Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Majk Pompeo (Mike Pompeo) predstavio je u Washingtonu Godišnji izvještaj o stanju religijskih sloboda u svijetu (2017 Annual Report on International Religious Freedoms) u kojem se detaljno ističe stanje religijskih sloboda u preko 200 zemalja i teritorija širom svijeta i navode se akcije i politike koje izvode SAD kako bi podržale ovu, kako je istaknuto, suštinsku vrijednost Amerike u fundamentalno ljudsko pravo.
Tokom predstavljanja izvještaja najavljeno je da će 25. i 26. jula Pompeo biti domaćin, prvog u historiji, velikog skupa na vrhu koji će okupiti zvaničnike iz cijelog svijeta s ciljem da se unaprijedi stanje religijskih sloboda.
Istaknuto je da su dva ključna prioriteta Trumpove administracije smanjenje terorizma i povećanje ekonomije i da se kroz povećanje i poboljšanje pitanja stanja religijskih sloboda pozitivno utječe na oba ova ključna prioriteta.
Pompeo je podsjetio da je 2018. godina koja obilježava dvije važne godišnjice: prva je 20 godina od usvajanja Zakona o vjerskim slobodama u američkom Kongresu (usvojen 1998.) i druga, 70 godina od Deklaracije o ljudskim pravima koja u sebi sadrži pravo na prakticiranje i izražavanje vjerskih sloboda kao jedno od fundamentalnih prava svakog pojedinca na planeti zemlji.
Navedene su neuralgične tačke u kojima je ugroženo stanje religijskih sloboda a na samom vrhu ugroženosti navedene su zemlje kao što je Mijanmar i Burma zbog genocida nad Rohindžama; istaknut je slučaj Endru Brenson (Andrew Brenson), evangelističkog pastora koji je zatvoren u Turskoj tokom pokušaja vojnog udara u ovoj zemlji.
Istaknute su zemlje poput Tadžikistana u kojoj djeci i maloljetnicima nije dozvoljeno da učestvuju u bilo kakvim religijskim običajima i praksama, Pakistana gdje je zbog blasfemije zatvoreno preko 50 osoba a pod istim optužbama je izvedeno 17 smaknuća, Saudijska Arabija koja ne dozvoljava prakticiranje bilo koje druge vjere osim islama.
Dotakao se i pitanja 120 političkih zatvorenika u Sjevernoj Koreji među kojima je i veliki broj onih koji su zatvoreni zbog pitanja religije.
Nakon Pompeovog uvoda novinarima se obratio ambasador pod čijim nadležnostima su Međunarodne religijske slobode, Sem Bravnbek (Sam Brownback) koji je odgovarao na pitanja novinara.
Izvještaj je Administracija karakterizirala, između ostalog, i kao dokument koji će pokrenuti dijalog na temu slobode religija u svijetu. Izvještajem su obuhvaćene i zemlje Zapadnog Balkana i donosimo najvažnije detalje.
BiH: Međureligijskim dijalogom eliminira se strah
Američka vlada procjenjuje da u Bosni i Hercegovini živi 3,9 miliona stanovnika.
Američki State Department u izvještaju konstatira da su Bošnjaci dominantno i muslimani (51 posto), Hrvati rimokatolici (15 posto) i Srbi pravoslavci (31 posto) te da je u ustavima osigurana i kvota njihove zastupljenosti u vladama, parlamentima i vojsci. Protestanata i Jevreja je oko tri posto.
“Pojedinci koji ne pripadaju ni jednoj od tri glavne etničke/religijske skupine i dalje ne mogu biti na pozicijama u vladama i parlamentima”, podsjeća se u izvještaju.
Dalje se navodi da vlasti nisu donije zabranu zaposlenicima u pravosuđu da na poslu nose religijska obilježja, a navodi se i slučaj da je Granična policija BiH donijela pravilnik o zabrani nošenja brade. Navodi se i da je Islamska zajednica BiH prijavila da Predsjedništvo BiH nije odobrilo sporazum između ove zajednice i države, dok sličan s Katoličkom crkvom/Svetom Stolicom i Srpskom pravoslavnom crkvom postoji. Sporazumom bi se trebala regulirati prehrana za zaposlenike u javnim institucijama kao i pitanja poput prostorija za molitvu, molitva petkom (džuma), put na hadž u Meku i slična pitanja.
