"Sjedinjene Države i naši međunarodni partneri napravili su značajne korake tokom 2017. godine kako bi porazili i degradirali međunarodne terorističke organizacije. Uspjeli smo osloboditi gotove sve teritorije koje je IDIL (takozvana Islamska država Iraka i Levanta) nekada držao u Iraku i Siriji. Povećali smo pritisak na Al-Kaidu kako bi spriječili njeno ponovno oživljavanje", navodi se u posljednjem izvještaju američkog State Departmenta o borbi protiv terorizma i borbi protiv nasilnog ekstremizma koji potpisuje ambasador Nathan A. Sales, koordinator za borbu protiv terorizma.
Što se tiče zemalja Zapadnog Balkana, State Department u posljednjem izvještaju ukazuje da na Zapadnom Balkanu i dalje djeluju nacionalističke ekstremističke skupine koje šire ekstremističku ideologiju.
Zajedničko zemljama Zapadnog Balkana koje su se našle u izvještaju su slabi kapaciteti agencija za provođenje zakona, u slučaju Bosne i Hercegovine se ukazuje na "rupe" u zakonima te zakulisne sukobe između agencija za provođenje zakona te na osobnoj razini između prvih ljudi tih agencija i nadležnih ministarstava, u slučaju Kosova se ukazuje na veliki broj kosovskih državljana koji su se pridružili terorističkim skupinama u Siriji i Iraku, ali i solidan zakonodavni okvir i napredak tamošnjih vlasti u prevenciji i procesuiranju kaznenih djela povezanih s terorizmom.
Zakulisni sukobi u BiH
Američki State Department navodi da Bosna i Hercegovina, kao članica Globalne koalicije za borbu protiv IDIL-a, ostaje kooperativan partner i pojačala je svoje kapacitete u borbi protiv terorizma tokom 2017. godine, no i dalje glavni izazov predstavljaju "rupe" u zakonima. Postoji neka operativna domaća koordinacija, međutim interpersonalna i međuagencijska zakulisna borba kao i predstavljanje informacija izvan konteksta potkopavaju učinkovitu suradnju.
Ekstremistička ideologija i regionalne nacionalističke ekstremističke skupine i dalje su potencijalni izvori terorizma u BiH, a postignut je i mali napredak u rehabilitaciji i deradikalizaciji.
"BiH nije donijela nijedan važniji zakon o borbi protiv terorizma tokom 2017. godine. Entitet Republika Srpska je usvojila novi Krivični zakon koji je usklađen sa međunarodnim standardima. Na državnoj razini, BiH ima zakon koji zabranjuje članstvo u paravojnim i parapolicijskim organizacijama, no presude i dalje predstavljaju glavni izazov. Borci u stranim terorističkim organizacijama često dobivaju zatvorske kazne manje od propisanih Kaznenim zakonom BiH pri čemu sud uzima u obzir olakšavajuće okolnosti. Ukoliko je presuda do godinu zatvora, osuđeni terorist može platiti novčanu u zamjenu za zatvorsku kaznu", navodi se u izvještaju.
Američko Ministarstvo vanjskih poslova navodi da je Ministarstvo pravde predložilo nacrt amandmana kako bi se ojačalo zakonodavstvo u borbi protiv terorizma, ali i da je bilo malo političke volje, uključujući i u tom ministarstvu, kako bi se osiguralo njegovo usvajanje.
"Amandmani su na čekanju od juna, a oni kojima bi se osiguralo da osuđeni borci u stranim terorističkim organizacijama i teroristi ne mogu otkupiti zatvorsku kaznu ili biti prijevremeno pušteni na slobodu čekaju na usvajanju u Parlamentu od kraja 2017. Ministarstvo sigurnosti BiH je u preliminarnoj fazi pripreme amandmana na Kazneni zakon BiH kojim bi se minimalna zatvorska kazna povećala s pet na osam godina, ali im malo političke volje zbog dolazećih izbora u oktobru 2018. godine", navodi se u izvještaju.
Napominje se da je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) vodeća agencija za provođenje zakona kad se govori o borbi protiv terorizma, ali i da tek oko 25 službenika radi na tim slučajevima pa je njena učinkovitost ograničena. Ministarstvo sigurnosti BiH je, podsjeća se u izvještaju, predložilo tokom 2017. da se taj broj poveća na oko 50.
Što se tiče suradnje agencija za provođenje zakona, State Department navodi da ona trpi zbog ličnih i institucionalnih zakulisnih borbi.
