Posljednja presuda Suda BiH kojom je naloženo Republičkoj upravi za geodetsko i imovinsko pravne poslove RS da uknjiži pravo vlasništva države BiH nad nekretninama i zemljištem koje koristi Ministarstvo odbrane BiH u Han Pijesku, aktuelizovala je pitanje podjele neperspektivne i perspektivne vojne, ali i državne imovine. U RS smatraju da su entiteti vlasnici državne imovine na svojoj teritoriji, dok se Sud BiH vodio i presudom Ustavnog suda BiH od prije nekoliko godina da je država isključivi vlasnik koji može da odlučuje kome i šta pripada. Istovremeno, ni dan danas nije usvojen Zakon o državnoj imovini BiH koji bi regulisao raspodjelu državne imovine.
Po prvostepenoj presudi Suda BiH od 3. jula ove godine, Republici Srpskoj se oduzimaju nekretnine i zemljište površine od oko 11.000 metara kvadratnih na teritoriji opštine Han Pijesak.
U Pravobranilaštvu Republike Srpske tvrde da je presudom prekršen entitetski Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom kojeg je nametnuo visoki predstavnik za BiH.
Pravobranilac Republike Srpske Slobodan Radulj ističe da će biti iskorišteni svi zakonski argumenti da bi se spriječili knjiženje imovine u Han Pijesku na Bosnu i Hercegovinu. Time se, kaže Radulj, pokušava na mala provesti knjižene vojne imovine na državu.
“Mi ćemo, ja mislim, već do 1. avgusta podnijeti žalbu Apelacionom vijeću Suda BiH. Želimo da žalba bude što kvalitetnija. Angažujemo i dodatno stručnjake iz Ministarstva pravde RS, te članove Komisije za državnu imovinu”, rekao je Radulj.
Sva državna imovina pripada državi Bosni i Hercegovini, i Sud BiH je svojom presudom samo to i potvrdio, smatra profesor ustavnog prava iz Sarajeva Nedim Ademović.
“Mislim da Sud BiH nije pogriješio iz dva razloga. Jedan je, zato što je vratio zemljišno - knjižno stanje u fazu u kojoj je to stanje bilo prije nego što su počela dešavanja prije 20 godina u BiH, a naravno i zbog činjenice da postoji prioritetno i međunarodno a i unutrašnje pravno rješenje vezano za vojnu imovinu u vezi koje određene državne i javne vlasti su već donijele odluku. Prema tome, stvorili su jednu pravnu bazu da se tim dijelom državne imovine raspolaže, što je, na kraju krajeva, Sud BiH i utvrdio", naveo je Ademović.
Podrška OHR-a za odluku Suda BiH
Ademović je mišljenja da bi se mnoge prepreke riješile ako bi se primijenila Odluka Ustavnog suda BiH o državnoj imovini iz 2012. godine, kojom je zauzet konačan i obavezujući pravni stav da je država BiH nasljednik državne imovine prijeratne Bosne i Hercegovine, te imovine koja joj je pripala sukcesijom imovine bivše SFRJ. BiH ima isključivu nadležnost da putem odluka državnih organa uređuje sva pitanja koja su vezana za ovu imovinu.
“Kada je u pitanju Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom u RS kojeg je nametnuo visoki predstavnik, on podrazumijeva da kompletnom državnom imovinom ne može da se raspolaže drugačije nego na način da se vrati državna imovina u vlasništvo BiH, a tek nakon donošenja zakonske osnove, da se ona raspoređuje na niže državne jedinice, shodno njihovim potrebama i podjeli nadležnosti u BiH na način kako to državni parlament odluči. Ja ću napomenuti da je u odluci Ustavnog suda BiH jasno navedeno da RS nema bilo kakvu nadležnost regulisanja državne imovine”, ističe Ademović.
Presudu Suda BiH podržao je i visoki predstavnik uz tvrdnju da nema govora o kršenju zakona kojeg je on nametnuo
“Presuda Suda BiH ne predstavlja kršenje Odluke visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, unatoč pojedinim tvrdnjama. Prema Odluci o zabrani raspolaganja, dio imovine koja će i dalje služiti za potrebe odbrane, tzv. perspektivna vojna imovina, na osnovu i u skladu sa odredbama Zakona o odbrani BiH izuzima se iz privremene zabrane te ona nije predmet Odluke visokog predstavnika. Nekretnina u Han Pijesku na koju se odnosi presuda Suda BiH spade u tu kategoriju. Ovo je dobar primjer značajnog posla koji obavlja Pravobranilaštvo BiH u poštivanju zakona BiH”, saopštila je portparol OHR-a Ljiljana Radetić.
Do sada je na isti način uknjižena i imovina na 17 lokacija u Federaciji BiH.
U Ministarstva odbrane BiH ranije su saopštili da su pripremili dokumentaciju za proces knjiženja 63 perspektivne vojne lokacije na državu BiH, čime se otvaraju vrata MAP-a (Akcioni plan za članstvo u NATO), kao završnog koraka na putu ka NATO savezu.
Proces knjiženja kako su istakli, utemeljen je na zakonskim rješenjima, imajući u vidu Odluku Ustavnog suda BiH, koja je potvrdila obavezu da se imovina knjiži na BiH u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, Odlukom Predsjedništva o 63 perspektivne vojne lokacije i Sporazumom o sukcesiji, za čiju ratifikaciju su oba doma Parlamentarne skupštine BiH dala saglasnost.
Nikola Kovačević smatra da Odluka Predsjedništva nije dovoljna da se vojna imovina knjiži na državu.
“Odluka Predsjedništva BiH je politički akt.Tek onda kad entiteti potpišu zajedno sa Savjetom ministara, onda se dobija pravno valjan akt koji se koristi za uknjižbu te imovine”, ističe Kovačević.
Oko pitanja državne imovine nikada nakon rata nije postignuta politička saglasnost.
Dodatni spor je nastao 2010. godine, kada je Republika Srpska usvojila Zakon o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS-a i pod zabranom je raspolaganja. Taj Zakon je rekao da je državna imovina na prostoru RS u vlasništvu tog entiteta.
Ustavni sud je potom i donio Odluku o državnoj imovini na osnovu apelacije tadašnjeg zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Sulejmana Tihića. Do danas nije ispoštovan ni dio Odluke kojim je naloženo usvajanje Zakona o državnoj imovini BiH kojim bi se raspolagalo državnom imovinom, jer ni danas nema političkog dogovora oko njegovog sadržaja.
