Politički i društveni subjekti imaju različito viđenje o tome na koga će spasti krivica ukoliko se evropske integracije zaustave na sadašnjem nivou u kojem Crna Gora ima status kandidata ali bez datuma početka pregovora.
Zbog okolnosti u kojima još uvjek nema naznaka da će se postići kompromis između vlasti i opozicije koji bi rezultirao usvajanjem izbornog zakona, postavlja se pitanje da li će krivicu snositi opozicija koja uslovljava davanje podrške izbornom zakonu, ili vlast koja nije rješavala problem jezika u obrazovnom sistemu na vrijeme, ili svi politički subjekti koji učestvuju u odlučivanju a ne mogu da postignu elementarni dogovor u cilju nastavka evropskih integracija.
U dijelu opozicije smatraju da je isključivi i jedini krivac vladajuća koalicija na čelu sa Milom Đukanovićem i Rankom Krivokapićem.
"Vrh vlasti je još jednom pokazao nespremnost, odnosno bolje reći odsustvo želje, da se krene u obračun sa organizovanim kriminalom i šefovima tih kriminalnih bandi. Takođe, posljednjih mjeseci u fokusu javnosti je neizglasavanje izbornog zakona i to je primjer i dokaz koliko je ovaj režim rigidan. To se najbolje vidi u pokušaju obračuna sa srpskim jezikom
i nepsremnosti da se njabrojnijoj jezičkoj zajednici omogući školovanje na maternjem jeziku, čime se u 21. vijeku promoviše diskriminacija. I kada je došlo do određenih pomaka u pregovorima vlasti i opozicije, na scenu je opet stupila ekstremistička politika Đukanovića i Krivokapića i, onemogućavanjem dogovora, potpuno zakočila evropske integracije Crne Gore Opozicija je više puta pokazala odgovornost prema zadacima koje je pred nas postavila Evropska unija, ali oni koji drže vlast i koji su samim tim najodgovorniji ne pokazuju želju da Crna Gora bude dio evropske porodice", tvrdi Jovan Vučurović iz Nove srpske demokratije.
Pregovori o izbornom zakonu traju bezuspješno već nekoliko godina. Došlo se do trenutka kada su bez prethodnog dogovora zakazane dvije sjednice skupštine na kojima će se najprije raspravljati o opozicionom uslovu – statusu srpskog jezika u obrazovnom sistemu, a zatim o izbornom zakonu koji predstavlja uslov za dalje integracije u Evropsku uniju.
Neodgovornost i vlasti i opozicije
Iz Evropske komisije je poručeno ovih dana da je veoma važno da se izborni zakon usvoji početkom septembra jer će izvještaj o napretku biti objavljen 12 oktobra.
U Socijaldemokratskoj partiji su optimisti i vjeruju da će izborni zakon biti usvojen.
"Očekujemo da predstavnici opozicije glasaju 6. septembra
za prijedlog zakona koji smo zajedno usaglasili i potpisali. Oko drugih pitanja o kojima postoje unutrašnje političke razlike možemo nastaviti razgovor u narednom periodu ali je bitno da EU integracije ne budu zaustavljene zbog stvari koje nijesu u domenu interesovanja Evropske komisije i koje nemaju veze sa 7 uslova koji se pred nas postavljeni. SDP će dalje insistirati na poštovanju Ustava Crne Gore i neće pristati na njegovo kršenje u bilo kojem segmentu. Posebno imajući u vidu da i samo donošenje zakona predstavlja usaglašavanje sa Ustavom u dijelu koji se tiče manjinskog reprezentovanja", kaže Mirko Stanić iz SDP-a.
Daliborka Uljarević, foto: Savo Prelević
Daliborka Uljarević, direktorka Centra za građansko obrazovanje, vidi krivce u vlasti, dok u opoziciji vidi slabost zbog koje skreće sa glavne teme na identitetska pitanja.
"Potpuna neodgovornost prema rokovima, posljedicama istih i trgovina o brojnim temama i ličnim koristima koje su uslijedile. Nezavisno od toga koliko je to javnosti manje ili više vidljivo sve se pretvorilo u lokalnu pijacu gdje se gleda ko će koga prevariti i šta će dobiti a ne što je najbolje i djelovtorno u crnogorskom društvenom kontekstu", kaže Uljarević.
Neusvajanjem crnogorskog izbornog zakonodavstva, tvrdi Uljarević, pokazuje se 'da je politika koja je pobijedila na izborima izgubila svoj suštinski legitimitet u onom dijelu koji se odnosi na posvećenost eu integracijama, jer jednostavno opozicija nema tu snagu da bude glavni krivac za ovaj neuspjeh'.
"To što se opozicija ne snalazi, ne umije definisati pravila koja bi joj dala bolju startnu poziciju u izbornom procesu već skreće temu na identitetska i druga pitanja, samo govori o njenoj slabosti. Ali činjenica je da vladajuće partije koje nose najveću vlast imaju najveću odgovornost za svaki proces, pa i ovaj. Meni se čini da će se ovo pitanje teško rasplesti do novog previđenog roka ali da to sada otvara pitanje odgovornosti onih koji su doveli do samog problema", zaključuje Uljarević.