"Operativna skupina predvođena uredom državnog tužitelja održala je samo dva sastanka tokom 2017. dok je javno neslaganje između vršiteljice dužnosti državne tužiteljice (Gordane Tadić, op.a.), ministra sigurnosti (Dragana Mektića, op.a.) i rukovodstva SIPA-e potkopavalo strateški napredak u inicijativama za borbu protiv terorizma", navodi se u izvještaju State Departmenta i napominje da je to dovelo do ometanja istraga te puštanje osumnjičenih na slobodu ubrzo nakon pritvaranja.
Navode se i konkretni slučajevi. Tako je 29. novembra 2017. uhapšen Emir Hodžić, koji je ranije služio jednogodišnju zatvorsku kaznu kao borac u stranoj terorističkoj organizaciji, a ovaj put za nezakonito posjedovanje oružja, uključujući i raketni bacač.
U junu je uhapšen Enes Mešić koji je pokušao nezakonito preći granicu sa Srbijom, a policija sumnja da je planirao počiniti teroristički napad. Mešić je dva mjeseca ranije osuđen na tri godine zatvora za terorističke aktivnosti, ali nije odmah poslan na služenje kazne što naglašava još jedan problem pravosudnog sustava u BiH. Uz Mešića, još šest drugih osuđenih terorista je ponovno uhapšeno i vraćeno u pritvor, nakon što ih Sud BiH nije odmah zatvorio nakon donošenja presude.
State Department navodi kao primjer suradnje BiH i SAD-a ekstradiciju Mirsada Kandića, koji je vrbovao za tzv. IDIL živeći u Sarajevu.
Pročitajte: Bosanske veze obavještajca IDIL-a
Kao pozitivan korak State Department navodi usvajanje izmjena zakona čime je skinuta sa "sive liste Radne skupine za financijsko djelovanje (FATF)".
Što se tiče borbe protiv nasilnog ekstremizma, američko Ministarstvo vanjskih poslova navodi da glavne religijske zajednice u BiH, katolička, islamska, jevrejska i pravoslavna, zajedno kroz Međureligijsko vijeće rade na promociji tolerancije i suprotstavljaju se zločinima uznemiravanja i nasilja protiv bilo koje zajednice.
Dalje se navodi da je Ministarstvo sigurnosti BiH imenovalo i prvog koordinatora na državnoj razini za međunarodne i domaće napore na sprječavanju nasilnog ekstremizma te da BiH radi i na jačanju kapaciteta religijskih lidera i civilnog društva kao bi se suprotstavila izrazima netolerancije.
Kosovu nedostaje kapaciteta
Američko Ministarstvo vanjskih poslova navodi da se "Kosovo nastavlja boriti s rastućom terorističkom prijetnjom" te navodi da su oko 403 državljanina Kosova putovala u Siriji u Irak kako bi se borili ili pridružili tzv. IDIL-u i Al-Nusra Frontu te da je oko 74 poginulo, vratilo se oko 133, oko 196 je ostalo u tim zonama sukoba te da taj broj uključuje i 40 djece koja su tamo rođena.
"Vlada je tokom 2017. nastavila provoditi svoju opsežnu strategiju i ažurirala je svoj akcijski plan za borbu protiv nasilnog ekstremizma. Vlada je uradila i nacrt treće strategije za borbu protiv terorizma i akcijski plan. Ministar unutarnjih poslova je u novembru 2017. preuzeo dužnost i nacionalnog koordinatora za borbu protiv terorizma", navodi se.
Što se tiče te strategije i akcijskog plana utvrđena je i petogodišnja mapa puta za zaustavljanje rastuće terorističke prijetnje kroz sveobuhvatni pristup u kojem sudjeluje cijela vlada, a naglasak je stavljen na ključnu ulogu lokalnih donositelja odluka i civilnog društva.
"Do sad je provedba neujednačena unutar vladinih ministarstava, a kao izazovi ostaju nedostatak kapaciteta i neodgovarajući resursi", napominje State Department u svom izvještaju i dodaje da je odobreno 2,5 miliona dolara za jačanje kapaciteta te da je Direktorat za borbu protiv terorizma nastavio unaprjeđivati svoje kapacitete za provođenje istraga kroz povećanje broja kadrova i razvoj jedinice za borbu protiv kibernetičkog terorizma.
"Sigurnosna i politička situacija na sjeveru Kosova i dalje ograničava sposobnost vlade da vrši svoje ovlasti u toj regiji, iako je vlada uspješno integrirala srpske sudije, tužitelje, i drugo osoblje u kosovske pravosudne institucije u oktobru proširujući sudske ovlasti i pristup pravosuđu za sve građane. Misija Sjevernoatlantskog saveza (NATO) na Kosovu – KFOR te pravosudna Misija Evropske unije – EULEX nastavlja raditi sa održavanju sigurnog okruženja i jačanju vladavine prava, uključujući i granice", navodi se u izvještaju.
