja Hajdukov.
Ovome se polako okreću i lokalne politike. U Tuzli je sve više onih koji promoviraju ideju da se obrazovanje podredi tržištu rada. Takva ideja već godinama živi u zapadnim zemljama. Naime, u Finskoj djecu već u školama uče da će tijekom života promijeniti tri zanimanja.
Učenici Elektrotehničke škole u Tuzli osvajaju nagrade diljem svijeta jer svoje inovacije prilagođavaju tržištu. Direktor Selmir Dadanović navodi da se njihovi svršeni đaci uspješno pronalaze zaposlenje.
„U školi razvijamo kompetencije kod djece, koje su kasnije prepoznate kod raznih privatnih subjekata. Naša djeca u velikom broju, nakon obavljanja prakse, pogotovo ona iz stručne škole, a takođe iz tehničke, s obzirom na to da su oni usmjereni prema nastavku školovanja na fakultetu, dobijaju poslove u raznim firmama i korporacijama u Tuzli i okruženju", zaključuje Selmir Dadanović.
Facebook Forum