Od više od pola milijuna nezaposlenih osoba u BiH, jedna trećina spada u nekvalificiranu radnu snagu. Zbog toga se sve veći broj ljudi u BiH odlučuje na obrazovanje ili prekvalifikaciju u zrelim godinama. U BiH sve se više osnivaju specijalizirani centri za obrazovanje odraslih. U RS postoji poseban zakon o obrazovanju odraslih, prema kojem je slušanje nastave obavezno. U Federaciji BiH ova oblast je uređena po kantonalnim zakonima o obrazovanju, gdje se odrasli obrazuju izvaredno bez obaveznog prisustva na nastavi.
Dvadesetogodišnji Adnan Halilčević iz Gračanice, kao i većina mladih ljudi u BiH, nakon srednje škole nije mogao naći zaposlenje. U Centru za obrazovanje odraslih u Gračanici odlučio se prekvalificirati za zanimanje - njegovatelj starih i nemoćnih osoba. Po završetku tog školovanja posao će potražiti u Njemačkoj, gdje je to trenutačno jedno od najtraženijih zanimanja:
„Tokom studija izgubio sam motivaciju i želju za učenjem s obzirom da nisam vidio neku prespektivu kada završim taj fakultet da ću moći dobiti posao. Onda sam čuo za ovaj centar i školu za njegovatelje starijih i nesposobnih lica. Potražio sam na interntu i u drugim sredstvima informisanja – to je veoma traženo zanimanje na zapadu, tako da asam ja odlučio upisati i kad završim školu najvjerovatnije ću otići i raditi u inostranstvu.“
Dodatno obrazovanje u Centru potražio je i tridesettrogodišnji inžinjer geologije Damir Baraković. Za posao koji očekuje potreban mu je certifikat iz informatike i engleskog jezika:
„Kurs računara sam završio prije dva mjeseca i dobio certifikat po ECDL standardima, međunarodni certifikat koji mi je dosta pomogao u mom profesionalnom životu i karijeri. A potrebna mi je i nadogradnja mog postojećeg znanja engleskog jezika, tako da imam sreću da taj centar postoji ovdje.“
U Centru za obrazovanje odraslih u Gračanici, koja je jedna od rijetkih spacijaliziranih ustanova te vrste u BiH, diplome godišnje stekne oko 200 polaznika. U Centru se mogu dobiti kvalifikacije za nešto više od 20 zanimanja. Sanja Kurtović, nastavnica informatike, kaže kako je zadovoljna u radu sa odraslim osobama:
„Budući da odrasli ljudi tačno znaju koji su njihovi prohtjevi vezano za sam ciklus obrazovanja, oni su ozbiljniji u pristupu. Ne kažem da su mlađi neozbiljni, nego stariji su ipak ozbiljniji u pristupanju budući da su njihovi motivi drugačiji, najčešće zbog zadržavanja posla.“
Nastava se odvija u popodnevnim satim i vikendom, što je prilagođeno odraslim osobama, kaže osnivač Centra za obrazovanje odraslih u Gračanici Sead Korjenić:
„Poslodavci veoma često neće da puste radnike i zato mi njima pripremamo i predavanja i priručnike i skripte, sve u cilju da bi oni to mogli, ali poseban akcenat realizaciji stručno-teoretske i praktične nastave.“
Bez centara za edukaciju
Za razliku od Federacije, u Republici Srpskoj od 2009. godine na snazi je poseban zakon o obrazovanju odraslih koji propisuje obavezno pohađanje nastave. Od 2010. godine u ovom entitetu i djeluje Zavod za obrazovanje odraslih, koji je nadležan za ovu oblast. Direkotrica Zavoda Mira Bera za naš radio kaže:
„Mi smo ustvari pristupili izradi javno važećih programa osposobljavanja, što smo prepoznali kao jako važno jer je tržište rada upravo vapilo za tako nečim - onim što ne može da se završi kroz formalni sistem obrazovanja, znači srednjeg stručnog obrazovanja, što su neke usko stručne specijalizacije u skladu sa zahtjevima novih tehnologija i promjenama, što poslodavci ustvari trebaju. Na njihovu inicijativu i uz njihvovo učešće urađeni su posebni programi obuka koji su proglašeni od strane nadležnih ministarstava javno važećim i sada su u fazi provođenja.“
Od preko pola milijuna nezaposlenih osoba u BiH, 30 posto osoba nema nikakvu kvalifikaciju. U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH kažu da se radi o teško zaposlivoj kategoriji stanovništa. Jedan od načina je doškolovavanje.
„Mi nemamo pravih centara u kojima bi se rad fokusirao samo na odrasle osobe kojima treba ili dokvalifikacija ili prekvalifikacija. Jedan od razloga je što je to poprilično skupo, a nemamo ni pouzdanu informaciju koliko će ti ljudi nakon prekvalifikacije ili dokvalifikacije uspjeti na tržištu rada“, kazao je glasnogovornik Agencije Boris Pupić.