Dalje se navodi da je Kosovo član Globalne koalicija za borbu protiv IDIL-a, a State Department smatra da je kosovski zakonodavni okvir "dostatan za procesuiranje pojedinaca osumnjičenih da su počinili ili da podržavaju terorističke aktivnosti, no tužiteljima nedostaje iskustva u procesuiranju takvih slučajeva", dok "kosovski dužnosnici prepoznaju potrebu poboljšanja suradnje među agencijama".
"Tijela za provođenje zakona pokazale su adekvatan kapacitet otkrivanja i sprječavanja pojedinaca da se pridruže sukobima u Siriji i Iraku. Uprava za borbu protiv terorizma, koja je odgovorna za istraživanje terorističkih aktivnosti, ojačala je kapacitete za praćenje osumnjičenih, iako joj i dalje nedostaje sredstava za online istrage i nadzor", navodi se u izvještaju State Departmenta.
Kao konkretne primjere, u izvještaju se navodi da je kosovska policija 11. avgusta 2017. uhapsila dva kosovska državljanina koji su se pokušali pridružiti terorističkim skupinama u Siriji i Iraku. Oni su preko Makedonije otputovali u turski Istanbul gdje su ih uhapsile turske sigurnosne snage i deportirale natrag na Kosovo gdje su 31. oktobra proglašeni krivim i osuđeni na 18 mjeseci zatvora.
Suđenja i istrage se nastavljaju u 29 slučajeva protiv 51 osumnjičenog, među kojima je i nekoliko imama koji su uhapšeni od 2014. godine, a tokom 2017. kosovske vlasti su uhapsile još pet osoba osumnjičenih za terorizam i podignuto je još sedam novih optužnica protiv 17 osoba.
State Department navodi da su koalicijske snage u Siriji u napadu bespilotnom letjelicom ubile i kosovskog terorističkog lidera Lavdrima Muhadžerija zajedno sa Bilalom Hakifijem. Glavni imam u Kačaniku Florim Neziraj izrazio je 9. juna saučešće zbog smrti Muhadžerija, navodi State Department.
Dalje se navodi da je u prištinskom Osnovnom sudu 28. juna održano i prvo saslušanje u procesu protiv devet kosovskih državljana osumnjičenih za planiranje napada u novembru 2016. na nogometnoj utakmici između Izraela i Kosova u Albaniji te druge napade na lokalne i međunarodne ciljeve u Albaniji i Kosovu.
State Department u izvještaju navodi da Kosovo nastavlja pokazivati političku volju u borbi protiv terorizma, ali i da su i dalje glavni problemi nedostatak kapaciteta. Ministarstvo pravosuđa je uz podršku SAD-a nastavilo provoditi korekcijske programe, a Ministarstvo unutarnjih poslova je uspostavilo odjel za reintegraciju s ciljem integracije povratnika sa stranih ratišta i njihovih obitelji. Kosovska strategija uključuje i promociju kontranarativa kako bi se izborili protiv širenja terorističkih poruka.
Kontranarativi u makedonskim džamijama
Za Makedoniju se podsjeća da je članica Globalne koalicije za borbu protiv IDIL-a kao i da tamošnje vlasti procjenjuju da su članovi i simpatizeri IDIL-a prisutni u toj zemlji. Ministarstvo unutarnjih poslova i Obavještajna agencija procjenjuju da je najmanje 150 makedonskih državljana otputovalo i pridružilo se terorističkim skupinama u Siriji i Iraku, od čega je 30 ubijeno, 40 je ostalo tamo, a 80 se vratilo u Makedoniju.
State Department podsjeća da je održan trening za makedonske snage zajedno s američkim te da su vlasti razvile operativne planove sprječavanja i odgovora na terorističke napade na "meke" ciljeve poput stadiona i hotela.
Nadograđene su i baze podataka te se svi putni dokumenti provjeravaju u INTERPOL-ovoj i EUROPOL-ovoj bazi podataka. Granična policija dijeli informacije sa susjednim zemljama i INTERPOL-om, a makedonski ured za javnu sigurnost radi zajedno s makedonskim vlastima na borbi protiv korupcije među službenicima na granici, treninzima, jačanju kapaciteta i slično.
"Makedonija je bila uključena i u operaciju sprječavanja terorističke zavjere. U aprilu, uoči pravoslavnog Uskrsa, makedonske vlasti su u suradnji s regionalnim partnerima pritvorile osobe koje su bile predmet zanimanja. Nije podignuta optužnica", navodi se u izvještaju State Departmenta.
