Osnovni sud u Podgorici kaznio je danas novinara nedjeljnika Monitor i dopisnika Radija Slobodna Evropa Petra Komnenića sa 2.000 eura po tužbi Safeta Kalića iz Rožaja.
Kalić je tužio Komnenića zbog navoda objavljenih u Monitoru da je "glavni narko bos" u Srbiji i Crnoj Gori, da su na njegovoj svadbi bili pripadnici Zemunskog klana, kao i da je privodjen zbog hapšenja grupe optužene za likvidaciju jedne osobe.
Sudija Dijana Radulović je u presudi navela da je Komnenić u tekstu iz oktobra 2009. "iznio neistinite tvrdnje koje mogu da štete ugledu" tužioca.
Komnenić se u svom tekstu pozvao na izvještaj Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore (ANB) koji je svojevremeno predstavljen članovima skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, a čiji su dijelovi procurili u medije.
Prema pisanju medija, Kalić je u tom izvješaju opisan kao bezbjednosno interesantna osoba koja svoje kriminalne aktivnosti ostvaruje uglavnom van Crne Gore.
Navode iz tog izvjetšaja ANB nije demantovala, a njen direktor Duško Marković je na sudjenju odbio da komentariše sadržinu tog dokumenta, pozivajući se na Zakon o tajnosti podataka.
Komnenić je najavio da će se žaliti na presudu koju je nazvao "sramnom", jer "zabranjuje istraživačko novinarstvo u Crnoj Gori".
"Sud je zabranio iznošenje vrijednosnih sudova, citiranje sagovornika javnih djelatnika, pa čak i stavove i mišljenja nadležnih organa ove i drugih država", rekao je Komnenić.
Nova u nizu presuda protiv medija
Komnenić je početkom oktobra presudom istog suda kažnjen je sa 3.000 eura na osnovu tužbe za klevetu bivšeg predsjednika Višeg suda Ivice Stankovića.
U novinskom tekstu, objavljenom prije dvije godine, Komnenić je napisao, pozivajući se na policijske izvore, da je Stanković 2005. godine bio pod tajnim nadzorom.
Komnenić je ponovo kažnjen, iako su i iz vlasti i iz nevladinih organizacija nakon presude u oktobru ukazali na to da je ta presuda još jedan u nizu sudskih pritisaka na novinare u Crnoj Gori.
Zbog teksta u Monitoru ranije je kažnjen i književnik Andrej Nikolaidis, nakon što je Vrhovni sud u septembru potvrdio presudu Višeg suda po kojoj su nedjeljnik "Monitor" i Nikolaidis osuđeni povodom teksta u kojem je komentarisano političko djelovanje Kusturice.
"To je sramota. Na žalost, trule daske u sudstvu još postoje", rekao je predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić, komentarišući pravosnažnu presudu Vrhovnog suda Crne Gore književniku Andreju Nikolaidisu koji je obavezan da plati 12.000 eura po tužbi reditelja Emira Kusturice.
Pritisci na novinare
Zatim je uslijedila još jedan presuda Osnovnog suda u Podgorici u kojem je dnevnik "Vijesti" osuđen da plati 33.000 eura zato što je objavio autorski tekst lideera Pokreta za promjene Nebojše Medojevića, tadašnjeg predsjedničkog kandidata o stanju u nikšićkoj Željezari.
Posljednje presude protiv medija u kojima su osuđeni otvoreni kritičari vlasti govori da svi kritičari režima mogu očekivati ubuduće slične presude, rekao je za naš radio advokat Radomir Prelević:
"Očigledno je da se u Crnoj Gori, najblaže rečeno, suzbija se ili djeluje na kritičku svijest ili na bilo kakvu kritiku ili aktuelne politike ili njenih nosilaca ili radnji njenih nosilaca. Mislim da postoji još jedan pokazatelj velike pasivnosti sudske vlasti u odnosu na neujednačene kriterijume za suđenje po tim najbitnijim stvarima i za kazne, kako po visini i vrsti kazne tako i po načinu suđenje nijesu ujednačene procedure u Crnoj Gori. Jedino što se može sa izvjesnošću znati to je da ako je neko označen kao osvjedočeni kritičar režima onda je vjerovatnoće gotovo sto posto da će on biti i osuđen. Mislim da je to jedna žalosna činjenica koja, nadamo se, neće dugo potrajati u Crnoj Gori nego takvu praksu da mijenja."
Član Novinarskog samoregulatornog tijela Neđeljko Rudović tvrdi da se ovim presudama želi ugušiti slobodno novinarstvo i da će posljedice biti teške:
"Uopšte, novinarstvo u Crnoj Gori pokušava da se svede na najniže grane na onu situaciju s početka devedesetih kada su gotovo svi bili u uniformi i kada su gotovo svi bili u službi tadašnje vladajuće politike. Sve ovo ima dalekosežne, teške posljedice, a prije svega jedna od najtežih je što mi svi polako počinjemo da gubimo vjeru, ako smo je ikad imali u pravdu i u Crnu Goru kao pravnu državu, u Crnu Goru kao državu koja bi mogla doći u društvo modernih evropskih država koje se prije svega poznaju po vladavini prava."