Manjinske zajednice stalno prijavljuju probleme, posebno kod izgradnje objekata. Poimence se navodi da vlasti u Banjoj Luci odbijaju vratiti imovinu Katoličkoj crkvi koja je ranije nacionalizirana kao i izgradnja katoličke crkve u Drvaru. Predstavnici evangelista žalili su se na sporost kod izdavanja dozvole za rekonstrukciju svoje crkve u Mostaru.
U izvještaju se navodi i problem vjerske i općenito nastave za Bošnjake muslimane koji su povratnici u RS.
“Budući da su etnička i religijska pripadnost blisko povezani teško je kategorizirati koliko je bilo akcija protiv neke skupine na osnovu religijskog identiteta”, naveo je State Department.
Ponovno se i u izvještaju za 2017. godinu navodi da je “u oktobru 2016. bošnjački dominantan Kanton Sarajevo preimenovao ulicu i osnovnu školu po Mustafi Busuladžiću, antisemitu iz vremena 2. svjetskog rata koji je glorificirao Hitlera. Zagovornici tvrde da Busuladžić nije bio antisemit iako je javno podržavao fašistički ustaški pokret”.
State Department se poziva i na izvještaj Međureligijskog vijeća BiH koje je od 2010. zabilježilo 189 napada na vjerske službenike i imovinu religijskih zajednica, policija je identificirala 55 počinitelja, a sudovi su procesuirali samo 23. Osuđeni za napad na džamiju kod Tomislavgrada osuđen je na dvogodišnju uvjetnu zatvorsku kaznu.
“Vijeće muftija Islamske zajednice u BiH nastavlja s naporima da se neregistrirane muslimanske skupine (tzv. paradžemati, op.a.) koje ukupljaju predominantno sljedbenike selefizma ujedine s Islamskom zajednicom. Još 21 se nije priključio IZ BiH”, navodi se u izvještaju.
State Department konstatira da lideri vjerskih zajednica u svojim govorima naglašavaju religijsku toleranciju i pomirbu te citira govor hercegovačkog vladike Grigorija tokom obilježavanja 20. obljetnice rada Međureligijskog vijeća BiH koji je kazao da je dijalog “među religijskim zajednicama nužan kako bi se eliminirali nelagoda i strah”.
Što se tiče aktivnosti Ambasade SAD-a u BiH, navodi se i da su se dužnosnici ambasade susretali sa vladinim dužnosnicima kako bi razgovarali o naporima u borbi protiv nasilnog ekstremizma povezanog s religijom te o religijskim slobodama.
Što se tiče pravnog okvira, State Department navodi da se ustavima i zakonima garantiraju religijske slobode uz napomenu da je samo u Ustavu RS-a precizirano da je “Srpska pravoslavna crkva crkva srpskog naroda i drugih naroda pravoslavne vjere”. U Ustavu FBiH se navodi da je religija “vitalni nacionalni interes”
Vjeronauka je, navodi se, dozvoljena u školama, a religijske zajednice se registriraju u Ministarstvu pravosuđa BiH. Za registraciju je potrebno da zajednica broji najmanje 300 osoba, statut te potpise 30 osnivača.
“Država prepoznaje Islamsku zajednicu (IZ) BiH kao jedini vrhovni institucionalni religijski autoritet za sve muslimane, uključujući migrante i izbjeglice, kao i za Bošnjake i druge muslimane drugih nacionalnosti koji žive izvan zemlje koji prihvaćaju autoritet IZ BiH. Prema zakonu, nijedna islamska skupina se ne može registrirati pri Ministarstvu pravosuđa BiH niti otvoriti džamiju bez dopuštenja IZ BiH”, navodi se, između ostalog, u izvještaju State Departmenta.
Srbija: Problem s registracijom i imovinom
U Izvještaju State Departmenta se konstatira da je Ustavom garantirano pravo na slobodu religije kao i na ispoljavanje religije individualno ili sa drugima, privatno ili javno i da se ta sloboda može ograničiti ukoliko su ugroženi životi ljudi ili sačuvala sigurnost.
