Bivšem članu nekadašnjeg Predsjedništva Republike BiH koji se već četiri dana nalazi u pritvoru u Londonu omogućene su posjete. Istovremeno, Ganićev slučaj pokrenuo je raspravu na britanskoj političkoj sceni u vezi sa zakonima koji omogućavaju hapšenja stranih diplomata
Bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Ejup Ganić, nakon četverodnevnog pritvora i izolacije, sastao se sa diplomatskim predstavnicima BiH u Londonu, te šefom svog pravnog tima i pravnim savjetnikom člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića Damirom Arnautom. Ganić je, kako kaže Arnaut, ohrabren podrškom koju ima, te da je svjestan kako su optužbe protiv njega politički motivirane.
Zbog odbijanja kaucije i zadržavanja Ganića u pritvoru protest su, kaže Arnaut, uputili mnogi britanski zvaničnici: „Obavijestili smo ga da su ovdje članovi Parlamenta i bivši visoki predstavnik Ashdown oštro protestovali kod zvaničnih britanskih vlasti zbog ovog tretmana, ali i zbog činjenice da se gospodin Ganić drži u pritvoru na osnovu politički motivisanih optužnica. Odnijeli smo mu sve članke koji su se pojavili - svi do reda članci u britanskim novinama su pozitivni. On je jako ohrabren činjenicom da se država BiH konačno ponaša kao država i stoji iza svog bivšeg člana Predsjedništva.“
Ganićev slučaj pokrenuo je raspravu i na britanskoj političkoj sceni u vezi sa zakonima koji omogućavaju hapšenja stranih diplomata. Britanski premijer Gordon Braun je kazao kako postoji opasnost da se zakoni iskoriste od strane politički motiviranih organizacija i individua.
Jedno od pitanja kojim se bavi britanska javnost jeste i to da li je ova zemlja iskorištena kao pijun u borbi između Bosne i Hercegovine i Srbije. Rat je stao, ali nije završen
Bivši ambasador Velike Britanije u Bosni i Hercegovini Charles Crawford ne zastupa ovaj stav, ali kaže kako je situacija na relaciji BiH - Srbija još zaoštrena:
Charles Crawford
„Rat u Bosni i Hercegovini je stao, ali nije nikada završen. Borbe i rivalstva se nastavljaju u drugačijoj formi. Ono na šta sumnjam je da Beograd, koji govori o usvajanju rezolucije o Srebrenici i mnogim drugim stvarima, namjerava demonstrirati srbijanskoj javnosti da ljudi koji su počinili ratni zločin protiv Srba treba da se suoče sa pravdom.“
S obzirom da izručenje traže obje zemlje, britansko pravosuđe moraće postupati isključivo po osnovu ponuđenih dokaza protiv Ganića, kaže advokat iz Velike Britanije Paul Troop:
„Opcije su sljedeće: da bi se bilo koje izručenje dogodilo, država u koju će biti poslat moraće podnijeti dokaze za zločin, a Srbija tvrdi da ima dokaze koje će iznijeti. Jednako, i BiH. Ako postoji istraga, moraće obezbijediti dokaze sudu.“
Jedno od od važnih pitanja jeste i to da li bi Ganiću u Srbiji bilo osigurano fer suđenje. Bivši savjetnik britanske premijerke Margaret Tačer Robin Harris za RSE kaže:
Marko Prelec,
„Ne treba izgubiti iz vida ono što je očito iz ugla britanskog pravosuđa, a to je da nema šansi da Ejupu Ganiću bude osigurano fer suđenje u Srbiji. Bez obzira koji su detalji u zakonu, ovo je činjenica. Ako Ganić ikada bude poslat u Srbiju, u britanskom pravosudnom sistemu neće biti pravde. Ovo je stvar politike i srbijanske manipulacije britanskim pravnim sistemom na račun poreskih obveznika - i ne vjerujem da će biti izručen Begradu.“
Marko Prelec, analitičar Međunarodne krizne grupe, kaže kako je Velika Britanija upravo zbog obezbjeđenja fer suđenja u nezahvalnoj poziciji:
„Britanija je u veoma teškoj poziciji. Suočeni su sa zahtjevom za izručenje od strane zemlje s kojom imaju dobre odnose, a zahtjev je, po mom viđenju, politički i neutemeljen i upućen je prema osobi koja je bila šef države, tako da je to veoma ozbiljno pitanje. Legitimno je za Britaniju da razmotri da li će gospodin Ganić imati fer suđenje u Srbiji ili BiH prije nego što donese odluku o izručenju i kome će ga izručiti. Nedavno je australijski vrhovni sud preinačio odluku nižeg suda o izručenju njihovog državljanina srbijanskog porijekla Hrvatskoj upravo na osnovu uvjerenja da mu tamo neće biti pravično suđeno. Ovo je kalkulacija koju mora da napravi britanski sud i siguran sam da će to uraditi na najbolji način.“
Ejup Ganić bi se po žalbi u povodu odbijanja kaucije, koju je uputio njegov pravni tim, pred sudom trebao naći ponovno sutra, kada će se ponovno odlučivati o tome hoće li na slobodi čekati odluku o izručenju. Nastavak loše politike?
Šezdesettrogodišnji Ganić je uhapšen na aerodromu Hitrou u vezi sa optužnicom za ratne zločine kojom ga vlasti u Srbiji terete po komandnoj odgovornosti za napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu u aprilu 1992. godine. Bivšem članu ratnog Predsjedništva Republike BiH je u ponedjeljak određen pritvor do 29. marta.
Pravni eksperti u Srbiji procjenuju da postupak izručenja Ganića neće biti brzo završen. Iz Ministarstva pravde Srbije navode da se ubrzano radi na pripremi svebuhvatne molbe nadležnim organima Velikoj Britaniji za njegovo izručenje Srbiji.
Hapšenje je izazvalo pojačane političke tenzije unutar Bosne i Hercegovine, jednako kao i one na relaciji sa Srbijom.
Više o odnosima BiH i Srbije i cijelom slučaju oko hapšenja Ejupa Ganića možete pročitati u tekstovima:
O onome što se zaista dogodilo u Dobrovoljačkoj 3. maja 1992. godine, pročitajte u specijalnom prilogu Omera Karabega "Svjedoci rata" - Divjak za RSE o Dobrovoljačkoj, u kojem je Omer Karabeg razgovarao sa penzionisanim generalom Armije BiH Jovan Divjakom, koji je bio učesnik dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici.
Pogledajte i snimak dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici:
Vaš browser nepodržava HTML5
Dobrovoljačka ulica u Sarajevu - 1. dio
Harris za RSE: Ganićevo privođenje politički motivirano
Harris za RSE: Ganićevo privođenje politički motivirano
Robin Harris, nekadašnji savjetnik i sadašnji saradnik bivše britanske premijerke Margaret Thatcher, rekao je za RSE da je odluka o Ganićevom privođenju politički motivirana. "Policiji je rečeno od strane Ministarstva unutrašnjih poslova šta da uradi. Scotland Yard je izvršio hapšenje ali je to naredilo Ministarstvo, ono je odgovorno za odluku o hapšenju", rekao je Harris. "Ovo je politički motivirani slučaj. Njegova svrha je da skrene pažnju sa Karadžićevog slučaja i da stvori ravnotežu između onoga što su uradili Srbi i što su možda uradili Bošnjaci. Ja to smatram zaprepašćujućim. Srbi tvrde da je u ovoj koloni koja se povlačila, ubijeno 40 jugoslovenskih, u ovom slučaju srpskih, vojnika. Deset hiljada bosanskih građana je ubijeno od strane ovih snaga koje su se povlačile i koje su onda nastavile da bombaraduju i granatiraju Sarajevo. Pokušaj izjednačavanja ovog incidenta sa zločinima koje je počinio Karadžić je besramna budalaština", kazao je Harris za RSE.