Nakon rata u BiH brojna poduzeća su otišla u stečaj, što je mnoge radnike ostavilo bez posla. Migracije stanovništva uzrokovale prekide školovanja, tako da su brojni građani BiH ostali uskraćeni za redovito i kvalitetno obrazovanje.
Dvadesetogodišnji Adnan Halilčević iz Gračanice, kao i većina mladih ljudi u BiH, nakon srednje škole nije mogao naći zaposlenje. U Centru za obrazovanje odraslih u Gračanici odlučio se prekvalificirati za zanimanje - njegovatelj starih i nemoćnih osoba. Po završetku tog školovanja posao će potražiti u Njemačkoj, gdje je to trenutačno jedno od najtraženijih zanimanja:
„Tokom studija izgubio sam motivaciju i želju za učenjem s obzirom da nisam vidio neku prespektivu kada završim taj fakultet da ću moći dobiti posao. Onda sam čuo za ovaj centar i školu za njegovatelje starijih i nesposobnih lica. Potražio sam na interntu i u drugim sredstvima informisanja – to je veoma traženo zanimanje na zapadu, tako da asam ja odlučio upisati i kad završim školu najvjerovatnije ću otići i raditi u inostranstvu.“
Dodatno obrazovanje u Centru potražio je i tridesettrogodišnji inžinjer geologije Damir Baraković. Za posao koji očekuje potreban mu je certifikat iz informatike i engleskog jezika:
„Kurs računara sam završio prije dva mjeseca i dobio certifikat po ECDL standardima, međunarodni certifikat koji mi je dosta pomogao u mom profesionalnom životu i karijeri. A potrebna mi je i nadogradnja mog postojećeg znanja engleskog jezika, tako da imam sreću da taj centar postoji ovdje.“
U Centru za obrazovanje odraslih u Gračanici, koja je jedna od rijetkih spacijaliziranih ustanova te vrste u BiH, diplome godišnje stekne oko 200 polaznika. U Centru se mogu dobiti kvalifikacije za nešto više od 20 zanimanja. Sanja Kurtović, nastavnica informatike, kaže kako je zadovoljna u radu sa odraslim osobama:
„Budući da odrasli ljudi tačno znaju koji su njihovi prohtjevi vezano za sam ciklus obrazovanja, oni su ozbiljniji u pristupu. Ne kažem da su mlađi neozbiljni, nego stariji su ipak ozbiljniji u pristupanju budući da su njihovi motivi drugačiji, najčešće zbog zadržavanja posla.“
Nastava se odvija u popodnevnim satim i vikendom, što je prilagođeno odraslim osobama, kaže osnivač Centra za obrazovanje odraslih u Gračanici Sead Korjenić:
„Poslodavci veoma često neće da puste radnike i zato mi njima pripremamo i predavanja i priručnike i skripte, sve u cilju da bi oni to mogli, ali poseban akcenat realizaciji stručno-teoretske i praktične nastave.“
Bez centara za edukaciju
Za razliku od Federacije, u Republici Srpskoj od 2009. godine na snazi je poseban zakon o obrazovanju odraslih koji propisuje obavezno pohađanje nastave. Od 2010. godine u ovom entitetu i djeluje Zavod za obrazovanje odraslih, koji je nadležan za ovu oblast. Direkotrica Zavoda Mira Bera za naš radio kaže:
„Mi smo ustvari pristupili izradi javno važećih programa osposobljavanja, što smo prepoznali kao jako važno jer je tržište rada upravo vapilo za tako nečim - onim što ne može da se završi kroz formalni sistem obrazovanja, znači srednjeg stručnog obrazovanja, što su neke usko stručne specijalizacije u skladu sa zahtjevima novih tehnologija i promjenama, što poslodavci ustvari trebaju. Na njihovu inicijativu i uz njihvovo učešće urađeni su posebni programi obuka koji su proglašeni od strane nadležnih ministarstava javno važećim i sada su u fazi provođenja.“
Od preko pola milijuna nezaposlenih osoba u BiH, 30 posto osoba nema nikakvu kvalifikaciju. U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH kažu da se radi o teško zaposlivoj kategoriji stanovništa. Jedan od načina je doškolovavanje.
„Mi nemamo pravih centara u kojima bi se rad fokusirao samo na odrasle osobe kojima treba ili dokvalifikacija ili prekvalifikacija. Jedan od razloga je što je to poprilično skupo, a nemamo ni pouzdanu informaciju koliko će ti ljudi nakon prekvalifikacije ili dokvalifikacije uspjeti na tržištu rada“, kazao je glasnogovornik Agencije Boris Pupić.
Nakon rata u BiH brojna poduzeća su otišla u stečaj, što je mnoge radnike ostavilo bez posla. Migracije stanovništva uzrokovale prekide školovanja, tako da su brojni građani BiH ostali uskraćeni za redovito i kvalitetno obrazovanje.