Ustav zabranjuje uspostavljanje državne religije ili ispoljavanje religijske mržnje dok zakon daje posebne privilegije i odnos prema sedam “tradicionalnih religijskih skupina” i to Srpsku pravoslavnu crkvu, Rimokatoličku crkvu, Slovačku evanđeosku crkvu, Reformističku kršćansku crkvu, Evenđelističku kršćansku crkvu, Islamsku zajednicu i Jevrejsku zajednicu.
“Zakon zabranjuje diskriminaciju, ispoljavanje mržnje ili nasilje nad pojedincem ili skupinama na religijskoj osnovi i predviđa kaznu od jedne do deset godina zatvora, zavisno od krivičnog djela”, navodi State Department.
Američka vlada procjenjuje da u Srbiji živi oko 7,1 milion stanovnika, a prema popisu iz 2011. 85 posto su pravoslavci, pet posto katolici, tri posto muslimani suniti te jedan posto protestanti. Ostalih šest posto su Jevreji, budisti, agnostici, ateisti i drugi. Katolici su uglavnom Mađari i Hrvati koji žive u Vojvodini, muslimani su Bošnjaci koji žive na Sandžaku te Albanci u južnoj Srbiji te Romi koji žive u cijeloj zemlji.
Neke manjinske religijske zajednice protestirale su zbog diskriminacije i problema kod registracije te problema s registracijom imovine, oslobađanjem od plaćanja poreza i slično koje proizlazi iz pravnog statusa. State Department navodi i da vlasti ne čuvaju evidencije o religijski motiviranim napadima, a rijetke su i prijave pojedinih religijskih organizacija.
Sedam “tradicionalnih religijskih zajednica” ima pravo na povrat PDV-a, vjeronauku u javnim školama te na vjersku službu u vojsci. Registrirano je još 20 “netradicionalnih” religijskih zajednica. Samo registrirane zajednice imaju pravo na izgradnju novih vjerskih objekata, na vlasništvo, restituciju ili državnu pomoć, bankovni račun ili oslobađanje od nekih poreza. Manjinske religijske zajednice žale se da su zakonski diskriminirane jer zakon pravi razliku između “tradicionalnih” i “netradicionalnih” religijskih zajednica, a baptisti i evangelisti su nastavili urgirati na vlasti da izmijene zakone.
“Prema ustavu, Ustavni sud može zabraniti religijsku zajednicu zbog aktivnosti koje narušavaju pravo na život ili zdravlje, pravo djeteta, pravo na osobni ili porodični integritet, javnu sigurnost i poredak ili ako potiče na religijsku, nacionalnu ili rasnu netrpeljivost. Također navodi da Ustavni sud Srbije može zabraniti udruženje koje potiče na religijsku mržnju”, navodi se u izvještaju State Departmenta.
“Makedonska i Crnogorska pravoslavna crkva, čiju autokefalnost ne priznaje Srpska pravoslavna crkva, i dalje nisu registrirane. Vladini dužnosnici nastavljaju s izjavama da bi se kanonskim zakonom pravoslavnih crkava trebala regulirati pitanja između pojedinih pravoslavnih crkva i da ih sekularne vlasti ne bi trebale pokušavati riješiti. Komunikacija između Srpske i Makedonske pravoslavne crkve se nastavila po pitanju mogućeg priznavanja dok takva komunikacija između Srpske i Crnogorske pravoslavne crkve ne postoji”, navodi se u izvještaju State Departmenta.
Vlada je nastavila s restitucijom imovine religijskih zajednica koja je zaplijenjena nakon 1945. i procjenjuje se da je vraćeno oko 70 posto takve imovine. U medijima su objavljeni brojni članci u kojima se netradicionalne vjerske zajednice nazivaju “sektama”, u knjižarama se može naći antisemitska literatura dok je Jevrejska zajednica prijavila i antisemitske komentare u online medijima. Prijevodi antisemitske literature mogu se naći kod nacionalističkih skupina i izdavača, ali i u brojnim knjižarama.
