Bezbjedonosne službe na putu Crne Gore ka NATO

Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen sa premijerom Crne Gore Milom Đukanovićem u Podgorici 22. maja 2014. godine, ilustrativna fotografija

Američka agencija Asošijeted pres (Associated press), pozivajući se na izvore iz NATO, objavila je da je ključni razlog zbog koga se odlaže poziv za članstvo Crne Gore u Sjevernotlantskom savezu, ozbiljna sumnja o infiltraciji ruskih obavještajaca u crnogorsku obavještajnu službu. Premjer Milo Đukanović odbacuje ove navode, dok članove skupštinskog odbora za bezbjednost i odbranu ne iznenađuju tvrdnje američkog, medija.

Predsjednik Vlade Milo Đukanović kazao je novinarima da mu tokom višegodišnjih kontakata sa ključnim članicama NATO, nikada nije pomenuta sumnja o infiltraciji ruskih obavještajaca u crnogorske obavještajne službe, kojih je, kako navodi američka agencija, između 25 i 50. “Valjda bih tokom svih pregovora čuo takvu ocjenu da je ona vjerodostojna”, kazao je Đukanović i dodao:

„Želim da vas uvjerim, i vas i crnogorsku javnost da tokom svih mojih razgovora do sada, nikada, ni u naznakama, nije pomenuto da postoji makar jedno, a ne 25 do 50 takvih lica koji na taj način ugrožavaju ono što su bezbjednosni standardi koje Crna Gora mora unijeti svojom participacijom u NATO savez”.

Premijer je ponovio da je Crna Gora napravila „odličan posao” na putu integracija u NATO i da je za to dobila odgovarajuću satisfakciju:

“Riječi satisfakcije sam mogao da čujem i u Briselu, kao i tokom moje posjete Vašingtonu. Takođe, tokom ministarske konferencije da će Crna Gora nakon još jedne godine dokazivanja vjerovatno dobiti poziv 2015. godine bez čekanja sljedećeg savjeta”, dodao je Đukanović.

Američki Asošijeted pres, pozivajući sa na neimenovanog, visokog zvaničnika NATO, navodi da je poziv za članstvo u Alijansu izostao zbog sumnji da u crnogorskim službama rade ruski špijuni. AP tvrdi da je Crna Gora već preuzela korake kako bi se neutralisale njihove aktivnosti, ali da će “za to biti potrebno vrijeme”. Agencija podsjeća da će NATO do kraja 2015. odlučiti da li je vrijeme za Crnu Goru da se pridruži Sjevernoatlantskom savezu.

Član skupštinskog odbora za bezbjednost, Boro Banović, nije iznenađen informacijama koje objavljuje američki medij. U izjavi za Radio Slobodna Evropa Banović kaže da Crna Gora nikada nije upozorena na ovako eksoplicitan način, ali navodi da je slično viđenje o problemima u obavještajnoj službi NATO saopštio i ranije:

„Mi smo se i ranije sretali sa ovim problemom. Ne na ovako eksplicitan način i sa eksplicitnim ukazivanjem gdje je konkretan problem, ali imali smo saznanja od strane NATO da oni nijesu sigurni u naše bezbjednosne strukture”, ukazuje član odbora iz manje članice vladajuće koalicije, Socijaldemokratske partije (SDP).

Banović smatra da upozorenja nijesu shvaćena na pravi način, te da dalju reformu službe treba provesti pažljivo, bez, kako kaže, hajke na ljude:

„To smo negdje i znali, da smo naslijedili dio ranijih bezbjednosnih struktura, vjerovatno i probleme, i da se tome nijesmo na pravi način posvetili. Ali, to ne znači da treba praviti hajku i lov na vještice. To je suvše ozbiljan i osjetljiv posao i treba povesti računa da se ne napravi veća šteta nego korist od promjena koje su očigledno nužne u toj oblasti”, ukazuje SDP-ov član skupštinskog odbora za bezbjednost.

Darko Pajović

Predsjednik Pozitivne Crne Gore, takođe član skupštinskog odbora za bezbjednost, Darko Pajović kaže da se tokom svog desetomjesečnog mandata u odboru nije sretao sa ovakvim informacijama. I on ističe činjenicu da je Crna Gora u više navrata upozorena na neophodnost reformi službi bezbjednosti.

„Kada imate bezbjednosne službe koje su definitivno pod političkim uticajem, a samim tim sklone mogućnosti izvjesne ‘manipulacije’ i skretanja sa onoga čime treba da se bave, a to je nacionalna bezbjednost, onda ne treba nikoga da iznenađuju eventualne informacije koje će se pojaviti u tom pravcu”, kazao je Pajović.

Zvaničnici NATO i ključni partneri Crne Gore u evroatlantskim integracijama, u više navrata su isticali neophodnost reforme službe bezbjednosti, kao jedan od ključnih uslova za prijem zemlje u Alijansu.