Širom Bosne i Hercegovine tokom januara su održane tribine o osnivanju ženskog suda za bivšu Jugoslaviju, poput onih koji već godinama postoje u Americi, Africi i Aziji. Ova inicijativa alternativni je pristup pravdi iz ugla onih koji su tokom ratova na prostorima bivše države najviše patili.
Ženski sud je, smatraju njegovi osnivači, alternativni pristup pravdi i to iz ženske perpsektive koji treba da proširi saosjećanje i dijalog, te razumijevanje onoga što su žene preživjele.
U svijetu trenutno postoji 35 ženskih sudova koji su postali prostor u kojem se mogu čuti svjedočanstva žena, njihove patnje i traume. Od rata do rodnog nasilja, kaže Kada Hotić iz udruženja Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa:
„Na ovim prostorima trpjele smo svašta. Poznato je kroz ratove da su žene podnijele ogroman teret poniženja, bilo da su doživjele gubitke svojih najdražih, bilo da su patile zbog gladi, zbog nasilja, zbog silovanja. A u svijetu se to isto dešava. Postoje i druga kršenja ljudskih prava. Žene su organizovale na više mjesta širom bivše Jugoslavije javne tribine gdje se priča o tome, sakupile smo dokumentarne filmoveo javnim tribinama u svijetu.“
Munira Subašić
Njena saradnica iz udruženja Munira Subašić dodaje da formiranje ženskog suda treba krenuti upravo iz BiH.
„Pošto je BiH preživjela najveći zločin u proteklom ratu, da se formira da sve žene sa prostora bivše Jugoslavije da dođu i da govore o onome šta se desilo, a da slušaju i druge žene cijelog svijeta. Žene moraju dići svoj glas i više govoriti. Mi majke koje smo ostale same, supruge, da smo šutjele, ne bismo imale Potočare, ne bismo imale presude za genocid, ne bismo imale rezoluciju u EP, ne bismo tužile vladu Holandije, ministarstvo odbrane. Znači, uradile smo više nego što je uradila država BiH po pitanju nepravde na ovim prostorima“, tvrdi Munira Subašić.
Mjesto za javno svjedočenje
Podršku osnivanju ženskog suda za bivšu Jugoslaviju nedavno je svojim dolaskom na jednu od tribina u Sarajevu dala i supruga američkog ambasadora u BiH Danuta Moon. Nije rijetka praksa da poznate i uticajne javne ličnosti učestvuju u osnivanju i radu ženskih sudova i na taj način doprinose njegovoj promociji. Upravo tako mogu iskoristiti svoj glas, smatra i Danuta Moon:
„Ovo je jedna zanimljiva ideja. Radi se o jednoj vrsti pomoći žena ženama. To je jako bitno. Ima više žena u ovoj državi koje trebaju podršku, trebaju pomoć. I trebaju pomoć drugih žena.“
Aktivistice ženskih udruženja podsjećaju da ovaj sud ne izriče presude niti vodi procese, pa tako nema ni kazni za počinioce zločina, ali jeste prostor na kojem žene javno govore i svjedoče o svojim tragičnim iskustvima.
Almedina Pašić, iz udruženja Sjaj iz Srebrenice, kaže da joj je ideja ženskog suda nova i nepoznata, ali da će od sada svakako pružiti podršku nastojanjima da i na prostoru BiH zaživi što prije.
Ženski sud je prostor za glasove žena, za njihova svjedočenja o svakodnevnom iskustvu nepravdi pretrpljenoj tokom rata i u miru.
„Ja na sreću nisam imala to da sam bila zlostavljana ili da nisam imala lijepe uslove života do rata. Meni je rat napravio loše uslove života i sve te neke traume koje ja imam do dan-danas, ali se nosim s njima i imaću ih do kraja života, ali mi je bitno da ono što se meni desilo kažem. Ali i taj neko koji mi je to uradio da kaže: ’Jeste to se desilo, genocid u Srebrenici se desio.’ Ne da mi to kaže neka NVO, neka institucija, nego da mi kaže običan čovjek, stanovnik Srebrenice koji se samo drugačije zove. Meni je to bitno. I ti sudovi mi upravo to znače - da mi taj neko drugi kaže da se to desilo, pa nećemo valjda više to raditi drugim ljudima“, kaže Almedina Pašić.
Ženski sud je prostor za glasove žena, za njihova svjedočenja o svakodnevnom iskustvu nepravdi pretrpljenoj tokom rata i u miru. Na ženskom sudu žene svjedoče o nasilju u privatnoj i javnoj sferi, ali i njihovom organizovanom otporu.
Zadovoljiti pravdu znači čuti sve one koji imaju šta reći, a ženski sud je upravo takvo mjesto, kaže jos jedna od aktivistica, zastupnica u Parlamentu Federacije Besima Borić.
„Mislim da je to jedna važna priča u našim životima i prilika i razgovori o ženskom sudu koji će dati mogućnosti da se i javno kroz proces svjedočenja čuju sve te istine i omogući ženama da o tome govore. To je nešto što može doprinijeti općoj dobrobiti u ovom društvu. To će biti korak naprijed koji će nas okrenuti jedne prema drugima, unijeti nešto pozitivno“, ocjenjuje Besima Borić.
U projektu uspostavljanja ženskog suda za bivšu Jugoslaviju aktivno rade desetine ženskih nevladinih udruženja iz BiH, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije i Kosova. Osnivači ističu da kroz ženski sud žene postaju subjekti pravde, podstiču stvaranje drugačije sudske prakse, te utiču na institucionalni pravni sistem. Kako same kažu, ženski sud za bivšu Jugoslaviju traži ravnotežu između dobra i zla, ludosti i mudrosti.
