Regionalni sigurnosni izazovi i saradnja na Zapadnom Balkanu u fokusu su konferencije Međunarodnog republikanskog instituta “Zajednički pristupi i saradnja u borbi protiv ekstremizma”. Govoreći o prijetnji od terorizma, zamjenik koordinatora za borbu protiv nasilnog ekstremizma u birou Stejt Dipartmenta Kristofer Harniš je kazao da je riječ o globalnom problemu, na koji niko nije imun.
“Prijetnja terorizmom je postala složenija i opasnija nego ikad u istoriji. Tokom 2017 se preko 120 terorističkih grupa pojavilo u 48 država i te grupe su pospješile netoleranciju i nasilje”, kazao je Harniš i dodao da, iako bezbjednosni organi mogu da onemoguće neke napade, jedini način da se eliminiše prijetnja od terorizma je zajedničko djelovanje.
“Borbom protiv terorizma i radikalizacije se ne mogu selektivno baviti političari kako bi ostvarili političke poene, jer etnički nacionalizam i njegove struje se ne zaustavljaju tako lako. Krajnji element uspješne strategije prevencije je da implementiramo politike koje se mogu boriti protiv stranih zemalja koje plasiraju radikalne ideologije u našem regionu”, smatra Harniš.
Pročitajte i ovo: State Department: Ekstremističke skupine izvori terorizma na BalkanuZamjenik pomoćnika državnog sekretara i šef Biroa operacija vezanih za sukobe i stabilizaciju u Stejt Dipartmentu Pit Maroko ocjenjuje da region ima snage da se suprotstavi ekstremizmu, ali jedino zajedno:
“Ovaj region jeste sposoban da premosti prepreke koje nosi nasilan ekstremizam. Mi nismo ovdje da izmislimo toplu vodu, već da okupimo prave ljude i da radimo zajedno kako bismo imali regionalnu snagu. Ali, da bismo to postigli, moramo da počnemo od lokalnog nivoa."
Potpredsjednik za programe Međunarodnog republikanskog instituta Skot Mastik je ocijenio da je Balkan ranjiv zbog ekstremističkih uticaja iz inostranstva.
“Zbog multietničkog karaktera država, Zapadni Balkan je ugrožen od stranih uticaja, jer imamo državne i nedržavne aktere koji bi mogli da potpaljuju ekstremizam”, ocjenjuje Mastik.
Koliko je region izložen ekstremizmu, govorilo se i na konferenciji za novinare koja je održana u okviru budvanske konferencije. Prema poslednjim podacima, iz Crne Gore su evidentirana dva strana borca, a od 2017. nisu evidentirani novi slučajevi odlaska na bliskoistočna ratišta.
“Ipak, to nas ne uspavljuje. Naše službe i agencije su pod punom pažnjom i oprezne kada je u pitanju povaj fenomen”, kazao je ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Mevludin Nuhodžić.
Prema riječima ministra unutrašnjih poslova BiH Dragana Mektića, do sada je bilo ukupno oko 500 državljana i osoba porijeklom iz te zemlje na stranim ratištima.
“Oko 50 njih je poginulo, oko 60 se vratilo i neki su procesuirani, izdržavaju kazne. To je ukupan broj sa članovima porodica. Jer neki dolje imaju i supruge i djecu, i to je ukupan broj bosansko-hercegovačkih građana koji se nalaze pod kontrolom ISIL-a (takozvane Islamske države, prim. aut.) i u sastavu te terorističke organizacije. Imamo najave da se jedan broj naših državljana nalazi u raznim izbjegličkim kampovima od Turske, Sirije do nekih drugih država. Vidjećemo kako ćemo se opredijeliti prema tom problemu, nije sporno da prihvatimo sve koji su državljani BiH, ali ima tu i određenih problema sa jednim brojem lica koji žele da dođu u BiH, a nisu državljani BiH”, izjavio je Mektić.
Pročitajte i ovo: Ratovali u inostranstvu, kod kuće kažnjeni novčanoU proteklom periodu je u Albaniji evidentirano 140 osoba na stranim ratištima, ali zadnjih godina takvih slučajeva nema, izjavio je zamjenik ministra unutrašnjih poslova Albanije Besfort Lamaralli. Kada je riječ o Kosovu, 67 lica je kažnjeno za terorizam, podatak je ministra unutrašnjih poslova Kosova Ekrema Mustafe, koji napominje da su kazne za borce na stranim ratištima od pet do 15 godina zatvora. “Zakon iz 2015 godine je uticao da se broj takvih lica smanji, tako da u 2017. i 2018. nemamo nijednog registrovanog borca na stranim ratištima”, kazao je.
Pročitajte i ovo: Borci IDIL-a vraćaju se na BalkanZbog svog geostrateškog položaja, sve zemlje regiona su izložene prijetnji od ekstremizma, nasilja i terorizma, i zato je potrebno izgraditi zajednički sistem zaštite, poručio je ministar unutrašnjih poslova Makedonije Oliver Spasovski, uoči drugog dana konferencije koja će biti posvećena međusektorskom pristupu i modelima saradnje, te povratnicima i reintegraciji.