Pitanje Sutorine koje su pokrenuli određeni politički i intelektualni krugovi u BiH suvišno je i kontraproduktivno po tu državu jer je međunarodno pravno jasno da je taj dio obale kod Igala crnogorski, shodno odluci Badenterove komisije iz 1992. godine. To je ocjena šefa crnogorske diplomatije Igora Lukšića, kao i ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića koji su tim povodom saslušani pred Odborom za međunarodne odnose i iseljenike.
Sa takvim stavom uz određene sumnje i kritike saglasili su se i članovi odbora iz opozicije kao i Bošnjačke stranke Crne Gore.
Pravo je na strani Crne Gore i nezamislivo je da nakon što je Badenterova komisija 1992. godine konstatovala da su avnojevske granice - državne granice svih članica nekadašnje SFRJ, neko u BiH uopšte pokreće pitanje Sutorine.
To je bio jedinstveni stav predstavnika vlade koje su tim povodom saslušani pred članovima Odbora za međunarodne odnose.
Šef crnogorske diplomatije Igor Lukšić je rekao da je pitanje razgraničenja sa BiH završena stvar i da je pokretanje tog pitanja u BiH kako je rekao - politički višak.
Pokretanje pitanja Sutorine nakon što su državne komsiije završile cijeli posao oko razgraničenja, ne može da ugrozi evropske integracije Crne Gore poručuje šef crnogorske diplomatije.
„Ovo pitanje samo može na žalost da ugrozi evropski put BiH i ne može da ugrozi evropski put Crne Gore ne samo zato što su svi valjani pravni dokumenti na našoj strani već i konstruktivnost naše pozicije i naše nastojanje da odgovarajućim formatima sva bilaterlna pitanja riješimo a ovo pitanje nikada nije otvoreno i bilo sporno. Sve to ukazuje da je naša pozicija u svakom smislu apsolutno superiorna.“
Raško Konjević
I ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević ponovio je da je za Vladu Crne Gore nakon 6 godišnjih pregovora razgraničenje sa BiH završeno i da tokom tih pregovora predstavnici državne komisije BiH niti jednom nijesu pomenuli pitanje Sutorine:
„Razgraničenje i u tvrđivanje granice između Crne Gore i BiH je završeno i očekujemo da se ugovor o držvanoj granici između dvije države potpiše nakon sprovedenih internih procedura u Predsjedništvu BiH. Poslije toga slijedi njegova ratifikacija radi stupanja na snagu kao i obaveza da se izvrši obilježavanje ugovorom utvrđene državne granice u roku tri godine od stupanja na snagu ovog ugovora.“
Iz opozicije su međutim pitali šta ako cijela stvar izmakne kontroli i ne bude onako kako crnogorski državni organi očekuju.
„Šta ukoliko se vaša, a i očekivanja crnogorske javnosti ne ispune? Da li nam slijedi tužba, da li idemo na arbitražu i da li je naša država uopšte spremna za tu vrstu scenarija“, pitao je Darko Pajović iz Pozitivne.
Odgovarajući Pajoviću, šef diplomatije Igor Lukšić je podsjetio da je za međunarodnu arbitražu potrebna saglasnost svih strana u navodnom sporu, poručujući da je, ukoliko Sutorina i dođe do Međunarodnog suda, pravo svakako na strani Crne Gore.
I dok predstavnici 18 bošnjačkih organizacija iz Evrope i SAD, pozivaju crnogorske zvaničnike da spuste gard i predlažu premijeru Đukanoviću i predsjedniku Vujanoviću da prihvate međunarodnu arbitražu za Sutorinu na isti način kao i za Prevlaku, Suljo Mustafić iz Bošnjačke stranke Crne Gore nema dilemu da je pitanje granica na Balkanu završeno
„Dijelim uvjerenje jednog dijela javnosti u BiH koja je ovu temu nazvala promašenom debatom, koja osim jeftinog politikanstva nema za cilj ništa drugo jer čini nam se da je pitanje granica na Balkanu završeno upravo nalazima Badenterove komisije prije više od 20 godina.“
Goran Danilović iz DF smatra da je cijela priča nastala za rad unutarpolitičkih potreba nekoga u BiH ali isto tako i u Crnoj Gori a kao razlog navodi mogućnost da crnogorska vlast time želi da pravda kako je rekao već izvjesni poraz u pregovorima sa Hrvatskom o Prevlaci:
„Javno ponavljam da kada ne možete da riješite Prevlaku 1 vi otvorite Prevlaku 2, da se zatvori Prevlaka 2 u našu korist a da onda javnost shvati da i mi moramo imati gubitaka pa ćemo ostati bez prave Prevlake. Ovo može biti naivno ali je mnogo ozbiljnije od odbrane da je politikanstvo po srijedi a da se pri tom izbjegava da se kaže ko je politikant koji je ovo izdigao na državni nivo.“
Vaš browser nepodržava HTML5
Čija je Sutorina?
Crna Gora i BiH završile su razgraničenje u maju prošle godine u Sarajevu, usaglasile i parafirale dokumenta u vezi s granicom. Dvije vlade su u junu i u novembru, utvrdile predlog ugovora o državnoj granici, po kojem Sutorina ostaje u sastavu Crne Gore. Nedavno je, međutim, prijedlogom rezolucije o Sutorini traženo da Sutorina bude u sastavu BiH i da se međudržavni ugovor odbaci kao štetan. Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, zbog otvaranja tog pitanja, odgodio je potpisivanje ukaza novom crnogorskom ambasadoru u Sarajevu.