Zbog okolnosti u kojima još uvjek nema naznaka da će se postići kompromis između vlasti i opozicije koji bi rezultirao usvajanjem izbornog zakona, postavlja se pitanje da li će krivicu snositi opozicija koja uslovljava davanje podrške izbornom zakonu, ili vlast koja nije rješavala problem jezika u obrazovnom sistemu na vrijeme, ili svi politički subjekti koji učestvuju u odlučivanju a ne mogu da postignu elementarni dogovor u cilju nastavka evropskih integracija.
U dijelu opozicije smatraju da je isključivi i jedini krivac vladajuća koalicija na čelu sa Milom Đukanovićem i Rankom Krivokapićem.
"Vrh vlasti je još jednom pokazao nespremnost, odnosno bolje reći odsustvo želje, da se krene u obračun sa organizovanim kriminalom i šefovima tih kriminalnih bandi. Takođe, posljednjih mjeseci u fokusu javnosti je neizglasavanje izbornog zakona i to je primjer i dokaz koliko je ovaj režim rigidan. To se najbolje vidi u pokušaju obračuna sa srpskim jezikom
i nepsremnosti da se njabrojnijoj jezičkoj zajednici omogući školovanje na maternjem jeziku, čime se u 21. vijeku promoviše diskriminacija. I kada je došlo do određenih pomaka u pregovorima vlasti i opozicije, na scenu je opet stupila ekstremistička politika Đukanovića i Krivokapića i, onemogućavanjem dogovora, potpuno zakočila evropske integracije Crne Gore Opozicija je više puta pokazala odgovornost prema zadacima koje je pred nas postavila Evropska unija, ali oni koji drže vlast i koji su samim tim najodgovorniji ne pokazuju želju da Crna Gora bude dio evropske porodice", tvrdi Jovan Vučurović iz Nove srpske demokratije.
Pregovori o izbornom zakonu traju bezuspješno već nekoliko godina. Došlo se do trenutka kada su bez prethodnog dogovora zakazane dvije sjednice skupštine na kojima će se najprije raspravljati o opozicionom uslovu – statusu srpskog jezika u obrazovnom sistemu, a zatim o izbornom zakonu koji predstavlja uslov za dalje integracije u Evropsku uniju.
Neodgovornost i vlasti i opozicije
Iz Evropske komisije je poručeno ovih dana da je veoma važno da se izborni zakon usvoji početkom septembra jer će izvještaj o napretku biti objavljen 12 oktobra.
U Socijaldemokratskoj partiji su optimisti i vjeruju da će izborni zakon biti usvojen.
"Očekujemo da predstavnici opozicije glasaju 6. septembra
U SDP-u očekuju da predstavnici opozicije glasaju 6. septembra za prijedlog zakona koji su zajedno usaglasili i potpisali.
za prijedlog zakona koji smo zajedno usaglasili i potpisali. Oko drugih pitanja o kojima postoje unutrašnje političke razlike možemo nastaviti razgovor u narednom periodu ali je bitno da EU integracije ne budu zaustavljene zbog stvari koje nijesu u domenu interesovanja Evropske komisije i koje nemaju veze sa 7 uslova koji se pred nas postavljeni. SDP će dalje insistirati na poštovanju Ustava Crne Gore i neće pristati na njegovo kršenje u bilo kojem segmentu. Posebno imajući u vidu da i samo donošenje zakona predstavlja usaglašavanje sa Ustavom u dijelu koji se tiče manjinskog reprezentovanja", kaže Mirko Stanić iz SDP-a.
Daliborka Uljarević, direktorka Centra za građansko obrazovanje, vidi krivce u vlasti, dok u opoziciji vidi slabost zbog koje skreće sa glavne teme na identitetska pitanja.
"Potpuna neodgovornost prema rokovima, posljedicama istih i trgovina o brojnim temama i ličnim koristima koje su uslijedile. Nezavisno od toga koliko je to javnosti manje ili više vidljivo sve se pretvorilo u lokalnu pijacu gdje se gleda ko će koga prevariti i šta će dobiti a ne što je najbolje i djelovtorno u crnogorskom društvenom kontekstu", kaže Uljarević.
Neusvajanjem crnogorskog izbornog zakonodavstva, tvrdi Uljarević, pokazuje se 'da je politika koja je pobijedila na izborima izgubila svoj suštinski legitimitet u onom dijelu koji se odnosi na posvećenost eu integracijama, jer jednostavno opozicija nema tu snagu da bude glavni krivac za ovaj neuspjeh'.
"To što se opozicija ne snalazi, ne umije definisati pravila koja bi joj dala bolju startnu poziciju u izbornom procesu već skreće temu na identitetska i druga pitanja, samo govori o njenoj slabosti. Ali činjenica je da vladajuće partije koje nose najveću vlast imaju najveću odgovornost za svaki proces, pa i ovaj. Meni se čini da će se ovo pitanje teško rasplesti do novog previđenog roka ali da to sada otvara pitanje odgovornosti onih koji su doveli do samog problema", zaključuje Uljarević.
