Nakon što su dvije nedjelje proveli skenirajući ekonomsko socijalne prilike u Crnoj Gori i jučerašnjeg finalnog razgovora se predstavnicima Vlade nakon kojeg je i eventualni dogovor o aranžmanu prolongiran za još dva mjeseca, šef Međunarodnog Monetarnog Fonda na pres konferenciji je danas iznio preliminarne zaključke na osnovu kojih će ta delegacija sastaviti konačan izvještaj i zauzeti stav oko mogućeg aranžmana za Crnom Gorom.
Šef misije Međunarodnog monetarnog fonda kazao je danas da će na osnovu višednevnih razgovora sa predstavnicima vlasti i ekonomskim akterima u narednih par mjeseci biti sačinjen konačan izvještaj. Govoreći o zatečenom stanju u Crnoj Gori Gervin Bel je rekao:
"Sadašnju situaciju možda najbolje objašnjava iznenadni kraj prethodnog velikog ekspanzivnog rasta i sada se nalazimo u situaciji u kojoj treba podsetiti na neke prilike. Ako se pogledaju neki razvoji događaja iz 2009. oni su potvrdili neke od sumnji kada je u pitanju prethodni, odnosno prošli rast koji je bio u Crnoj Gori. Dok je s jedne strane bilo ohrabrujućih znakova kao što je strana turizma i na strani privatizacije naša procjena je da bruto domaći proizvod pao za 7% što je u nekoj mjeri oštrije nego što se to desilo drugima u regionu. Zaposlenost je pala 15 procenata, budžetski deficit je došao na nivo od tri procenta bruto domaćeg proizvoda, a javni dug se pogoršao na 39 procenata BDP-a, iako ima naznaka da se postojeća kontrakcija u neku ruku ublažava i dalje nema jasnih znakova kada su u pitanju kratkoročni izlazi, kratkoročni oporavak."
POLITIČKI ĆE SKUPO KOŠTATI?
Del je dodao da ipak nije sve tako crno.
"Vrlo je važno znati da bez obzira na ova vrlo nepovoljna kretanja da smo mi prilično optimistični kada je u pitanju sposobnost crnogorske ekonomije da se vrlo brzo povrati na visoke stope rasta, ali ono što je izuzetno važno da su trenutne politike bitno i sveobuhvatno podese, prilagode," smatra Del.
O kreditnom aranžmanu sa MMF i oko visine pozajmice koja bi potencijalno mogla da iznosi i do 300 miliona eura puno se špekulisalo. Utisak je da Vlada mjesecima bježi od tog aranžmana i tretira ga kao krajnju nuždu zbog uslova koje mora ispuniti tokom njegovog trajanja.
Naime, iako su finansijski uslovi kredita povoljniji kod MMF-a nego kod drugih komercijalnih banaka, Vlada oklijeva da uđe u ovaj posao zbog drugih rigoroznih zahtjeva fonda koji podrazumijevaju štednju na državnom nivou, odnosno smanjenje budžetskog deficita i javne potrošnje koja potpada pod kontrolu MMF-a kome je cilj da po svaku cijenu obezbijedi sposobnost države koja će da vraća javni dug.
MMF, dakle, uobičajeno zabranjuje povećanje zarada u javnom sektoru i insistira na smanjenju broja zaposlenih u državnoj administraciji i zabranjuje saniranje socijalnih problema državnom intervencijom što bi Vladu moglo i politički skupo koštati.
MMF NAJBOLJA OPCIJA
Da li je i iz tog razloga veći dio opozicije podržavao aranžman sa MMF-om u najjačoj Socijalističkoj narodnoj partiji podsjećaju da nikada nijesu bili tvrdi zagovornici varijante da se država zaduži kod te institucije, ali da jesu insistirali na razgovorima.
"Takođe, za razliku od vladajuće koalicije mi smatramo da aranžman sa MMF-om ne može donijeti negativne političke poene u Crnoj Gori i imati negativne konotacije isključivo zato što ako se taj aranžman posmatra kao inicijalna kapisla za korijenite poreske i socijalne reforme u Crnoj Gori koje nema. U SNP-u mislimo da bi eventualni razgovor oko aranžmana samo uslovio Vladu da se konačno ponaša reformski u dijelu izmjene poreskog zakonodavstva i svega onoga što su realni pogledi u Crnoj Gori," kaže funkcioner SNP-a Aleksandar Damjanović.
I pored suzdržanosti Vlade iz Centralne banke Crne Gore su više puta poručivali da bi aranžman sa MMF-om bila dobra stvar.
"Ukoliko je Crnoj Gori potrebno eksterno zaduženje, a najverovatnije će ono biti u 2010. godini po mišljenju Centralne banke, MMF je najbolja opcija zato što bismo došli do najjeftinijih sredstava sa jedne strane, sa druge dobili bismo basplatnu tehničku pomoć, bio bi pojačan kredibilitet ekonomskih politika, u tom smislu može biti indikativan primer Srbije koja je kroz aranžman sa MMF-om uspela da poboljša kreditni reiting i na kraju ono što je vrlo značajno, a mogli bismo postati deo Bečke inicijative koja bi podrazumevala da bi se i matične banke koje imaju filijalu u Crnoj Gori obavezale da u narednom periodu neće smanjivati kreditnu podršku što je izuzetno značajno u uslovima kada smo u 2009. godini imali negativnu stopu rasta kredita i kada raste broj nelikvidnih preduzeća," tvrdi glavni ekonomista Centralne banke Nikola Fabris.
