Za veliki broj nezaposlenih osoba koji su se školovali za zanimanja koja su danas suficitarna, kao i za veliki broj onih koji nemaju vještine koje poslodavci traže, prekvalifikacija je jedini način da dođu do zaposlenja u BiH.
Amra Selisković iz Međunarodne organizacije rada kaže da se u posljednje dvije godine preko 1.500 nezaposlenih osoba u BiH prekvalifikovalo, od kojih je skoro 400 danas sa stalnim zaposlenjem. Među prekvalifikovanima je i nemali broj onih koji imaju visoku stručnu spremu.
"Postoje različite sudbine ljudi i činjenica je da postoje osobe koje sa visokom stručnom spremom ne mogu da nađu u BiH posao. Te osobe imaju priliku da koriste besplatne edukacije i prekvalifikacije, kako bi dobile posao. Danas se traže različita zanimanja. U Bosanskoj Krupi, na primjer, imamo prekvalifikaciju za zavarivače, jer je upravo to zanimanje deficitarno na tom području, dok u Čapljini, na primjer, koja je turistički grad, prekvalifikaciju najčešće imamo u poslovima konobara i kuhara", objašnjava Selisković.
Najčešći razlog zbog kojeg se osobe žele prekvalifikovati je dugoročna nezaposlenost.
Ivica Sivrić iz Centra za obuku i prekvalifikaciju u Čapljini ističe da se u ovom dijelu zemlje najčešće traže konobari i kuhari, koji su do skoro spadali u grupu deficitarnih zanimanja, te da je programom prekvalifikacije u posljednje dvije godine nezaposlenost u ovoj opštini smanjena.
"Hercegovina je poznata kao turistička regija, međutim, zadnjih godina na ovom području nam nedostaje upravo tog kadra. Tu imamo i jedan paradoks, jer na ovom području imamo dosta škola koje obrazuju mlade za te poslove, ali nemamo dovoljno izražen kvalitet, pa se mladi i sa ovim poslovima nalaze na birou za nezaposlene. Iz tog razloga mi smo osmislili projekat gdje bi se dodatno educirali ljudi sa biroa i usavršili upravo u poslovima konobara, ili kuhara. Ono što je najvažnije je da 60 posto onih koji su završili dodatne obuke, danas imaju stalno zaposlenje, a neki od njih danas rade i ove poslove u inostranstvu", kaže Sivrić.
Prosječna starost osoba koje se najviše odlučuju za prekvalifikaciju je oko 30 godina. Njihovi najčešći razlozi prekvalifikacije su zadržavanje posla ili ostvarenje napretka na poslu. Mnogi mijenjaju zanimanja i kako bi se prilagodili tržištu rada. Jedna od njih je i Dajana Mijatović iz Bijeljine, koja je kao hemijski inžinjer na birou rada provela više od pet godina. Nakon prekvalifikacije vodi porodičnu firmu.
"Prije godinu dana otvorili smo firmu za izradu namještaja od paleta i hvala Bogu za sada posla ima. Moram da kažem da smo jako zadovoljni. Nakon više od pet godina provedenih na birou, danas imamo porodičan biznis u kojem se odlično snalazimo. Kako je na području Bijeljina veoma teško naći posao u struci, ja bih savjetovala svima da ne čekaju, već da upišu program prekvalifikacije, jer nemaju šta da izgube, a vrijedi uvijek pokušati", naglašava Dajana.
Kada je u pitanju glavni grad BiH, prema podacima Centra za obrazovanje odraslih u Sarajevu, najveći interes za prekvalifikaciju pokazuju osobe koje imaju završenu srednju školu u četverogodišnjem trajanju, a među njima je najviše gimnazijalaca.
"U Kantonu Sarajevo trenutno imamo prekvalifikacije na poslovima vozača, autmehaničara, autoelektričara, inžinjera mašinstva, te IT programeri. Do sada najveći broj prekvalifikacija je bio za one osobe koje su završile srednju medicinsku školu i to na poslovima fizioterapeuta, koji su nakon usavršavanja, danas stalno zaposlene osobe", pojašnjava Anera Kećo, projekt menadžer u Opštini Novi Grad.
Prekvalifikovani radnici, pokazalo je iskustvo, uglavnom ostaju na novom poslu, međutim, veliki broj njih odlazi i u inostranstvo, što predstavlja otežavajuću okolnost za poslodavce koji organizuju i plaćaju prekvalifikaciju.
Iako postoje pojedine poteškoće pri prekvalifikaciji, oni koji su prošli ovaj proces ističu kako je najvažnije da nezaposlene osobe prepoznaju potencijalna zanimanja na bh. tržištu rada i na taj način pronađu zaposlenje u zemlji.
Facebook Forum