Od drugih aktivnosti se navodi da su vlasti provele i okvirno četiri istrage terorističkih aktivnosti protiv oko 50 osoba.
Sud u Skopju je 2. novembra 2017. proglasio 33 osobe krivim za terorizam i oslobodio četiri, a radi se o oružanom incidentu iz maja 2015. u Kumanovu kad je poginulo osam policajaca i deset članova naoružane skupine. Sud je izrekao doživotnu kaznu zatvora za sedam optuženih, dok je njih 13 osuđeno na kaznu zatvora u trajanju od 40 godina. Još 13 osoba je osuđeno na zatvorske kazne od 12 do 20 godina. Naknadno je 3. novembra još jedan optuženik kojem se sudilo u odvojenom postupku osuđen na doživotnu kaznu zatvora, navodi se u izvještaju.
Kao nedostatke zakonodavnog okvira se navodi pitanje zapljene imovine i sredstava namijenjenih za terorističke aktivnosti, ali i nedostatak sredstava za provođenje strategije i akcijskog plana borbe protiv terorizma.
Američko Ministarstvo vanjskih poslova u izvještaju podsjeća i da je Islamska zajednica Makedonija saopćila da je ugradila kontranarative u redovne molitve petkom (tokom džuma-namaza, op.a.) u svim džamijama kao i da je oko 12 imama prošlo posebnu obuku.
Srbija u programima SAD-a i NATO-a
State Department navodi da tokom 2017. nije zabilježen nijedan teroristički napad u Srbiji kao i da je razina aktivnosti vrbovanja za IDIL niska.
"Glavna teroristička prijetnja u Srbiji ostaje potencijalno kretanje novca i oružja preko njezine teritorije, povratak boraca sa stranih ratišta i radikalizacija", navodi se u izvještaju.
State Department napominje da Srbija učestvuje u nekoliko treninga i programa koje organizira i financira američka vlada kao i Sjevernoatlantski savez (NATO), Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zemlje i međunarodne agencije.
Zakonodavni okvir je ocijenjen kao dostatan, dok se za kapacitete agencija za provođenje zakona navodi da ih je potrebno poboljšati kao i da je napredak u poboljšanju stalan. Zamjerke su na sistem provjere putnih dokumenata za koji se navodi da može trajati danima. Kao konkretne slučajeve procesuiranja, State Department navodi da se od 2014. vodi postupak protiv sedam osoba optuženih za terorizam i financiranje terorizma.
Napominje se i da se srbijanski ministar unutrašnjih poslova zalaže za regionalni centar za deradikalizaciju koji bi se formirao zajedno s drugim zemljama Zapadnog Balkana.
State Department navodi da su agencije za provođenje zakona u Albaniji donijele odgovarajuće zakone i pojačale napore u borbi protiv terorističkih prijetnji. Nedavno je uspostavljena i posebna antiteroristička jedinica koja blisko radi s američkim Ministarstvom pravde. SAD pruža i brojne treninge i obuke za albanske sigurnosne snage i pravosudne institucije. U toj zemlji je organizirana i posebna Škola za sigurne zajednice, program namijenjen obrazovanju nastavnika diljem Albanije o pitanjima rizika radikalizacije među mladima koja dovodi do nasilja.
Pokrenuto je i oko 57 procesa ocjenjivanja sudaca i tužitelja u procesima vezanim za korupciju i veze sa organiziranim kriminalom, a provjerom će biti obuhvaćeno oko 800 nositelja pravosudnih funkcija.
Zanimljivo je kako se u izvještaju State Departmenta za 2017. godinu ne tretira pojedinačno Crna Gora, kao ni Hrvatska i Slovenija, ali se analizira stanje u drugim europskim zemljama - Austriji, Njemačkoj, Belgiji…
Rješenje nije samo konvencionalna vojna akcija
Gledajući globalno, američko Ministarstvo vanjskih poslova navodi da je “usprkos našim uspjesima, teroristički krajolik postao složeniji tokom 2017. godine”.
"IDIL, Al-Kaida i njihove podružnice su se pokazale otporne, odlučne i prilagodile su se pojačanom pritisku protuterorizma u Iraku, Siriji, Afganistanu, Libiji, Somaliji, Jemenu i drugdje. Postali su raspršeniji i više rade u tajnosti, okrećući se internetu kako bi potaknuli sljedbenike koji su daleko od njih na napade, a rezultat je da su postali manje osjetljivi na konvencionalnu vojnu akciju. Nadalje, povratak ili preseljenje stranih terorističkih boraca s bojišta pridonio je povećanju broja iskusnih, sofisticiranih i povezanih kadrova i terorističkih mreža koje mogu planirati i izvršiti terorističke napade", ističe se u izvještaju američkog State Departmenta.
