Slučaj Dobrovoljačka: Iz RS oštre reakcije, Srbija nastavlja istragu

Odluka Tužilaštva BiH o obustavljanju istraga protiv 14 osoba u predmetu Dobrovoljačka u Republici Srpskoj i dalje izaziva oštre reakcije.

Predsjednik RS Milorad Dodik pozvao je na bojkot rada državnog Suda i Tužilaštva:

„Ovo je ključna tačka i mislim da definitivno Tužilaštvu BiH ne trebamo dati više nikakvu podršku, ni saglasnost da rade na prostoru RS.“

Mladen Ivanić, iz PDP-a, pak nije siguran u ove Dodikove tvrdnje.

„U najave gospodina Dodika da će prekinuti saradnju sa Tužilaštvom ja ne vjerujem. Mislim da on samo priča, nikad ništa takve vrste nije uradio, tako da ne očekujem da će to uraditi ni danas“, smatra Ivanić.

Porodice žrtava ratnih zločina iz RS traže hitno povlačenje ove odluke, ili će u protivnom povući stotine predmeta iz Tužilaštva BiH.

Janko Velimirović iz Centra za istraživanje ratnih zločina RS nada se da će srbijansko Tužilaštvo nastaviti ovaj sudski proces.

„Nakon ovakvog stava Tužilaštva BiH da Tužilaštvo za ratne zločine Srbije ne odustane od svoje procedure i da završi ono što je započeto“, kaže Velimirović.

Tužilaštvo za ratne zločine Srbije saopštilo je u srijedu da će nastaviti istrage u
slučaju Dobrovoljačka bez obzira na poteze Tužilaštva Bosne i Hercegovine. To znači da oni koji su dočekali da se istraga protiv njih, nakon niza godina, obustavi u domovini, i dalje neće moći putovati bez rizika od hapšenja.

To potvrđuje i Đorđe Dozet, koji u slučaju poznatom kao Tuzlanska kolona zastupa Iliju Jurišića.

„Što se tiče Tužilaštva za ratne zločine u Srbiji, onog momenta kad se bilo ko od njih pojavi na teritoriji Srbije on će biti uhapšen. A da li će po poternicama koje eventualno postoje na međunarodnom planu vršiti hapšenje, to zavisi od svake države“, navodi Dozet.

Ministar pravde BiH Bariša Čolak kaže da, bez obzira na ovakve reakcije srbijanskog Tužilaštva koje nije nadležno da preuzima slučaj od Suda BiH, jer je Haški tribunal ovaj predmet ustupio BiH, ipak ne bi trebale biti smetnja potpisivanju sporazuma o saradnji tužilaštava dvije zemlje u predmetu ratnih zločina, jer bi taj sporazum omogućio razmjenu informacija i rasvjetljavanje događaja jednom zauvijek:

„Nama nema druge nego surađivati sa našim susjedima, a posebno kad imamo probleme, a očigledno imamo probleme. Protokol je potrebno, po mom sudu, što prije potpisati, što prije razmijeniti informacije i dokaze, posebno kad se radi o kaznenim djelima ratnog zločina, kako bi predmete koji opterećuju jednu i drugu državu, a posebno opterećuju prije svega žrtve i njihove obitelji, kako bismo ta pitanja počeli skidati sa dnevnog reda“, ocjenjuje Čolak.

Srbija profitirala

Stjepan Kljuić, nekadašnji član Predsjedništva RBiH protiv kojeg je Srbija takođe raspisala potjernicu, pak, smatra da BiH nema kapacitet da se suprotstavi ovakvoj praksi druge države.

„Kakvo je danas rješenje? Beograd neće odustati od svojih nakana, a mi u BiH, nažalost, nemamo državnika, nemamo dužnosnika koji bi prisilili Beograd da odustane od toga. Kad bi BiH sada politički postavila pitanje odnosa sa Srbijom i pitanje da Srbija mora poštivati odluke Haškog tribunala, pa i Suda BiH, a vi znate da je staro pravno pravilo da se za jedan događaj ne možete dva puta kažnjavati. Nažalost, mi nemamo snaga da se suprotstavimo politici Beograda, koji i dalje nastoji da kaže da su svi pucali, da su svi krivi“, naglašava Kljuić.

Član Predsjedništva BiH tokom rata Ejup Ganić, koji je zbog slučaja Dobrovoljačka bio uhapšen u Londonu na zahtjev Srbije 2010. godine, kaže da je u cijelom slučaju Dobrovoljačka Srbija profitirala.

„Mora se priznati da Beograd izlazi kao veliki profiter iz slučaja Dobrovoljačka jer je uspio za ovih proteklih 20 godina da nametne međunarodnoj zajednici agendu da angažuje najbolje tužioce i sudije da istražuju ovaj slučaj od Haga pa do nekoliko međunarodnih tužilaštava“, ocjenjuje Ganić.

Potpisivanje protokola o saradnji u oblasti pravosuđa između dvije države ne bi doprinio boljim odnosima, niti bi Srbija zbog tog sporazuma obustavila sudske procese za koje nije nadležna, smatra Sinan Alić iz Fondacije za istinu, pravdu i pomirenje:

„Beogradu taj sporazum treba da bi se pokazao kao lider na Balkanu, da bi išao brže prema Briselu itd., a sve čini da pokaže kako se ponašaju kao kundak major na Balkanu. Imaju taj sporazum sa Zagrebom - i šta su uradili? Imali su slučaj Purda i na kraju su im poslali 30 optužnica - dakle, nisu im ustupili te predmete. Nemaju sporazum sa BiH i ponašaju se tako kako se ponašaju. Definitivno ugovor ili sporazum između dvije ozbiljne države nama treba. Međutim, Beograd se ponaša kao neozbiljna država, a u BiH mi ni nemamo države - i imamo to što imamo. Ukoliko postoji obostrani interes da se riješe ti problemi koji se pokušavaju riješiti tim sporazumom, dovoljni su postojeći papiri za ozbiljne države. A ni Beograd ni Sarajevo ne predstavljaju ozbiljne države“, zaključuje Alić.