Crna Gora, ove godine definitivno neće dobiti poziv za ulazak u NATO. Uprkos višemjesečnim kampanjama i na unutrašnjem i na spoljašnjem planu, kao i nabildovanom optimizmu crnogorske vlasti, vrata sjevernoatlantske alijanse, do daljeg ostaju samo odškrinuta.
Generalni sekretar NATO-a, Anders Fogh Rasmussen je, eksplicitno rekavši da Crna Gora ove godine neće biti pozvana da udje u NATO, stavio je tačku na svaku nedoumicu u vezi mogućnosti da Crna Gora na septembarskom Samitu NATO u Walles-u, dobije poziv za punopravno članstvo u NATO:
“Kada je riječ o Crnoj Gori ostajemo otvoreni za intenzivnije i fokusiranije pregovore i mi ćemo najkasnije do kraja 2015. godine da li da pozovemo Crnu Goru da se pridruži Alijansi“
NATO je tako Crnoj Gori postavio rok od godinu i po dana da realizuje neophodne reforme države i društva ali ni tada pozivnica nije zagarantovana. Generalni sekretar NATO-a, Anders Fogh Rasmussen je ipak, kroz uopštene formulacije, ostavio i razlog za malo optimizma:
“Vrata NATO ostaju otvorena i nijedna treća strana ne može uložiti veto na proširenje NATO. Svaka država će nastaviti da bude procjenjivana posebno, svaka od njih mor ada radi na napretku u različitim oblastima. Mi ćemo svim apsirantima dati podršku koja im je neophodna da prođu kroz ova vrata“, poručio je Rasmussen.
Predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović u odluci NATO-a da Crnoj Gori ne uputi poziv vidi priznanje za "ogromne napore" države u procesu integracije u Sjeverno-atlantsku alijansu.
NATO je zbog Crne Gore potvrdio politiku otvorenih vrata i izvjesno je da će država za, ne duže od godinu, biti u prilici da ispuni svoj prvi strateški cilj, što je veliki uspjeh državne politike, ocijenio je premijer Milo Đukanović koji negoduje zbog činjenice da je izostanak NATO pozivnice proglašen za poraz aktuelne vlasti.
“Jedan pristup po malo tradicionalan, mentalitetski u Crnoj Gori da sve što ne ostvarimo onda kada smo naumili i u punoj mjeri to smatramo neuspjehom. Crna Gora je razlog zbog čega je NATO potvrdio politiku otvorenih vrata na ovom samitu. Prema tome napredak Crne Gore na ovom putu je bio dovoljan razlog da NATO kaže da ostavlja otvorena vrata i da o tom pitanju razgovara na sadašnjem pripremnom, ministarskom sastanku i na samitu“, konstatovao je Đukanović.
U manjoj članici vladajuće koalicije, Socijaldemokratskoj partiji prihvataju procjenu NATO-a:
“Očigledno da neki NATO partneri ili neke zemlje nijesu zadovoljni ispunjavanjem njihovih standarda u našoj zemlji“ kaže Boirislav Banović.
Bestijalna kampanja
Diplomatski izvori u sjedištu NATO-a kažu da zemlje članice nijesu tokom jučerašnjeg dana postigle saglasnost u vezi sa učlanjenjem ovih zemalja, a da je glavni protivnik učlanjenja Gruzije bila Francuska, koja je zauzela stav da bi taj potez nepotrebno iritirao Rusiju.
Kada je riječ o Crnoj Gori, prevladalo je mišljenje da su neophodne dalje reforme, prije svega na političkom planu i na polju vladavine prava.
Predsjednik opozicionog Pokreta za promjene, Nebojša Medojević, čija se partija zalaže za punopravno članstvo Crne Gore u NATO, dodaje da je nedobijanje pozivnice za članstvo u Sjeverno-atlantskoj alijansi, cijena i za uporno odbijanje vlasti da reformiše bezbjednosne službe, a da je aktuelna zloupotreba medija radi diskreditacije kritičara vlasti bila kap na punu čašu:
“Uprkos milionima, ja mislim i preko 10 miliona dolara koje je ova vlada uložila za lobiranje u NATO sa ciljem da od NATO dobije pozivnicu a da NATO ne insistira na demokratskim promjenama u Crnoj Gori, mi nijesmo dobili podršku. Nijesmo je dobili uprkos čak i jednoj povoljnoj geostrateškoj situaciji gdje je kriza u Ukrajini nametnula pitanje proširenja NATO kao jedno od strateških pitanja u samom NATO, paralelno sa pitanjem odnosa sa Rusijom. Crna Gora je potrčala da uvede sankcije Rusiji a sa druge strane nije dobila pozivnicu u NATO. Nedobijanje pozivnice za NATO ova vlast u ovako povoljnim geopolitičkim uslovima treba da zahvali jednoj bestijalnoj kampanji protiv slobodnih medija, lidera NVO sektora i opozicije“, naglašava Medojević.
Predsjednik Nove sprske demokratije, Andrija Mandić čija se partija protivi učlanjenju u NATO, izostanak NATO-ove pozivnice vidi kao rezultat mišljenja zapadnih lidera o premijeru Crne Gore Milu Djukanoviću, a da Rasmusenova eksplicitne formulacije ukazuju da je postojeće stanje neodrživo, a da je onaj koji se u Crnoj Gori predstavlja kao partner NATO-a, za njih zapravo nepoželjan:
“NATO kao ozbiljna vojna organizacija koja želi da u svom članstvu ima pouzdane partnere ne želi da rizikuje i da u svom sastavu ima ljude kao što je premijer Milo Đukanović koji je prepoznat kao osoba koja je izdala više država u čijem je rukovodstvu bio. On je kao član Vrhovnog savjeta odbrane Savezne Republike Jugoslavije snažno poslužio kao izdajnik za NATO u vrijeme agresije na SRJ. Zemlje koje čine NATO savez koriste izdajnike u tuđim redovima ali ih u svojima ne žele. To je po meni ključni razlog“, smatra Mandić.
Funkcioner opozicione Pozitivne Crne Gore, Dritan Abazović ocjenjuje da je država, nedobijanjem poziva za članstvo u NATO mnogo izgubila in da je ovakva odluka veliki diplomatski poraz Crne Gore.
“Očekujem odgovornost pojedinaca ili kompletne grupe za nedobijanje poziva”, kaže Abazović koji smatra da su direktni krivci premijer Milo Đukanović i njegov potpredsjednik Duško Marković.
Abazović kaže da je siguran da se niko u Vladi neće zacrvenjeti zbog ovakvog epiloga.
“Jesam razočaran jer bih više volio da smo dobili poziv ali je poruka koju građani treba da shvate iz ovoga da sa ovakvom političkom elitom Crna Gora ne može da se transformiše. Njoj je neophodna neka drugačija politička volja da bi provela neophodne reforme, prije svega u oblasti vladavine prava a onda i u drugim oblastima kao što su odbrana i vojska. Jedino tako sebe sjutra može da kvalifikuje da postane članica NATO I EU. Sve ostalo je demagogija, propaganda I prazna priča koja može samo da prođe na izborima ali ne može da se tek tako proda našim partnerima u međunarodnoj zajednici”, zaključuje Abazović.