Politički napadi na Sud i Tužilštavo BiH započeli su i prije suđenja za ratne zločine, prije nego što se znalo za broj i vrstu krivičnih djela, odnosno, kako podvlači predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso, prije nego što se znala nacionalnost osumnjičenih.
Mnogo prije predmeta Dobrovoljčka započela je kampanja kojom se pokušava narušiti ova institucija, dodaje Kreso:
„U zadnje vrijeme imam osjećaj da naši političari koriste Sud BiH kao svojevrsni ritual, kao džoker koga izvlače kad im zapne negdje u rješavanju političkih pitanja. Dobrovoljačka uopće nije ni došla do suda. Taj predmet je obustavljen u fazi istrage. Ukidanje suda traže čak i oni političari
koji su u ovome sudu oslobođeni. To je apsurd. Ovi napadi su veoma kontraproduktivni kako za cijelu državu tako i za one koji su nosioci takvih ideja. BiH je na putu u EU. Proces pridruživanja EU ne trpi takve napade na pravosudne institucije.“
Za međunarodnu zajednicu Sud i Tužilaštvo BiH ključne su državne institucije za osiguranje vladavine prava u cjeloj Bosni i Hercegovini.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko upozorava kako nema nema nikakve dileme u pogledu ustavnosti Zakona o Sudu BiH, koja je u dva navrata potvrđena i odlukama Ustavnog suda BiH.
„Ustavni sud se izrekao po tom pitanju 2001. godine i 2008. godine i potvrdio je ustavnu kategoriju Suda i Tužilaštva BiH“, podsjeća Inzko.
„Moraju državne institucije kao što je Tužilaštvo BiH, kao što je Sud BiH, imati finansijsku podršku da mogu izvršavati svoje nadležnosti“, kaže Inzko.
Zahtjevi iz RS za ukidanjem Suda i Tužilastva BiH zbog obustavljanja istrage protiv većeg broja osumnjičenih u slučaju Dobrovoljačka, kako ocjenjuju analitičari, predstavljaju politički pritisak i manipuliranje narodom.
Potreban Vrhovni sud
U BiH, kaže Sevima Terzić iz Fonda za Javno pravo, postalo je normalno da se sud o radu pravosuđa donosi na ulici bez bilo kakvog stvarnog uvida u predmete kojima se najviše pravosudne instance bave.
„To je banalizacija veoma važnih, državnih, ustavnih i pravnih pitanja koja sigurno ne doprinosi ni unapređenju njihovog rada, niti strukturalnom dijalogu koji ima za cilj da poboljša stanje u pravosuđu. Ja ne želim reći da je tu sve idealno, ali komentirati odluke neprofesionalno je i od onih pravnika kojio to rade, zato što mi nemamo ni uvida u taj spis. Ono što se
želi postići ovim je da se skrene pažnja građana sa mnogo važnijih pitanja, kao što su svakodnevna egzistenacija, jedan haos u formiranju vlasti, potpuna neodgovornost političara i političkih stranaka prema građanima kad je to u pitanju, socijalni kolaps itd. To su sve pitanja o kojima bi se trebalo govoriti, a umjesto toga servira se na ovakav način pitanje navodnog ukidanja Suda i Tužilaštva. I sve da bi se podizale nacionalne tenzije, da bismo se što više udaljavali jedni od drugih i da bi se, na kraju-krajeva, podivala država“, navodi Terzićeva.
Komentirajući zahtijev za ukidanjem Suda i Tužilštava Nurko Pobrić, sudac Kantonalnog suda u Mostaru, dodaje kako se radi o razlogu više za uspostavu vrhovnog suda BiH.
„Kada bi postojao vrhovni sud BiH, onda bismo mogli govoriti da imamo i tu treću državnu vlast, tj. sudsku vlast, i u tom slučaju mogao bi postojati i Sud BiH kao specijalni sud, recimo, samo za krivičnu oblast", ocjenjuje Nurko Pobrić.
