Crnogorski premijer Igor Lukšić nije prihvatio predlog opozicionih lidera o statusu srpskog jezika u obrazovnom sistemu, čime je dovedeno u pitanje izglasavanje i izbornog zakona koji je uslov za nastavak evropskih integracija Crne Gore. Četvrta runda pregovora između premijera i lidera opozicije je završena neuspješno, a svega par dana pred početak školske godine u Crnoj Gori se ne zna kako će se zvati predmet o maternjem jeziku.
Opozicioni predlog da ime u imenu školskog predmeta stoji srpski uz crnogorski jezik, nije prihvatljiv za premijera Igora Lukšića i to je epilog četvrte dvočasovne runde razgovora lidera opozicije sa premijerom.
Već mjesec dana premijer i opozicione stranke pokušavaju da nađu kompromisno rješenje za status srpskog jezika u obrazovnom sistemu, što je uslov da bi opozicione stranke dale potrebnu dvotrećinsku podršku izbornom zakonu i tako Crna Gora ispunila uslov za nastavak evropskih integracija.
Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić je nakon neuspješnog sastanka kod premijera najavio početak političke krize u Crnoj Gori, a zbog neravnopravnosti srpskog i crnogorskog jezika u obrazovnom sistemu najavio je da svoju djecu neće slati u školu.
"Premijer Lukšić je odbio prijedlog opozicije da nađemo sporazum i Crna Gora ulazi u tešku političku krizu. Ja sam siguran da će svi oni djecu da pošalju u školu, a ja sam jedan od tih, da će dobro razmisliti kakvu odluku da donesu. Ja sam već donio odluku: moja djeca neće ići u školu dok se ne obezbijedi ravnopravnost srpskog sa crnogorskim", poručio je Mandić.
Srđan Milić predsjednik Socijalističke narodne partije je ocijenio da neko mnogo moćniji od Vlade opstruira postizanje dogovora a time i nastavak evropskih integracija.
"Dakle, ne šalim se, nego poručujem svima onima koji imaju ključ od rješenja, a očigledno ključ rješenja nije u zgradi Vladi Crne Gore, da se dobro zamisle. Svako ko bude smatrao da ne treba da šalje dijete u školu je potpuno legitiman čin odbrane od diskriminacije", poručuje Milić.
Opozicione stranke su spremne da i narednih dana tragaju za kompromisnim rješenjem, odnosno saopštili su da nisu zatvorena vrata za razgovor sa premijerom.
"Nijesmo zatvorili vrata pregovorima. Ovaj prijedlog koji je opozicija usaglasila, dominatno kolege iz SNP i NOVE u ovom trenutku nije prihvatljiv Vladi Crne Gore. Što se tiče nas četvorice koji smo pregovarali, najgora vijest bi bila da nijesmo postigli dogovor", smatra Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene.
Mitrić: Oba rješenja neustavna
Iz kabineta premijera Lukšića je u međuvremenu izdato saopštenje da vjeruje da je njegovo rješenje obezbjeđivalo fer odnos za srpski jezik te da premijer ne insistira da je njegovo rješenje idealno i ostaje otvoren da razmotri i druge predloge koji su u skladu sa Ustavom.
Podsjetimo, premijer je ranije predložio da u nazivu nastavnog predmeta, bude samo crnogorski jezik, a da se učenici opredele za dopunu naziva predmeta iza kose crte, u skladu sa jezikom koji njima odgovara. Opozicioni predlog je bio sa crnogorskim i srpskim jezikom budu zajedno u nazivu.
Prema mišljenju profesora Pravnog fakulteta Blagote Mitrića rješenje premijera, a posebno predlog opozicije nisu u skladu sa Ustavom.
"Lukšićev prijedlog je neka vrsta političkog kompromisa koji je takođe protivustavan ali ne u tolikoj mjeri koliko je najnoviji prijedlog opozicije u kojem oni traže da se izjednače srpski i crnogorski jezik. To je poptuno protivustavno. I ja mislim čak i ako to prođe i bude pretočeno u zakon da to mora poput trule kruške da padne pred Ustavnim sudom, ako te sudije budu iole savjesno radili, imali poštenja i znanja", smatra Mitrić.
Povodom pitanja jezika oglasio se i Srpski nacionalni savjet koji je ocjenio nemogućim da u školama na istim časovima budu izučavani i srpski i crnogorski jezik i založio se za razdvajanje odjeljenja.
"Mi dakle želimo da naš nacionalni identitet zaštitimo stvaranjem, u minimalnom smislu podijeljenih odjeljenja za predmete kao što su istorija, istorija umjetnosti, srpski jezik, a maksimalno i za stvaranje narodnih, nacionalnih škola", kazao je Predrag Vukić.