“Jevrejska zajednica mora dokazati da je bivši vlasnik imovine bio član zajednice i da je imovina zaplijenjena tokom Holokausta. Zakon također finansijsku pomoć iz državnog budžeta za Jevrejsku zajednicu u iznosu od oko 1,14 miliona dolara godišnje za period od 25 godina i s početnim uplatama se krenulo u martu”, navodi se u izvještaju State Departmenta za 2017.
Islamska zajednica ima problem s restitucijom imovine oduzete u vrijeme komunizma, a njeni predstavnici, strani promatrači te lokalni politički čelnici navode da agencija koja se bavi ovim pitanjem ne želi riješiti ovo pitanje jer “to bi značilo odlučivanje o 'pravoj' islamskoj zajednici (između Islamske zajednice Srbije i Islamske zajednice u Srbiji, op.a.) što vlada ne želi”.
“Svaka skupina poziva vladu da riješi taj zastoj predstavljajući se kao službeni predstavnik Islamske zajednice”, navodi se u izvještaju.
Navodi se i da je na Nacionalni dan vjerskih sloboda američki ambasador u Srbiji organizirao debatu sa članovima šest religijskih zajednica – SPC, dvije IZ, KC-a, Jevrejske zajednice, Reformističke kršćanske crkve – i da su razgovarali o poteškoćama s kojima se susreću u radu sa vlastima, vjeronauke u školama i širenju zajednice suočavajući se sa sekularizmom.
State Department je ukazao i na reviziju historije u Srbiji, odnosno na nastavak debate o ulozi Milana Nedića, kolaboracioniste tokom nacističke okupacije. Na Višem sudu u Beogradu održano je i saslušanje oko rehabilitacije, a sud je odbio učestvovanje predstavnika Jevrejske zajednice u Srbiji.
Što se tiče aktivnosti Ambasade SAD-a u Beogradu, navodi se da su njeni službenici urgirali na vlasti da nastave s restitucijom Jevrejske imovine oduzete tokom Holokausta kao i da pažljivo prate gradnju spomenika na mjestu koncentracijskog kampa koji je tokom 2. svjetskog rata bio na Starom sajmištu.
Što se tiče vjeronauke, u Ustavu se navodi da roditelji i skrbnici imaju pravo osigurati religijsku nastavu za svoju djecu u skladu sa svojim uvjerenjima, odnosno roditelji biraju koja opcija je prikladna za njihovu djecu. Vjeronauka je omogućena u školama samo za sedam navedenih zajednica, a za organiziranje nastave je potrebno pet zainteresiranih učenika dok posebna komisija bira nastavnike.
Što se tiče vojne službe, svi imaju pravo na priziv savjesti ukoliko njihova religija zabranjuje nošenje naoružanja, no službenik ili vojnik može biti raspoređen na poziciju koja ne uključuje nošenje oružja. Kada je riječ o registraciji religijskih zajednica, tokom 2017. je odbijeno sedam zahtjeva.
Kosovo: Nejednak odnos prema svima
State Department konstatira da je Ustavom i zakonima zabranjena diskriminacija po bilo kojoj osnovi te garantirana sloboda vjeroispovijedanja.
“Zakon ne dopušta religijskim skupinama da se registriraju kao pravni subjekti što im stvara prepreke za obavljanje njihovih poslova”, navodi State Department. U izvještaju se dodaje da je nacrt zakona u Skupštini Kosova gdje je prošao u prvom čitanju i da se očekuje njegovo usvajanje ove godine.
Religijske zajednice se uglavnom žale da se općinske vlasti ne odnose jednako prema njima te da imaju problema s pitanjima vlasništva i mjestima za ukop. Osim žalbi upućenih iz Srpske pravoslavne crkve, prije svega zbog napada na objekte i vjernike, brojne su i žalbe tamošnje Islamske zajednice posebno vezano za zapošljavanje pobožnih muslimana u javnom sektoru.
Zabilježen je 21 napad na objekte Islamske zajednice, 20 na objekte Srpske pravoslavne crkve i tri napada na objekte Katoličke crkve. Brojne su i žalbe iz Protestantske crkve koja teško dobija dozvole za igradnju objekata te je u nejednakom položaju u odnosu na druge četiri “tradicionalne religijske zajednice” po pitanju oslobađanja od plaćanja poreza i drugih beneficija.
