Premijer Milo Đukanović se juče sastao sa predstavnicima privrede, banaka i Centralne banke, kako bi razmotrili načine za izlazak iz zastoja u kome su se od početka ekonomske krize našle privreda i bankarski sektor.
Nakon sastanka niko se nije oglašavao osim Đukanovića iz čije se izjave moglo naslutiti da Centralnu i poslovne banke označava kao one koji treba da pomognu privredi koje vapi za kreditima.
"Juče nije bilo nikakvih konačnih zaključaka, već isključivo radnih, a vrlo brzo će se održati novi sastanak predstavnika banaka i Vlade bez privrede", rekao je za naš program glavni i izvršni diretor Prve banke Predrag Drecun koji je, komentarišući rezultate jučerašnjeg sastanka premijera Đukanovića sa predstavnicima privrede, banaka i Centralne banke, rekao da je evidentno da su banke smanjile kreditnu aktivnost.
"Pitanje je da li uopšte postoje kolaterali kojima bi se zaštitio određeni projekat, kao i kvalitetni biznis planovi koji su zapravo mnogo bolja zaštita za kredit od nekretnina", kaže Drecun, koji naročito ističe problem Centralne banke za koju kaže da je previše rigidna.
"Centralna banka ima obaveznu rezervu koja se kreće negdje od 170 do 200 miliona, posebno u interesu crnogorske privrede, zašto taj novac leži na računima kod njemačkih banaka i tim novcem se kreditira njemačka privrede umjesto da Crna Gora koristi taj novac makar u nekom pedesetopostotnom iznosu. Došlo je do nekih slepila. Tu su rješenja među nama, ali regulator je toliko rigidan da čuvajući svoju poziciju misli da čini dobro Crnoj Gori," smatra Drecun.
NE POSMATRATI IZ DUBOKE HLADOVINE
Jučerašnji sastanak Đukanovića sa privrednicima, Centralnom bankom i bankarima je zapravo bio pokušaj identifikacije problema ukupnog zastoja u privrednom i bankarskom sektoru.
"Ako bismo teorijski imali sunovrat ekonomije čemu onda Centralna banka i Vlada. Zaista, svako mora prepoznati svoj dio odgovornosti za ono što je zajednički cilj, a to je kako obnoviti dinamičnost crnogorske ekonomije", rekao je Đukanović, koji smatra i da nije cijela istina u tome da preduzeća nemaju dobre programe, da se banke ponašaju zelenaški ili da Vlada ne stvara dobar poslovni ambijent.
Premijer je, međutim, poseban dio izjave preusmjerio na bankarski sektor i regulatora.
"Ne može za restrukturiranje preduzeća odgovornost biti samo na samim preduzećima jer su oni klijenti banaka koje moraju biti zainteresovane za njihovo ozdravljenje da bi se vratili krediti. Ni Centralna banka Crne Gore to ne može posmatrati iz duboke hladovine", poručio je Đukanović.
U Centralnoj banci da nas nijesu željeli da komentarišu ove navode, a direktor Prve banke Predrag Drecun je, u izjavi za naš radio, iznio ozbiljnu optužbu na račun Centralne banke koja, po njegovim riječima, skrivajući se iza nekih propisa Prvu banku dovodi u nezavidan položaj.
Drecun kaže da je problem sa Prvom bankom u međuvremenu internacionalizovan, te da su u tom smislu određene informacije poslate na adresu Svjetske banke i MMF-a:
"Naročito smo mi u Prvoj banci nezadovoljni odnosom Centralne banke prema nama zato što ne zasluženo i potpuni ne primjereno imamo zabranu kreditiranja. U ovom slučaju, kada bi Prva banka bila slobodna da kreditira, vjerovatno bi taj problem privrede bio manji, jer mi smo u datom trenutku na 31.10. - 75 miliona eura likvidnih sredstava koje nijesmo mogli da plasiramo zato što se oni igraju nekim rokovima. Čekamo zahtjev za revizora 60 dana da se odobri, što je krajnji zakonski rok umjesto peti dan da se to odobri."
SMANJITI BARIJERE
Funkcioner opozicione Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović kaže da je premijer Đukanoviće prebacio krivicu na Centralnu banku, ali da će se u Skupštini kroz predlog postojeće rasprave o budžetu i drugim zakonima, kako kaže, i ta priča apsolvirati:
"Apsolutno da se problemi ekonomske politike i njenog neostvarivanja, nefinansiranja budžetskih projekata ne mogu rješavati ad hoc sastancima na kojima će Vlada biti tobožnji medijator između privrede i banaka, iako imamo tržišna pravila igre i činjenicu da su većina banaka u vlasništvu inostranih firmi i da ih je teško natjerati baš nečijom voljom da rade ono ako neće da rade. Dobar način je da se sistematski priđe problemu, da se kroz izmjene ili novi zakon o bankama i novi zakon o Centralnoj banci stvari rješavaju, osim što je loptica opet u dvorištu Centralne banke prebačena od strane premijera ništa novo."
Profesor podgoričko Ekonomskog fakulteta Božo Mihailović načelno kaže da je za izlazak iz trenutno situacije neophodno da svaki subjekat preuzme svoju ulogu, a to dodatno pojašnjava:
"Da Vlada maksimalno smanji barijere, poslodavci u ovoj situaciji da ne ulaze u velike poduhvate, da ne otpuštaju radnike itd. Mora biti malo rečeno onih stvari nekim jezikom politika "stezanja kaiša", a moraju imati i maksimalno razumijevanje. S druge strane, ako Centralna banka popusti, takođe, odnosno donese neke svoje odluke u tom smislu što je već i uradila na odgovarajući način i očekuje se to od nje, oni ne smiju biti takvog karaktera da se same banke ugroze, posebno u uslovima u kojima su u pitanju inostrani investitori u naše banke".
