Crnogorska Vlada novim prijedlogom Zakona klevetu je samo djelimično dekriminalizovala tako da će odgovornosti za nju biti oslobođeni samo novinari koji, kako se navodi u prijedlogu zakona, rade sa dužnom pažnjom.
U suprotnom i dalje mogu biti kažnjeni maksimalno sa 14 000 eura, iako je bilo najava od potpredsjednika Vlade Svetozara Marovića kako će novčane kazne biti ukinute.
Kako novo rješenje koje predlaže Vlada komentariše dugogodišnji novinar nedjeljnika Monitor, Veseljko Koprivica, koji je na sopstvenoj koži iskusio težinu novčane kazne zbog klevete:
"Ponovila se stara priča iako je najavljena izmjena krivičnog zakona u skladu sa evropskim standardima, što je podrazumijevalo izricanje novčane kazne od eura. U suštini, sve ostaje onako kao je i bilo ukoliko se usvoji ovakav zakon. Dokaz za to su i brojne astronomske novčane kazne koje pojedine sudije izriču crnogorskim novinarima, čemu smo svjedoci ovih dana."
Za Ranka Vujovića iz Udruženja nezavisnih elektronskih medija najbolje rješenje bilo bi da se kleveta potpuno izmjestila iz krivicnog zakonodavstva ili da je novčana kazna za novinare drastično smanjenja.
"Imamo jednu novinu u tom predlogu da će se sada sudovi otprilike baviti procjenom profesionalnih standarda u medijima, pa će na osnovu njih procjenjivati da li je neko učinio prekršaj ili ne, a mi kada već imamo samoregulaciju koja ne funkcioniše na baš najbolji način nije dobro, opet nije dobro, da sudovi procjenjuju šta su to profesionalni standardi u novinarstvu," smatra Vujović.
To znaci da Vlada nije usvojila preporuke međunarodne zajednice o potpunoj dekriminalizaciji klevete, već je uvela formulaciju "dužne novinarske pažnje", što je prema riječima Tee Gorjanc Prelević iz nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, neprecizan okvirni standard koji će zavisiti od tumačenja svakog sudije ponaosob.
"Taj standard sam po sebi ne obezbeđuje da će se sudska praksa promijeniti. Na žalost, mislim da što se tiče krivične odgovornosti za klevetu su učinjene kozmetičke promene koje same po sebi nisu dovoljne da dovedu do značajnih promena u sudskoj praksi koje su neophodne," kaže ona.
A dosadašnja praksa crnogorskih sudova puna je drakonskih novčanih kazni za medije po tužbi državnih funkcionera, mimo prakse Suda pravde u Strazburu. U dijelu javnosti to se tumačilo kao atak i gušenje onih glasila koja su se kritički odnosila prema vlastima.
Zato je za Teu Gorjanc Prelević neprihvatljivo što je Vlada prijedlog izmjena krivičnog zakona usvojila bez javne rasprave.
"Mislim da je to šteta za Crnu Goru. Da je bilo javne rasprave izmene Krivičnog zakonika su mogle da budu potpunije i korisnije, a i Zakon o državnoj samoupravi je nalagao da u slučaju kada se radilo na izmenama ovako ozbiljnog zakona za prava interesa građana mora pristupiti javnoj raspravi. Mi ćemo da nastavimo da se zalažemo za temeljni pristup reformi uopšte uređivanja kako krivične tako i građansko pravne odgovornosti za klevetu i uvredu u skladu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava i slobodu izražavanja i takav pristup smo predložili u našoj inicijativi Vladi koju smo uputili pre neki dan," rekla je ona.
U međuvremnu kako zaključuje Koprivica uslovi za rad crnogorskih novinara biće teži nego što su bili.
"Kada nešto zavisi od slobodnog sudijskog uvjerenja da je ovo sada mnogo gore nego što je bilo. Bolje precizirati zakonom da ga sudija tumači tako i tako, nego ostaviti na njihovu volju. To je moj stav, jer petnaest godina se zbog jednog teksta sudim i imao sam priliku da se uvjerim da me jedan sudija oslobodi po istom zakonu, a drugi osudi, tako da sam trenutno počeo da otplaćujem kaznu od oko 35 hiljada eura zbog jednog teksta koji sam objavio 1994. godine o novinarima - ratnim huškačima," kaže Koprivica.