Šef misije Međunarodnog monetarnog fonda kazao je danas da će na osnovu višednevnih razgovora sa predstavnicima vlasti i ekonomskim akterima u narednih par mjeseci biti sačinjen konačan izvještaj. Govoreći o zatečenom stanju u Crnoj Gori Gervin Bel je rekao:
"Sadašnju situaciju možda najbolje objašnjava iznenadni kraj prethodnog velikog ekspanzivnog rasta i sada se nalazimo u situaciji u kojoj treba podsetiti na neke prilike. Ako se pogledaju neki razvoji događaja iz 2009. oni su potvrdili neke od sumnji kada je u pitanju prethodni, odnosno prošli rast koji je bio u Crnoj Gori. Dok je s jedne strane bilo ohrabrujućih znakova kao što je strana turizma i na strani privatizacije naša procjena je da bruto domaći proizvod pao za 7% što je u nekoj mjeri oštrije nego što se to desilo drugima u regionu. Zaposlenost je pala 15 procenata, budžetski deficit je došao na nivo od tri procenta bruto domaćeg proizvoda, a javni dug se pogoršao na 39 procenata BDP-a, iako ima naznaka da se postojeća kontrakcija u neku ruku ublažava i dalje nema jasnih znakova kada su u pitanju kratkoročni izlazi, kratkoročni oporavak."
POLITIČKI ĆE SKUPO KOŠTATI?
Javni dug se pogoršao na 39 procenata BDP-a, iako ima naznaka da se postojeća kontrakcija u neku ruku ublažava i dalje nema jasnih znakova kada su u pitanju kratkoročni izlazi, kratkoročni oporavak.
"Vrlo je važno znati da bez obzira na ova vrlo nepovoljna kretanja da smo mi prilično optimistični kada je u pitanju sposobnost crnogorske ekonomije da se vrlo brzo povrati na visoke stope rasta, ali ono što je izuzetno važno da su trenutne politike bitno i sveobuhvatno podese, prilagode," smatra Del.
O kreditnom aranžmanu sa MMF i oko visine pozajmice koja bi potencijalno mogla da iznosi i do 300 miliona eura puno se špekulisalo. Utisak je da Vlada mjesecima bježi od tog aranžmana i tretira ga kao krajnju nuždu zbog uslova koje mora ispuniti tokom njegovog trajanja.
Naime, iako su finansijski uslovi kredita povoljniji kod MMF-a nego kod drugih komercijalnih banaka, Vlada oklijeva da uđe u ovaj posao zbog drugih rigoroznih zahtjeva fonda koji podrazumijevaju štednju na državnom nivou, odnosno smanjenje budžetskog deficita i javne potrošnje koja potpada pod kontrolu MMF-a kome je cilj da po svaku cijenu obezbijedi sposobnost države koja će da vraća javni dug.
MMF, dakle, uobičajeno zabranjuje povećanje zarada u javnom sektoru i insistira na smanjenju broja zaposlenih u državnoj administraciji i zabranjuje saniranje socijalnih problema državnom intervencijom što bi Vladu moglo i politički skupo koštati.
MMF NAJBOLJA OPCIJA
Da li je i iz tog razloga veći dio opozicije podržavao aranžman sa MMF-om u najjačoj Socijalističkoj narodnoj partiji podsjećaju da nikada nijesu bili tvrdi zagovornici varijante da se država zaduži kod te institucije, ali da jesu insistirali na razgovorima.
Nikola Fabris: Ukoliko je Crnoj Gori potrebno eksterno zaduženje, a najverovatnije će ono biti u 2010. godini po mišljenju Centralne banke, MMF je najbolja opcija zato što bismo došli do najjeftinijih sredstava sa jedne strane, sa druge dobili bismo basplatnu tehničku pomoć
"Takođe, za razliku od vladajuće koalicije mi smatramo da aranžman sa MMF-om ne može donijeti negativne političke poene u Crnoj Gori i imati negativne konotacije isključivo zato što ako se taj aranžman posmatra kao inicijalna kapisla za korijenite poreske i socijalne reforme u Crnoj Gori koje nema. U SNP-u mislimo da bi eventualni razgovor oko aranžmana samo uslovio Vladu da se konačno ponaša reformski u dijelu izmjene poreskog zakonodavstva i svega onoga što su realni pogledi u Crnoj Gori," kaže funkcioner SNP-a Aleksandar Damjanović.
I pored suzdržanosti Vlade iz Centralne banke Crne Gore su više puta poručivali da bi aranžman sa MMF-om bila dobra stvar.
"Ukoliko je Crnoj Gori potrebno eksterno zaduženje, a najverovatnije će ono biti u 2010. godini po mišljenju Centralne banke, MMF je najbolja opcija zato što bismo došli do najjeftinijih sredstava sa jedne strane, sa druge dobili bismo basplatnu tehničku pomoć, bio bi pojačan kredibilitet ekonomskih politika, u tom smislu može biti indikativan primer Srbije koja je kroz aranžman sa MMF-om uspela da poboljša kreditni reiting i na kraju ono što je vrlo značajno, a mogli bismo postati deo Bečke inicijative koja bi podrazumevala da bi se i matične banke koje imaju filijalu u Crnoj Gori obavezale da u narednom periodu neće smanjivati kreditnu podršku što je izuzetno značajno u uslovima kada smo u 2009. godini imali negativnu stopu rasta kredita i kada raste broj nelikvidnih preduzeća," tvrdi glavni ekonomista Centralne banke Nikola Fabris.