Što se tiče tzv. IDIL-a, američko Ministarstvo vanjskih poslova navodi da je IDIL izgubio teritorij pa je nastavio odmak od centralizirane zapovjedne i upravljačke strukture prema raširenijem modelu. IDIL je, navodi se u izvještaju, eksperimentirao s korištenjem manjih bespilotnih letjelica i koristio osnovno kemijsko naoružanje. Grupa je ohrabrivala simpatizere da koriste bilo koje oružje ili oruđe koje im je pri ruci, poput velikih vozila, protiv lakih ciljeva i javnih prostora, a odluka o tome gdje, kada i kako će napasti prepuštena je domaćim teroristima koji su inspirirani ili koje je podržao IDIL.
"Takve napade vidjeli smo tokom 2017. godine u Manchesteru (UK), Barceloni (Španjolska), Sinaju (Egipat), Marawiju (Filipini), New Yorku i drugdje", naglasio je State Department u svom izvještaju.
Što se tiče Al-Kaide, State Department navodi da je ova skupina u tišini povećala svoje članstvo i operacije tokom prošle godine. Njena globalna mreža uključuje ostatke njezine jezgre u Afganistanu i Pakistanu, Al-Nusrah Front (u Siriji), Al-Kaidu na Arapskom poluotoku, Al-Kaidu u Islamskom Magrebu, Al-Šabab (u Somalij) te Al-Kaidu na Indijskom potkontinentu. Dalje se navodi da se Hayat Tahrir al-Šam, formacija Al-Nusre, približila drugim tvrdolinijaškim sirijskim oporbenim skupinama, pojačavajući svoja nastojanja da se rebrendira kako bi privukla veći dio sirijskog stanovništva.
Iran i Sjeverna Koreja sponzori terorizma
Kao glavne izazove koje teroristi iskorištavaju kako bi vrbovali nove sljedbenike, američko Ministarstvo vanjskih poslova je označilo sektaštvo, slabe države i zone sukoba. Navodi se i da je krajem 2017. godine 70 zemalja imalo zakone prema kojima se procesuiraju i kažnjavaju borci koji odlaze na strana ratišta, a 69 zemalja je procesuiralo ili uhapsilo te borce ili njihove posrednike. Kao glavne "države koje sponzoriraju terorizam", SAD je ponovno imenovao Islamsku Republiku Iran te od prošle godine i Sjevernu Koreju.
Američko Ministarstvo vanjskih poslova u izvještaju navodi da su "pojačali napore da bi se razotkrile i suzile zlonamjerne aktivnosti Hezbolaha u Libanonu, Bliskom Istoku i širom svijeta", kao i da su s partnerima i saveznicima diljem svijeta radili na većem dijeljenju informacija, jačanju sigurnosti u zračnom prijevozu, jačanju agencija za provođenje zakona i kapaciteta za bolju vladavinu prava kao i na sprječavanju vrbovanja novih terorista te povratka u činjenje takvih terorističkih djela.
Američki State Department navodi da je "Iran ostao najveći sponzor terorizma u svijetu i nastavio podržavati napade na Izrael" kroz snage Iranske revolucionarne garde i libanonske terorističke skupine Hezbolah.
"Iran je odgovoran za intenziviranje višestrukih sukoba i podrivanje legitimnih vlada i američkih interesa u Afganistanu, Bahreinu, Iraku, Libanonu i Jemenu. Lider Iranske revolucionarne garde Kasem Solejmani regrutirao je i razmjestio šiitske milicije iz raznih etničkih skupina širom Bliskig Istoka i Južne Azije kako bi se borili u obrani Asadove diktature u Siriji. U Junu 2017. FBI je uhapsio dva operativca Hezbolaha u Michiganu i New Yorku koji su navodno prikupljali informacije za ovu organizaciju", navodi se, između ostalog, u izvještaju State Departmenta.
Od drugih terorističkih skupina u regiji, američko Ministarstvo vanjskih poslova navodi da je Hamas nastavio obnovu svoje vojne infrastrukture kako bi podržavao napade na Izrael te da pakistanske skupine Džaiš-e-Mohammed i Kaškar e-Tajiba nastavljaju predstavljati regionalnu prijetnju na tom potkontinentu. U izvještaju se napominje i da je SAD "tokom 2017. imenovao Demokratsku Narodnu Republiku Koreju kao državu koja sponzorira terorizam".
Facebook Forum