Moskva i Beograd nastaviće sa pokušajima da utiču na prilike u Crnoj Gori i u narednom izbornom ciklusu, smatraju profesor na američkom Džons Hopkins Univerzitetu Danijel Server i Ivana Stradner, naučna saradnica u Fondaciji za odbranu demokratija u Vašingtonu.
"Moskva i Beograd učiniće sve kako bi upotrijebili crnogorsku demokratiju protiv same Crne Gore”, kaže Server za Radio Slobodna Evropa (RSE).
I Stradner smatra da će "Rusija zajedno sa svojim partnerima iz Srbije nastaviti sa informacionim operacijama kroz kontrolisane medije kako bi uticali na izbore".
Dodaje i da je ne bi iznenadili sajber napadi kako bi se paralisao sistem.
O podršci Milatoviću
Crnu Goru 2. aprila očekuje drugi krug predsjedničkih izbora u kojem će se suočiti kandidat Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović i kandidat Evrope sad Jakov Milatović. Đukanović je u prvom krugu dobio 35,3 odsto glasova, a Milatović 28,9.
Pročitajte i ovo: Ko će biti predsjednik Crne Gore?S obzirom da je Milatović za drugi krug već dobio podršku trojice kandidata aktuelne parlamentarne većine, koji su na izborima u prvom krugu osvojili oko 32 odsto glasova, on važi za favorita.
Ipak, Server kaže da "ne bi isključio Đukanovića iz igre" i dodaje da nije "ubijeđen u tvrdnje da proruski političari mogu biti demokrate".
"To je kontradiktorno", napominje Server.
Ne bih isključivao Đukanovića iz igre: Danijel Server
Stradner naglašava da je Crna Gora u polarizovanoj i veoma osjetljivoj situaciji, o čemu dovoljno govori to što je proruski kandidat Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić pozvao pristalice da glasaju za Milatovića.
"Imajući u vidu da je Mandić nosilac ruske politike u Crnoj Gori godinama i ima bliske veze sa vlastima u Beogradu govori dosta o tome. Crna Gora je NATO članica i ovi izbori su bitni. Srbija koristi Crnu Goru za svoje političke pretenzije."
Srbija koristi Crnu Goru za svoje političke pretenzije: Ivana Stradner
Ona navodi da Rusija otvoreno podržava preko Telegram Mandića i da bi joj odgovorali nemiri u Crnoj Gori:
"Posebno jer je NATO članica i laka meta. Ukoliko dođe do nemira to bi otvorilo pitanje kako bi NATO odgovorio".
Mandić je bio kandidat na predsjedničkim izborima.
Lider je najbrojnijeg saveza parlamentarne većine, prosrpskog i proruskog DF-a, blizak Srbiji i predsjedniku Aleksandru Vučiću.
Iako to u kampanji nije naglašavao, njegov DF se od ranije zalaže za ukidanje sankcija Rusiji, izlazak iz NATO-a i povlačenje priznanja Kosova.
O trojnom uticaju
"Zapad ne treba da bude naivan jer je matrica poznata kroz djelovanje Srpske pravoslavne crkve (SPC), Moskve i Beograda", kaže za RSE Stradner.
Server kaže da je teško procijeniti šta bi Crnoj Gori donijela pobjeda Milatovića:
"Nadam se da razumije da uticaj SPC i Beograda unutar Crne Gore nije zdrav za njenu demokratiju niti njene izglede evropskih integracija”.
Pročitajte i ovo: Ekskluzivno: Ruske diplomate zbog špijunaže proterane iz EU, sada u SrbijiNaime, Milatović je bio ministar u Vladi Zdravka Krivokapića, koja je došla na vlast nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, kojim je okončana trodecenijska vladavina DPS-a. Ovu Vladu je Krivokapić nazivao “apostolskom”, a formirana je pod dominantnim uticajem SPC.
Na uticaj SPC na prvi krug predsjendičkih izbora ukazao je i šef posmatračke misije Evropskog parlamenta Tonino Picula, koji je kazao da je dio njihove zabrinutosti bila podrška crkve nekim kandidatima.
Dva dana pred održavanje izbora, SPC je izdala saopštenje u kojem je od birača tražila da ne dozvole "povratak nazad u period političke krize koja je kulminirala sukobom bivše vlasti (DPS) sa pravoslavnom vjerom".
Pročitajte i ovo: Crna Gora u 'temeljnom zagrljaju' SPC-aKomentarišući prvi krug predsjedničkih izbora, iz američke Ambasade u Podgorici su kazali da očekuju da Crna Gora ostane aktivni saveznik NATO, "ko god od kandidata da pobijedi".
"Snažno posvećena evroatlantskim vrijednostima, uključujući podršku Ukrajini i sankcijama Rusiji, dok hitro napreduje na putu ka članstvu u Evropskoj uniji", naveli su u odgovoru Glasu Amerike.
Uticaj drugog kruga na parlamentarne izbore
Na pitanje kako bi se ishod predsjedničkih mogao odraziti na prijevremene parlamentarne izbore, Server je kazao da "se kod istinski demokratskih izbora ne može znati ishod unaprijed" ali da treba očekivati uticaj Srbije i Rusije u izborne procese.
U slučaju Đukanovićevog poraza u drugom krugu, Server kaže da bi se to odrazilo na njegovu partiju u smislu demokratskih procesa "a u kojoj je mogućnost promjene vlasti neophodnost, a ne tragedija”.
Pročitajte i ovo: Predsjednički izbori: Početak prekompozicije političke scene u Crnoj GoriStrader očekuje da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nastavi da kroz svoje proksije destabiliše Crnu Goru, jer demokratski Zapadn Balakan ne odgovara njegovoj autoritarnoj vladavini:
"Vučić eskalira uvijek u Crnoj Gori a onda de-eskalira koristeći to za svoje pregovaranje sa Zapadom pozicinirajući se kao faktor stabilnosti u regionu tako da Zapad 'mora' da ima dobre odnose sa Beogradom, kako ne bi Balkan eskalirao, posebno sada kada Rusija vodi rat u Ukrajini."
Nažalost, kako navodi, Zapad nasjeda na taj trik koji Vučić koristi u BiH i na Kosovu.
Ona ocjenjuje da će Rusija zajedno sa partnerima iz Srbije nastaviti sa informacionim operacijama kroz kontrolisane medije kako bi uticali na izbore.
A da je taj uticaj postojao u prvom krugu konstatovali su i posmatrači izbora u Crnoj Gori, koji su istakli da su dvije privatne televizije koje su u vlasništvu struktura iz Srbije pristrasno izvještavale.
Pročitajte i ovo: Zašto je predsjednički kandidat Mandić 'miljenik' većine televizija u Crnoj Gori?Sličan je zaključak i monitoringa Biroa za društvena istraživanja - BIRODI u Srbiji, koji su utvrdili da je više televizija sa nacionalnom frekvencijom promovisalo Mandića kao srpskog kandidata, a Đukanovića kao antisrbina, protivnika SPC i šefa koruptivnog-kriminalnog režima.
Prethodni parlamentarni izbori održani su avgusta 2020. Tanku parlamentarnu većinu osvojili su prosrpski Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA, čime je prekinuta trodecenijska vlast DPS-a.
Dvoipogodišnji period obilježili su institucionalna kriza, pad dvije Vlade kao i nemogućnost formiranja treće.