Pobrić naglašava kako se zbog svakodnevnih pritisaka kojima su izložni i suci i tužitelji dovodi u pitanje nezavisnost presuda i općenito rad pravosuđa.
"Ne mora biti pritisak u smislu da vam neko naredi kako ćete suditi, ali je pritisak na sud ako se javno, u novinama, kritikuje neka sudska ili tužilačka odlčuka koja, zapravo, nije još pravomoćna ili koja podliježe određenom preispitivanju. I sama po sebi ta činjenica utiče na jedan normalan rad suda“, naglašava Pobrić.
Ona podsjeća da je zahtjev postojao i ranije, te da je zbog toga došlo do započinjanja takozvanog strukturalnog dijaloga o pravosuđu.
„A da bi ponovo postalo referendumsko pitanje, mislim da bi onda ugrozilo taj veliki projekat iza kojeg se vlast u RS stavila - tzv. strukturalni dijalog. I mislim da su čak i predlagači i incijatori cjelokupne ove incijative zapravo svjesni da se u parlamentarnoj proceduri ništa ne može promijeniti“, smatra Topić.
Kada će rad izvršne, zakonodavne i sudske vlasti u Bosni i Hercegovini biti odvojen, Topić zaključuje kako je neophodno promijeniti političku filozofiju promišljanja postojećih elita i cjelokupni politički ambijent, što se ipak neće tako skoro desiti:
„Dok se takvi uslovi i preduslovi ne stvore, svaka presuda, svaka odluka biće jedno sredstvo povišenih emocija, povišenog političkog krvnog pritiska. Mislim da osnovni problem leži u suštinskom problemu da u BiH ne postoji konsenzus ni o minimalnoj istini, uslovno rečeno, pa čak ni o činjenicama koje su se dešavale u proteklom ratu - a vidimo da su iza nas već dvije decenije.“
*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Pozadina političkih napada na Sud i Tužilaštvo BiH
Ženski sud kao alternativni pristup pravdi
Žrtve silovanja bez zakonske zaštite i pomoći države
Suđenje Gotovini i Markaču: Obrana traži uvođenje novih dokaza
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.
Mnogo prije predmeta Dobrovoljčka započela je kampanja kojom se pokušava narušiti ova institucija, dodaje Kreso:
„U zadnje vrijeme imam osjećaj da naši političari koriste Sud BiH kao svojevrsni ritual, kao džoker koga izvlače kad im zapne negdje u rješavanju političkih pitanja. Dobrovoljačka uopće nije ni došla do suda. Taj predmet je obustavljen u fazi istrage. Ukidanje suda traže čak i oni političari
"Ukidanje suda traže čak i oni političari koji su u ovome sudu oslobođeni. To je apsurd", kaže predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso.
Za međunarodnu zajednicu Sud i Tužilaštvo BiH ključne su državne institucije za osiguranje vladavine prava u cjeloj Bosni i Hercegovini.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko upozorava kako nema nema nikakve dileme u pogledu ustavnosti Zakona o Sudu BiH, koja je u dva navrata potvrđena i odlukama Ustavnog suda BiH.
„Ustavni sud se izrekao po tom pitanju 2001. godine i 2008. godine i potvrdio je ustavnu kategoriju Suda i Tužilaštva BiH“, podsjeća Inzko.
Valentin Inzko
Inzko nije želio komentirati najave iz Republike Srpske da će u Parlamentu BiH tražiti ukidanje Suda i Tužilaštva, ali je rekao da sve institucije i građani trebaju podržati rad ovih pravosudnih institucija.„Moraju državne institucije kao što je Tužilaštvo BiH, kao što je Sud BiH, imati finansijsku podršku da mogu izvršavati svoje nadležnosti“, kaže Inzko.
Zahtjevi iz RS za ukidanjem Suda i Tužilastva BiH zbog obustavljanja istrage protiv većeg broja osumnjičenih u slučaju Dobrovoljačka, kako ocjenjuju analitičari, predstavljaju politički pritisak i manipuliranje narodom.