“Vlada radi zajedno sa Islamskom zajednicom Kosova na borbi protiv nasilnog ekstremizma i osudi vandalizma nad religijskim objektima i mjestima”, navodi se u izvještaju State Departmenta. Kao primjer se navodi optužnica protiv Sefćeta Krasnićija, imama Velike džamije u Prištini koji je bio optužen za vrbovanje Kosovara za odlazak na ratište u Siriju i Irak.
Američka vlada procjenjuje da na Kosovu živi oko 1,9 miliona stanovnika. Prema popisu iz 2011. njih 95.6 posto su se izjasnili kao muslimani, 2,2 posto kao rimokatolici i 1,4 posto kao Srbi pravoslavci, no SPC navodi da su oni bojkotirali popis stanovništva te da na Kosovu živo oko 120.000 Srba pravoslavaca i da ih je ukupno oko 6,3 posto. State Department, kao i u slučaju ostalih zemalja Zapadnog Balkana, navodi da su religija i etnička pripadnost često povezani i da su etnički Albanci na Kosovu uglavnom muslimani koji pripadaju hanafijskoj sunitskoj školi, dok su neki katolici i protestanti, a da Srbi pripadaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Ustavom i zakonima je osigurano 20 mjesta (od 120) u kosovskoj Skupštini za manjinske zajednice.
Kao pet “tradicionalnih religijskih zajednica” navedene su Islamska zajednica Kosova, Srpska pravoslavna crkva, Katolička crkva, Jevrejska zajednica i Evanđelistička (Protestantska) crkva. One plaćaju manje poreze i ne plaćaju vodu. Općine su vlasnici svih groblja i moraju ih održavati.
Direktori nekih škola zabranili su nošenje religijskih simbola prema uputi resornog ministarstva pa su zabilježeni slučajevi da su učenice tjerane da skinu hidžab ili su čak poslane kući.
Vlada financijski pomaže rad nekih muslimanskih srednjih škola - medresa, ali ne i vjeronauk za pripadnike drugih religija. Većina Srba pohađa škole na srpskom jeziku, a nastavnike, uključujući i vjeroučitelje, plaća Vlada Srbije, navodi se, između ostalog, u izvještaju State Departmenta.
Hrvatska: Povijesni revizionizam i restitucija
Što se tiče Hrvatske konstatira se da je Ustavom RH i zakonima te zemlje garantirana sloboda vjere, vlasništva, štampanja literature i slično, uz napomenu da država daje financijsku pomoć Katoličkoj crkvi koja je oslobođena nekih poreza te da i ostale zajednice imaju ista prava ako potpišu sporazume. Kao problem se navode Jehovini svjedoci koji odbijaju transfuzije krvi te im je odbijena operacija, pa ombudsman preporučuje da i oni moraju imati adekvatnu medicinsku pomoć.
Nije riješen problem restitucije imovine Srpske pravoslavne crkve kao i imovine Jevreja. State Department ukazuje i na bojkot odavanja počasti žrtvama logora Jasenovac nakon što je u blizini tog logora postavljena ploča kojom se veličaju ustaše, a koja je kasnije izmještena.
Lideri Jevrejske zajednice nastavljaju upozoravati i na slučajeve negiranja Holokausta te povijesni revizionizam.
Nevladine organizacije traže zabrane ustaških simbola, u augustu je jedan pjevač (Marko Perković Thompson, op. a.) uzvikivao i proustaški pozdrav, a zabilježeno je i nekoliko marševa krajnjih desničara. Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej je od Hrvatske tražio od vlasti i katoličkih službenika da reagiraju na zločine protiv Srba kao i na skrnavljenje objekata SPC-a. Američka vlada procjenjuje da u Hrvatskoj živi oko 4,3 miliona stanovnika od čega je po popisu iz 2011. godine 86,3 posto katolika, 4,4 posto pravoslavaca, 1,5 posto muslimana dok je četiri posto nereligioznih ili ateista.
Religijska zajednica u Hrvatskoj može se registrirati pri Ministarstvu uprave nakon pet godina postojanja i ako broji najmanje 500 članova. Registrirano ih je ukupno 54. Država prepoznaje i sklapanje brakova samo pred religijskim službenicima ako je ta religijska zajednica registrirana i ima sporazum s državom. Škole moraju organizirati vjeronauk ukoliko najmanje sedam učenika to zatraži, dok je vi učenici ne moraju pohađati. Privatne religijske škole mogu zatražiti pomoć države.
