Crna Gora neće ove godine dobiti poziv za članstvo u NATO-u, ali uprkos činjenici da vijest koja je ovih dana stigla iz Brisela ne ostavlja prostor za nedoumice, na domaćoj političkoj sceni je dobila ekstremno različite ocjene.
Vlast tvrdi da je Sjevernoatlantska alijansa Crnoj Gori odala priznanje, a opozicija da je negativan odgovor NATO-a poraz politike aktuelnog režima.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović u odluci NATO-a da Crnoj Gori ne uputi poziv vidi priznanje za "ogromne napore" države u procesu integracije u Sjevernoatlantsku alijansu, a premijer Milo Đukanović da NATO, samo zbog Crne Gore, potvrdio politiku otvorenih vrata.
"Ovdje se primjenjuje pristup, pomalo tradicionalan. Mentalitetski, u Crnoj Gori sve što ne ostvarimo onda kada smo naumili i u punoj mjeri to smatramo neuspjehom", rekao je Đukanović.
S druge strane, opozicija bilo da je opredjeljena za ili protiv integracije Crne Gore u NATO, negativan odgovor iz Brisela je protumačila kao nedvosmislen spoljnopolitički poraz aktuelne vlasti.
Ovako polarizovane ocjene predsjednik Atlantskog savjeta u Crnoj Gori Savo Kentera smatra očekivanim, jer, kako kaže, "svako posmatra iz svog ugla".
“U zavisnosti od toga iz kojeg ugla se gleda možemo govoriti da se radi o uspjehu ili o neuspjehu. Ja bih rekao da je svakako dobro za Crnu Goru što je evidentiran sav onaj napredak koji je Crna Gora do sada zabilježila i što je vrlo jasno stavljeno do znanja da ne moramo čekati slijedeći samit već da odluka o prijemu Crne Gore u članstvo može biti donijetai čak prije. U tom smislu je to jedna zaista pozitivna odluka. Sa druge strane, ako se govori o tome da li je moglo biti poziva već u Velsu, a moglo je vjerovatno da se više uradilo i da se intezivnije uradilo cijeli period od kada smo ušli u tu priču, onda iz tog ugla jedan dio populacije to doživljava kako neuspjeh”, ocjenjuje Kentera.
Funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista i član skupštinskog Odbora za bezbjednost, Obrad Mišo Stanišić kaže da opozicija svaki uspjeh vlasti nastoji da pretvori u neuspjeh.
“Trebalo bi mi dosta vremena da vam nabrajam sve to – od potpisivanja Beogradskog sporazuma, referenduma i tako dalje. Sve ono što je Crna Gora do danas postizala, od nezavisnosti 2006. godine, na putu evroatlantskih integracija. Što se tiče uspjeha Crne Gore na putu ka NATO članstvu mislim da o tome govore najbolje NATO čelnici poput Andersa Fog Rasmusena koji je prije neki dan rekao – zar je neuspjeh ako se kaže da su vrata za Crnu Goru otvorena. To što neće biti proširenja na samitu u Velsu nije zbog neuspjeha Crne Gore nego zbog mnogo većih i značajnijih pitanja na globalnom nivou i na ta pitanja treba da odgovore svjetski zvaničnici”, smatra Stanišić.
Funkcioner opozicione Pozitivne Crne Gore, Dritan Abazović je, vjerovatno bio najdirektniji kada je ocijenio da je negativan odgovor iz Brisela diplomatski šamar i spoljnopolitički poraz aktuelne vlasti zbog kog je država, nedobijanjem poziva za članstvo u NATO, pretrpjela veliki gubitak.
“Očekujem odgovornost pojedinaca ili kompletne grupe za nedobijanje poziva”, rekao je Abazović koji smatra da su direktni krivci premijer Milo Đukanović i njegov potpredsjednik Duško Marković, ali da je siguran da se "niko u Vladi neće zacrvenjeti zbog ovakvog epiloga".
"Izjave vrha vlasti u vezi sa nedobijanjem poziva za članstvo u NATO doživljavam kao krajnji cinizam", kaže Abazović.
“Kakvu god mi poruku dobili vezano za funkcionisanje vlasti oni žele da predstave kao pobjedu. Samo par dana prije nego što smo dobili taj negativni odgovor ministarka odbrane je rekla da su šanse da dobijemo poziv u Velsu 80 posto. Ono što jeste zvanična politika NATO o otvorenim vratima, ona se odnosi na sve države koje potencijalno žele da se učlane a ne samo za Crnu Goru. Mislim da se radio jednoj ciničnoj izjavi i zbjegavanju odgovornosti a ono što je naš generalno najveći problem jeste vladavina prava i to su naši međunarodni partneri prepoznali. Mislim da svakako dalje tumačenje da li je to dobro ili nije za Crnu Goru ne ide tome u prilog”, zaključuje Marković.