Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske pozvao je na ukidanje Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, a taj prijedlog će uputiti ove sedmice u Parlament BiH. Od Ministarstva vanjskih poslova tražiće i da se strani tužioci proglase „personom non grata“ u BiH.
Sve to zbog slučaja „Dobrovoljačka“, nakon što je prošle sedmice Tužilaštvo BiH donijelo odluku da obustavi istragu u tom predmetu. Osim što ponovo najavljuje referendum o pravosudnim institucijama, Dodik je otišao i korak dalje, te „Dobrovoljačkom“ uslovljava i formiranje Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Kada su svi u Bosni i Hercegovini vjerovali da je trakavica oko formiranja Vijeća ministara BiH završena i da će već u februaru država nakon šesnaest mjeseci dobiti novu vladu, pojavio se novi problem. Kao grom iz vedrog neba, Dodik je dodao nove uslove među kojima i slučaj 'Dobrovoljačka', odnosno odluku Tužilaštva BiH da obustavi istragu protiv 14 osoba u tom predmetu.
„Ponovo se pokušava da se izvrgne ono što je dogovoreno. I mi vidimo na koji način se to hoće. Hoće da se formira Savjet ministara koji ne možete više nikako da ga razvalite, jer on ima svoj mandat i traje, a onda ćete ući u probleme sa budžetom, sa popisom stanovništva i vratiti se na stare pozicije. Mislim da će se morati desiti sljedeće: to je da se usvoji prvo zakon o popisu, da se riješi problem budžeta, da se riješi problem sistema državne pomoći i dogovori se jedan održivi koncept oko 'Dobrovoljačke', i tek onda, kao peta stvar da se formira Savjet ministara“, kazao je Dodik.
Šta podrazumijeva održiv koncept oko 'Dobrovoljačke', kao uslov za formiranje Vijeća ministara, Dodik je obrazložio u nedjelju, nakon što se sastao sa Mladenom Bosićem, predsjednikom SDS-a. Prvi čovjek Republike Srpske najavio je da će u toku ove sedmice u Parlament BiH uputiti prijedlog zakona kojim se traži ukidanje Suda i Tužilaštva BiH.
„Mislimo da stvar treba vratiti u ustavne okvire i nakon toga, kroz strukturalni dijalog odrediti određene pozicije vezano za pravosuđe. Mi dajemo mogućnost, odnosno šansu strukturalnom dijalogu, ali on mora da se odvija u skladu s Ustavom. Referendum o tome apsolutno je stvar koja nije isključena“, rekao je Dodik.
Koalicioni partneri na državnom nivou - SNSD i SDS - iako su iznijeli zajednički stav prema radu Suda i Tužilaštva BiH, očigledno, nemaju isti odnos kada je riječ o miješanju tog pitanja sa uspostavom izvršne vlasti u BiH.
„To nema veze sa Savjetom ministara. To je problem koji nije nastao juče, koji je samo definitivno istaknut ovom odlukom da se ne procesuira slučaj 'Dobrovoljačka' i to je proces koji mi očekujemo da traje u narednom periodu“, kaže Mladen Bosić.
OHR: Nezavisno pravosuđe temelj društva
Od tzv. šestorke, koja je dogovorila uspostavu Vijeća ministara BiH, povodom novih uslova iz Republike Srpske oglasila se jedino SDA. U saopštenju za javnost ta politička partija poručuje da bi bilo bolje da se prvo formira novo Vijeće ministara BiH, te da slučaj ‘Dobrovoljačke’ i druga pitanja ne treba, niti je moguće povezivati sa sporazumom šest političkih lidera. Sa takvom ocjenom se slaže i Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH.
Bakir Izetbegović
„Nadam se da se trenutačno radi samo o nekoj ljutnji u vezi sa 'Dobrovoljačkom' i da će ga to proći. Imamo sličnu reakciju i od Bosića iz SDS-a. Mislim da se trebaju malo ohladiti i uraditi ono što je interes i ljudi u RS-u", ocijenio je Izetbegović.
Dragan Čović, lider HDZ BiH je poručio:
„Mnogi ljudi su zabrinuti sa stanjem u našem pravosuđu i onim što se radi u zadnjih nekoliko godina. Vjerojatno je u tom kontekstu i jedna takva izjava. Što se tiče zastoja u Vijeću ministara, mislim da ih neće biti.“
Uprkos činjenici kako je prošle godine nakon Dodikovih prijetnji referendumom o radu bh. pravosuđa u Banja Luci bila Ketrin Ešton, visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost, da bi sa vlastima Republike Srpske postigla dogovor o dijalogu, čini se da ovog puta međunarodna zajednica više pregovarati neće. To pokazuje i stav OHR-a, kojeg prenosi portparol Mario Brkić.
„Mi naglašavamo naše trajno opredjeljenje, a to je da pravosudnim institucijama mora biti dopušteno da nezavisno djeluju. Nezavisno pravosuđe je temelj svakog demokratskog društva i svi ga trebaju poštovati. Dakle, OHR u potpunosti podržava rad Suda i Tužilaštva BiH, kao što je to radio i do sada“, ističe Brkić.
Miješanje politike u rad pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini nije ništa novo. Političarima nije strano da komentarišu hapšenja i presude osumnjičenima za ratne zločine, a iz budžeta sa svih nivoa, izdvaja se novac za njihovu odbranu.
Zbog toga se nameće pitanje: zbog čega, kao svugdje u svijetu, rad izvršne, zakonodavne i sudske vlasti u Bosni i Hercegovini nije odvojen? Odgovor daje Srđan Dizdarević, direktor Kuće ljudskih prava Sarajevo.
„Nikad se nije napravio taj bitni iskorak da se u suštini prihvati nezavisnost pravosuđa i to je ono što je problem od '95. do danas. Mislim da je to opterećenje koje u ogromnoj mjeri prijeti normalizaciji stanja. S druge strane, ovo govori i o karakteru koalicije koja je sada formira Vijeće ministara. Ustvari se vidi da je to koalicija koja je oformljena kako bi se podijelile fotelje i resori i kako bi se omogućilo trošenje budžeta. Oni nemaju zajednički imenitelj koji karakteriše normalne koalicije. Mislim da je to, također, problem koji nagovještava ne samo da će se nastaviti pritisci na pravosuđe, nego da će ta izvršna vlast na nivou Bosne i Hercegovine ili funkcionisati sa velikim poteškoćama ili neće uopšte biti u stanju da funkcioniše“, ocjenjuje Dizdarević.