Nakon sastanka niko se nije oglašavao osim Đukanovića iz čije se izjave moglo naslutiti da Centralnu i poslovne banke označava kao one koji treba da pomognu privredi koje vapi za kreditima.
"Juče nije bilo nikakvih konačnih zaključaka, već isključivo radnih, a vrlo brzo će se održati novi sastanak predstavnika banaka i Vlade bez privrede", rekao je za naš program glavni i izvršni diretor Prve banke Predrag Drecun koji je, komentarišući rezultate jučerašnjeg sastanka premijera Đukanovića sa predstavnicima privrede, banaka i Centralne banke, rekao da je evidentno da su banke smanjile kreditnu aktivnost.
"Pitanje je da li uopšte postoje kolaterali kojima bi se zaštitio određeni projekat, kao i kvalitetni biznis planovi koji su zapravo mnogo bolja zaštita za kredit od nekretnina", kaže Drecun, koji naročito ističe problem Centralne banke za koju kaže da je previše rigidna.
"Centralna banka ima obaveznu rezervu koja se kreće negdje od 170 do 200 miliona, posebno u interesu crnogorske privrede, zašto taj novac leži na računima kod njemačkih banaka i tim novcem se kreditira njemačka privrede umjesto da Crna Gora koristi taj novac makar u nekom pedesetopostotnom iznosu. Došlo je do nekih slepila. Tu su rješenja među nama, ali regulator je toliko rigidan da čuvajući svoju poziciju misli da čini dobro Crnoj Gori," smatra Drecun.
NE POSMATRATI IZ DUBOKE HLADOVINE
Jučerašnji sastanak Đukanovića sa privrednicima, Centralnom bankom i bankarima je zapravo bio pokušaj identifikacije problema ukupnog zastoja u privrednom i bankarskom sektoru.
"Ako bismo teorijski imali sunovrat ekonomije čemu onda Centralna banka i Vlada. Zaista, svako mora prepoznati svoj dio odgovornosti za ono što je zajednički cilj, a to je kako obnoviti dinamičnost crnogorske ekonomije", rekao je Đukanović, koji smatra i da nije cijela istina u tome da preduzeća nemaju dobre programe, da se banke ponašaju zelenaški ili da Vlada ne stvara dobar poslovni ambijent.
ĐUKANOVIĆ: Ako bismo teorijski imali sunovrat ekonomije čemu onda Centralna banka i Vlada
Premijer je, međutim, poseban dio izjave preusmjerio na bankarski sektor i regulatora.
"Ne može za restrukturiranje preduzeća odgovornost biti samo na samim preduzećima jer su oni klijenti banaka koje moraju biti zainteresovane za njihovo ozdravljenje da bi se vratili krediti. Ni Centralna banka Crne Gore to ne može posmatrati iz duboke hladovine", poručio je Đukanović.
U Centralnoj banci da nas nijesu željeli da komentarišu ove navode, a direktor Prve banke Predrag Drecun je, u izjavi za naš radio, iznio ozbiljnu optužbu na račun Centralne banke koja, po njegovim riječima, skrivajući se iza nekih propisa Prvu banku dovodi u nezavidan položaj.
Drecun kaže da je problem sa Prvom bankom u međuvremenu internacionalizovan, te da su u tom smislu određene informacije poslate na adresu Svjetske banke i MMF-a:
"Naročito smo mi u Prvoj banci nezadovoljni odnosom Centralne banke prema nama zato što ne zasluženo i potpuni ne primjereno imamo zabranu kreditiranja. U ovom slučaju, kada bi Prva banka bila slobodna da kreditira, vjerovatno bi taj problem privrede bio manji, jer mi smo u datom trenutku na 31.10. - 75 miliona eura likvidnih sredstava koje nijesmo mogli da plasiramo zato što se oni igraju nekim rokovima. Čekamo zahtjev za revizora 60 dana da se odobri, što je krajnji zakonski rok umjesto peti dan da se to odobri."
SMANJITI BARIJERE
Funkcioner opozicione Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović kaže da je premijer Đukanoviće prebacio krivicu na Centralnu banku, ali da će se u Skupštini kroz predlog postojeće rasprave o budžetu i drugim zakonima, kako kaže, i ta priča apsolvirati:
"Apsolutno da se problemi ekonomske politike i njenog neostvarivanja, nefinansiranja budžetskih projekata ne mogu rješavati ad hoc sastancima na kojima će Vlada biti tobožnji medijator između privrede i banaka, iako imamo tržišna pravila igre i činjenicu da su većina banaka u vlasništvu inostranih firmi i da ih je teško natjerati baš nečijom voljom da rade ono ako neće da rade. Dobar način je da se sistematski priđe problemu, da se kroz izmjene ili novi zakon o bankama i novi zakon o Centralnoj banci stvari rješavaju, osim što je loptica opet u dvorištu Centralne banke prebačena od strane premijera ništa novo."
Profesor podgoričko Ekonomskog fakulteta Božo Mihailović načelno kaže da je za izlazak iz trenutno situacije neophodno da svaki subjekat preuzme svoju ulogu, a to dodatno pojašnjava:
"Da Vlada maksimalno smanji barijere, poslodavci u ovoj situaciji da ne ulaze u velike poduhvate, da ne otpuštaju radnike itd. Mora biti malo rečeno onih stvari nekim jezikom politika "stezanja kaiša", a moraju imati i maksimalno razumijevanje. S druge strane, ako Centralna banka popusti, takođe, odnosno donese neke svoje odluke u tom smislu što je već i uradila na odgovarajući način i očekuje se to od nje, oni ne smiju biti takvog karaktera da se same banke ugroze, posebno u uslovima u kojima su u pitanju inostrani investitori u naše banke".