U suprotnom i dalje mogu biti kažnjeni maksimalno sa 14 000 eura, iako je bilo najava od potpredsjednika Vlade Svetozara Marovića kako će novčane kazne biti ukinute.
Kako novo rješenje koje predlaže Vlada komentariše dugogodišnji novinar nedjeljnika Monitor, Veseljko Koprivica, koji je na sopstvenoj koži iskusio težinu novčane kazne zbog klevete:
"Ponovila se stara priča iako je najavljena izmjena krivičnog zakona u skladu sa evropskim standardima, što je podrazumijevalo izricanje novčane kazne od eura. U suštini, sve ostaje onako kao je i bilo ukoliko se usvoji ovakav zakon. Dokaz za to su i brojne astronomske novčane kazne koje pojedine sudije izriču crnogorskim novinarima, čemu smo svjedoci ovih dana."
Za Ranka Vujovića iz Udruženja nezavisnih elektronskih medija najbolje rješenje bilo bi da se kleveta potpuno izmjestila iz krivicnog zakonodavstva ili da je novčana kazna za novinare drastično smanjenja.
"Imamo jednu novinu u tom predlogu da će se sada sudovi otprilike baviti procjenom profesionalnih standarda u medijima, pa će na osnovu njih procjenjivati da li je neko učinio prekršaj ili ne, a mi kada već imamo samoregulaciju koja ne funkcioniše na baš najbolji način nije dobro, opet nije dobro, da sudovi procjenjuju šta su to profesionalni standardi u novinarstvu," smatra Vujović.
Uslovi za rad biće teži?
To znaci da Vlada nije usvojila preporuke međunarodne zajednice o potpunoj dekriminalizaciji klevete, već je uvela formulaciju "dužne novinarske pažnje", što je prema riječima Tee Gorjanc Prelević iz nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, neprecizan okvirni standard koji će zavisiti od tumačenja svakog sudije ponaosob.
"Taj standard sam po sebi ne obezbeđuje da će se sudska praksa promijeniti. Na žalost, mislim da što se tiče krivične odgovornosti za klevetu su učinjene kozmetičke promene koje same po sebi nisu dovoljne da dovedu do značajnih promena u sudskoj praksi koje su neophodne," kaže ona.
A dosadašnja praksa crnogorskih sudova puna je drakonskih novčanih kazni za medije po tužbi državnih funkcionera, mimo prakse Suda pravde u Strazburu. U dijelu javnosti to se tumačilo kao atak i gušenje onih glasila koja su se kritički odnosila prema vlastima.
Zato je za Teu Gorjanc Prelević neprihvatljivo što je Vlada prijedlog izmjena krivičnog zakona usvojila bez javne rasprave.
"Mislim da je to šteta za Crnu Goru. Da je bilo javne rasprave izmene Krivičnog zakonika su mogle da budu potpunije i korisnije, a i Zakon o državnoj samoupravi je nalagao da u slučaju kada se radilo na izmenama ovako ozbiljnog zakona za prava interesa građana mora pristupiti javnoj raspravi. Mi ćemo da nastavimo da se zalažemo za temeljni pristup reformi uopšte uređivanja kako krivične tako i građansko pravne odgovornosti za klevetu i uvredu u skladu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava i slobodu izražavanja i takav pristup smo predložili u našoj inicijativi Vladi koju smo uputili pre neki dan," rekla je ona.
U međuvremnu kako zaključuje Koprivica uslovi za rad crnogorskih novinara biće teži nego što su bili.
"Kada nešto zavisi od slobodnog sudijskog uvjerenja da je ovo sada mnogo gore nego što je bilo. Bolje precizirati zakonom da ga sudija tumači tako i tako, nego ostaviti na njihovu volju. To je moj stav, jer petnaest godina se zbog jednog teksta sudim i imao sam priliku da se uvjerim da me jedan sudija oslobodi po istom zakonu, a drugi osudi, tako da sam trenutno počeo da otplaćujem kaznu od oko 35 hiljada eura zbog jednog teksta koji sam objavio 1994. godine o novinarima - ratnim huškačima," kaže Koprivica.