Za petak je zakazana plenarna sjednica parlamenta na kojoj će se glasati o zakonu o obrazovanju a četiri dana kasnije o izbornom zakonu. Nakon toga slijedi odluka Evropske komisije o sposobnosti države da otpočne pregovore o članstvu u uniji.
Opozicioni predlog da ime u imenu školskog predmeta stoji srpski uz crnogorski jezik, nije prihvatljiv za premijera Igora Lukšića i to je epilog četvrte dvočasovne runde razgovora lidera opozicije sa premijerom.
Već mjesec dana premijer i opozicione stranke pokušavaju da nađu kompromisno rješenje za status srpskog jezika u obrazovnom sistemu, što je uslov da bi opozicione stranke dale potrebnu dvotrećinsku podršku izbornom zakonu i tako Crna Gora ispunila uslov za nastavak evropskih integracija.
Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić je nakon neuspješnog sastanka kod premijera najavio početak političke krize u Crnoj Gori, a zbog neravnopravnosti srpskog i crnogorskog jezika u obrazovnom sistemu najavio je da svoju djecu neće slati u školu.
"Premijer Lukšić je odbio prijedlog opozicije da nađemo sporazum i Crna Gora ulazi u tešku političku krizu. Ja sam siguran da će svi oni djecu da pošalju u školu, a ja sam jedan od tih, da će dobro razmisliti kakvu odluku da donesu. Ja sam već donio odluku: moja djeca neće ići u školu dok se ne obezbijedi ravnopravnost srpskog sa crnogorskim", poručio je Mandić.
Srđan Milić predsjednik Socijalističke narodne partije je ocijenio da neko mnogo moćniji od Vlade opstruira postizanje dogovora a time i nastavak evropskih integracija.
"Dakle, ne šalim se, nego poručujem svima onima koji imaju ključ od rješenja, a očigledno ključ rješenja nije u zgradi Vladi Crne Gore, da se dobro zamisle. Svako ko bude smatrao da ne treba da šalje dijete u školu je potpuno legitiman čin odbrane od diskriminacije", poručuje Milić.
Opozicione stranke su spremne da i narednih dana tragaju za kompromisnim rješenjem, odnosno saopštili su da nisu zatvorena vrata za razgovor sa premijerom.
"Nijesmo zatvorili vrata pregovorima. Ovaj prijedlog koji je opozicija usaglasila, dominatno kolege iz SNP i NOVE u ovom trenutku nije prihvatljiv Vladi Crne Gore. Što se tiče nas četvorice koji smo pregovarali, najgora vijest bi bila da nijesmo postigli dogovor", smatra Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene.
Mitrić: Oba rješenja neustavna
Iz kabineta premijera Lukšića je u međuvremenu izdato saopštenje da vjeruje da je njegovo rješenje obezbjeđivalo fer odnos za srpski jezik te da premijer ne insistira da je njegovo rješenje idealno i ostaje otvoren da razmotri i druge predloge koji su u skladu sa Ustavom.
Podsjetimo, premijer je ranije predložio da u nazivu nastavnog predmeta, bude samo crnogorski jezik, a da se učenici opredele za dopunu naziva predmeta iza kose crte, u skladu sa jezikom koji njima odgovara. Opozicioni predlog je bio sa crnogorskim i srpskim jezikom budu zajedno u nazivu.
Prema mišljenju profesora Pravnog fakulteta Blagote Mitrića rješenje premijera, a posebno predlog opozicije nisu u skladu sa Ustavom.
"Lukšićev prijedlog je neka vrsta političkog kompromisa koji je takođe protivustavan ali ne u tolikoj mjeri koliko je najnoviji prijedlog opozicije u kojem oni traže da se izjednače srpski i crnogorski jezik. To je poptuno protivustavno. I ja mislim čak i ako to prođe i bude pretočeno u zakon da to mora poput trule kruške da padne pred Ustavnim sudom, ako te sudije budu iole savjesno radili, imali poštenja i znanja", smatra Mitrić.
Povodom pitanja jezika oglasio se i Srpski nacionalni savjet koji je ocjenio nemogućim da u školama na istim časovima budu izučavani i srpski i crnogorski jezik i založio se za razdvajanje odjeljenja.
"Mi dakle želimo da naš nacionalni identitet zaštitimo stvaranjem, u minimalnom smislu podijeljenih odjeljenja za predmete kao što su istorija, istorija umjetnosti, srpski jezik, a maksimalno i za stvaranje narodnih, nacionalnih škola", kazao je Predrag Vukić.
Za petak je zakazana plenarna sjednica parlamenta na kojoj će se glasati o zakonu o obrazovanju a četiri dana kasnije o izbornom zakonu. Nakon toga slijedi odluka Evropske komisije o sposobnosti države da otpočne pregovore o članstvu u uniji.