Potreban Vrhovni sud
U BiH, kaže Sevima Terzić iz Fonda za Javno pravo, postalo je normalno da se sud o radu pravosuđa donosi na ulici bez bilo kakvog stvarnog uvida u predmete kojima se najviše pravosudne instance bave.
„To je banalizacija veoma važnih, državnih, ustavnih i pravnih pitanja koja sigurno ne doprinosi ni unapređenju njihovog rada, niti strukturalnom dijalogu koji ima za cilj da poboljša stanje u pravosuđu. Ja ne želim reći da je tu sve idealno, ali komentirati odluke neprofesionalno je i od onih pravnika kojio to rade, zato što mi nemamo ni uvida u taj spis. Ono što se
Sevima Tertić ocjenjuje kako iza svega stoji namjera da se skrene pažnja građana sa mnogo važnijih pitanja, kao što su svakodnevna egzistenacija,haos u formiranju vlasti, socijalni kolaps.
Komentirajući zahtijev za ukidanjem Suda i Tužilštava Nurko Pobrić, sudac Kantonalnog suda u Mostaru, dodaje kako se radi o razlogu više za uspostavu vrhovnog suda BiH.
„Kada bi postojao vrhovni sud BiH, onda bismo mogli govoriti da imamo i tu treću državnu vlast, tj. sudsku vlast, i u tom slučaju mogao bi postojati i Sud BiH kao specijalni sud, recimo, samo za krivičnu oblast", ocjenjuje Nurko Pobrić.
Pobrić naglašava kako se zbog svakodnevnih pritisaka kojima su izložni i suci i tužitelji dovodi u pitanje nezavisnost presuda i općenito rad pravosuđa.
"Ne mora biti pritisak u smislu da vam neko naredi kako ćete suditi, ali je pritisak na sud ako se javno, u novinama, kritikuje neka sudska ili tužilačka odlčuka koja, zapravo, nije još pravomoćna ili koja podliježe određenom preispitivanju. I sama po sebi ta činjenica utiče na jedan normalan rad suda“, naglašava Pobrić.
Tanja Topić
Analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić kaže kako unatoč nastojanjima pojednih politicara ukidanje Suda i Tužilaštva ne može biti referendumsko pitanje.Ona podsjeća da je zahtjev postojao i ranije, te da je zbog toga došlo do započinjanja takozvanog strukturalnog dijaloga o pravosuđu.
„A da bi ponovo postalo referendumsko pitanje, mislim da bi onda ugrozilo taj veliki projekat iza kojeg se vlast u RS stavila - tzv. strukturalni dijalog. I mislim da su čak i predlagači i incijatori cjelokupne ove incijative zapravo svjesni da se u parlamentarnoj proceduri ništa ne može promijeniti“, smatra Topić.
Kada će rad izvršne, zakonodavne i sudske vlasti u Bosni i Hercegovini biti odvojen, Topić zaključuje kako je neophodno promijeniti političku filozofiju promišljanja postojećih elita i cjelokupni politički ambijent, što se ipak neće tako skoro desiti:
„Dok se takvi uslovi i preduslovi ne stvore, svaka presuda, svaka odluka biće jedno sredstvo povišenih emocija, povišenog političkog krvnog pritiska. Mislim da osnovni problem leži u suštinskom problemu da u BiH ne postoji konsenzus ni o minimalnoj istini, uslovno rečeno, pa čak ni o činjenicama koje su se dešavale u proteklom ratu - a vidimo da su iza nas već dvije decenije.“
*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Pozadina političkih napada na Sud i Tužilaštvo BiH
Ženski sud kao alternativni pristup pravdi
Žrtve silovanja bez zakonske zaštite i pomoći države
Suđenje Gotovini i Markaču: Obrana traži uvođenje novih dokaza
Pred licem pravde sa IWPR (april 2011)
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.