Strateški vanjskopolitički cilj BiH već duže od deceniju su euroatlantske integracije, odnosno članstvo u NATO. Međutim, opredijeljenost je u BiH prilično fleksibilna kategorija, što znači da ovisi o trenutnoj političkoj volji i interesima. Iako političkih prepreka za ispunjenje uslova za aktivaciju Akcionog plana za članstvo (MAP), kako tvrde najviši politički zvaničnici, nema, stvarnost pokazuje suprotno.
Knjiženje perspektivne vojne imovine na državu, na sve moguće načine se opstruira, mahom iz Republike Srpske (RS). Glavna teza je da se time narušava balans uspostavljen u Dejtonu, po kojem RS ima 49 posto teritorije, što bi se uknjižbom lokacija smanjilo.
Uknjižene su 24 lokacije, ali samo na teritoriji Federacije BiH. Knjiženje jedne od najvećih, kasarne u Han Pijesku u RS, završilo je ne kao tehničko već pravno pitanje.
Tako se BiH vratila unazad i progres koji je godinama pravila počela urušavati, smatra Ana Trišić Babić, bivša zamjenica ministra vanjskih poslova BiH i bivša predsjedavajuća Komisije za NATO integracije. BiH je s jednim uslovom bila na testu za stvarne reforme koje nosi Akcioni plan za članstvo.
"Samo uknjiženje vojne imovine je bilo uslov da se taj MAP aktivira. Ali da uknjiženje bude unutar BiH zajednički dogovor kako će se ta imovina uknjižiti. Taj zajednički dogovor je izostao. Sigurna sam da NATO nije sretan na način kako je počeo da se implementira taj dogovor. Ovo je sada postalo pravno pitanje i mi smo preko noći došli u situaciju da sada kompletnu RS imate protiv NATO-a", kaže Ana Trišić Babić.
Situaciju komplikuju dnevno politički problemi, koji se iskoriste za vlastite ciljeve, smatra predsjednik Građanskog saveza Reuf Bajrović. On je zajedno s predsjednicima još dvije opozicione stranke, Demokratske fronte (DF) i Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, uputio otvoreno pismo generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu, navodeći kako se u BiH krši pravni poredak.
Reuf Bajrović: Niz aktera radi aktivno na tome da ne uđemo u NATO
Objašnjavajući zašto, Bajrović navodi učešće pripadnika Oružanih snaga BiH u obilježavanju Dana RS, što je nakon odluke Ustavnog suda BiH napad na pravni poredak. U pozadini, smatra Bajrović, je želja da se ne pristupi NATO-u.
"Marina Pendeš je bila aktivna u kršenju ovog lanca komande, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) nije uradila ništa da pomogne registraciju vojne imovine, što je uslov iznesen od strane gospodina Stoltenberga, a također ima i veoma negativna uloga i ljudi iz Stranke demokratske akcije (SDA), koji su lagali da je takozvani pregled odbrane također bio uslov za približavanje NATO paktu. Mi smo smanjili broj vojnika sa 10.000 na 9.200 i jedina smo zemlja u regionu koja je smanjila oružane snage. Dakle, niz aktera radi aktivno na tome da ne uđemo u NATO, iako se busaju u prsa da su veliki zagovornici atlantskih integracija", komentariše Bajrović.
Promijenjeni interesi velikih sila
Sve češće pominjanje sukoba, pozivi za naoružavanje i dizanje tenzija, za BiH su signal kako je možda i važnije pitanje za građane pristupanje NATO-u od pristupanja EU, smatra predsjedavajući zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH Sifet Podžić.
"Mislim da bismo mi morali uraditi sve da sigurnost građana BiH obezbijedimo, a onda da razgovaramo o upitnicima, agendi, evropskom putu...", konstatuje Podžić.
U posljednjih deset godina promijenili su se i odnosi drugih zemalja prema regiji, kao i njihov uticaj, što se, također reflektuje na potencijalno članstvo, smatra direktor Centra za međunarodne odnose iz Banjaluke Miloš Šolaja.
"Promijenjeni su geostrateški i geopolitički interesi velikih sila u svijetu i iako smo djelić toga, ne možemo reći da nismo dio ukupne priče. Promijenjen je odnos snaga u regionu, interesi su promijenjeni. Ne možemo reći da Rusija nije prisutna, ne možemo reći da Turska nema probleme u odnosima sa zapadnim saveznicima, a bitan je akter u regionu", napominje Šolaja.
Od samita NATO-a u Talinu, sedam godina BiH tapka u mjestu. O tome da će neke nove generacije političara odlučivati o članstvu, vjeruju analitičari, sada je iluzorno govoriti, jer je upravo zbog ovih koji pogrijavaju anti NATO atmosferu, ionako upitna podrška Savezu.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg danas je, tokom posjete Sarajevu, izjavio da je NATO spreman za aktivaciju MAP-a (Akcioni plan za članstvo) ali tek onda kad vojna imovina bude uknjižena na državu BiH, uz reforme u oblasti sektora sigurnosti.
Vaš browser nepodržava HTML5
Stoltenberg u BiH: Plan za članstvo nakon uknjižbe vojne imovine