Kalić je tužio Komnenića zbog navoda objavljenih u Monitoru da je "glavni narko bos" u Srbiji i Crnoj Gori, da su na njegovoj svadbi bili pripadnici Zemunskog klana, kao i da je privodjen zbog hapšenja grupe optužene za likvidaciju jedne osobe.
Sudija Dijana Radulović je u presudi navela da je Komnenić u tekstu iz oktobra 2009. "iznio neistinite tvrdnje koje mogu da štete ugledu" tužioca.
Komnenić se u svom tekstu pozvao na izvještaj Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore (ANB) koji je svojevremeno predstavljen članovima skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, a čiji su dijelovi procurili u medije.
Prema pisanju medija, Kalić je u tom izvješaju opisan kao bezbjednosno interesantna osoba koja svoje kriminalne aktivnosti ostvaruje uglavnom van Crne Gore.
Navode iz tog izvjetšaja ANB nije demantovala, a njen direktor Duško Marković je na sudjenju odbio da komentariše sadržinu tog dokumenta, pozivajući se na Zakon o tajnosti podataka.
Komnenić je najavio da će se žaliti na presudu koju je nazvao "sramnom", jer "zabranjuje istraživačko novinarstvo u Crnoj Gori".
"Sud je zabranio iznošenje vrijednosnih sudova, citiranje sagovornika javnih djelatnika, pa čak i stavove i mišljenja nadležnih organa ove i drugih država", rekao je Komnenić.
Nova u nizu presuda protiv medija
Komnenić je početkom oktobra presudom istog suda kažnjen je sa 3.000 eura na osnovu tužbe za klevetu bivšeg predsjednika Višeg suda Ivice Stankovića.
U novinskom tekstu, objavljenom prije dvije godine, Komnenić je napisao, pozivajući se na policijske izvore, da je Stanković 2005. godine bio pod tajnim nadzorom.
Komnenić je ponovo kažnjen, iako su i iz vlasti i iz nevladinih organizacija nakon presude u oktobru ukazali na to da je ta presuda još jedan u nizu sudskih pritisaka na novinare u Crnoj Gori.
Zbog teksta u Monitoru ranije je kažnjen i književnik Andrej Nikolaidis, nakon što je Vrhovni sud u septembru potvrdio presudu Višeg suda po kojoj su nedjeljnik "Monitor" i Nikolaidis osuđeni povodom teksta u kojem je komentarisano političko djelovanje Kusturice.
"To je sramota. Na žalost, trule daske u sudstvu još postoje", rekao je predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić, komentarišući pravosnažnu presudu Vrhovnog suda Crne Gore književniku Andreju Nikolaidisu koji je obavezan da plati 12.000 eura po tužbi reditelja Emira Kusturice.
Pritisci na novinare
Zatim je uslijedila još jedan presuda Osnovnog suda u Podgorici u kojem je dnevnik "Vijesti" osuđen da plati 33.000 eura zato što je objavio autorski tekst lideera Pokreta za promjene Nebojše Medojevića, tadašnjeg predsjedničkog kandidata o stanju u nikšićkoj Željezari.
Posljednje presude protiv medija u kojima su osuđeni otvoreni kritičari vlasti govori da svi kritičari režima mogu očekivati ubuduće slične presude, rekao je za naš radio advokat Radomir Prelević:
"Očigledno je da se u Crnoj Gori, najblaže rečeno, suzbija se ili djeluje na kritičku svijest ili na bilo kakvu kritiku ili aktuelne politike ili njenih nosilaca ili radnji njenih nosilaca. Mislim da postoji još jedan pokazatelj velike pasivnosti sudske vlasti u odnosu na neujednačene kriterijume za suđenje po tim najbitnijim stvarima i za kazne, kako po visini i vrsti kazne tako i po načinu suđenje nijesu ujednačene procedure u Crnoj Gori. Jedino što se može sa izvjesnošću znati to je da ako je neko označen kao osvjedočeni kritičar režima onda je vjerovatnoće gotovo sto posto da će on biti i osuđen. Mislim da je to jedna žalosna činjenica koja, nadamo se, neće dugo potrajati u Crnoj Gori nego takvu praksu da mijenja."
Član Novinarskog samoregulatornog tijela Neđeljko Rudović tvrdi da se ovim presudama želi ugušiti slobodno novinarstvo i da će posljedice biti teške:
"Uopšte, novinarstvo u Crnoj Gori pokušava da se svede na najniže grane na onu situaciju s početka devedesetih kada su gotovo svi bili u uniformi i kada su gotovo svi bili u službi tadašnje vladajuće politike. Sve ovo ima dalekosežne, teške posljedice, a prije svega jedna od najtežih je što mi svi polako počinjemo da gubimo vjeru, ako smo je ikad imali u pravdu i u Crnu Goru kao pravnu državu, u Crnu Goru kao državu koja bi mogla doći u društvo modernih evropskih država koje se prije svega poznaju po vladavini prava."