Katolička crkva u Hrvata je iz budžeta dobila oko 48,1 milion dolara, dok su ostale religijske zajednice dobile oko 3,31 milion dolara koje zajednice koriste i za mirovine, plaće svećenika i vjeroučitelja, obnovu objekata i slično. State Department navodi i dobru suradnju između države i Islamske zajednice RH čiji službenici čak sudjeluju i u obukama vojnika koji odlaze u mirovnu misiju u Afganistan. Što se tiče aktivnosti Veleposlanstva SAD-a u Zagrebu, State Department navodi da je na sastancima s hrvatskim vlastima zatraženo da se ubrza pitanje povrata imovine oduzete tokom NDH i SFRJ s fokusom na imovinu Jevreja, navodi se, između ostalog, u izvještaju State Departmenta.
Crna Gora: Između Srpske i Crnogorske pravoslavne crkve
Crna Gora je potpisala sporazume s Islamskom i Jevrejskom zajednicom ta s Katoličkom crkvom/Svetom stolicom kojima je definiran njihov status i prava, uključujući i pravo na vlasništvo te su uspostavljene komisije koje prate provođenje sporazuma.
Ostale religijske skupine, uključujući i nepriznate, imaju pravo na religijsku službu, ali prije toga moraju dobiti dozvolu od lokalne policije.
“Zakon zabranjuje zloupotrebu religijskih zajednica ili njihovih religijskih objekata u političke svrhe”, navodi se u izvještaju. Zakon daje pravo i pritvorenicima i zatvorenicima na prakticiranje religije u zatvorima, posebnu prehranu i slično.
Što se tiče vjeronauka u školama, ona je zakonski zabranjena, s tim što Islamska zajednica u ovoj zemlji ima jednu privatnu srednju školu – medresu, kao i Srpska pravoslavna crkva u kojima se primjenjuje državni plan i program
Ukupno je priznata 21 religijska skupina. Američka vlada procjenjuje da u Crnoj Gori živi oko 643.000 stanovnika, a prema popisu stanovništva iz 2011. u ovoj zemlji se 72 posto izjasnilo kao pravoslavci, bilo da pripadaju Srpskoj ili Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Oko 19 posto su muslimani, 3,4 posto katolici i 1,2 posto ateisti. I u Crnoj Gori postoji snažna veza između etničke i religijske pripadnosti pa su Crnogorci i Srbi uglavnom pravoslavci, Albanci i Bošnjaci muslimani dok su se Hrvati izjasnili kao katolici.
Religijske grupe, koje uključuju Katoličku crkvu i SPC kontinuirano se žale na svoj status smatrajući ga zastarjelim i neadekvatnim zato što je napisan za uvjete koji su postojali tokom vremena bivše Jugoslavije. Vlada Crne Gore je saopćila da radi revizije i da je novi nacrt zakona o vjerskim zajednicama u pripremi. Ali do kraja 2017. vlada nije završila ovaj nacrt zakona.
Vlada je nastavila s politikom odbijanja restitucije vlasništva religijskih zajednica koju je oduzela bivša Jugoslavija tokom perioda komunizma. Vlada je navela da će odgovarajući zakon u nacrtu o vjerskim zajednicama također adresirati pitanja restitucije.
Najveći spor vodi se između Srpske i Crnogorske pravoslavne crkve oko pitanja vlasništva nad religijskim objektima.
Makedonija: Radna dozvola za vjerske službenike iz inostranstva
Američka vlada ukupan broj stanovnika Makedonije procjenjuje na 2,1 milion. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2002., procjenjuje se da je 65 posto populacije pravoslavne vjere, a 33 posto muslimani. Muslimanska zajednica uključuje i jedan mali broj sufija. Ostale religijske grupe zajedno čine dva posto stanovništva dok se preostalih jedan posto izjašnjava kao ateisti.
Makedonski ustav zabranjuje religijsku diskriminaciju i garantira religijsku slobodu i izražavanje te jednakost pred zakonom za sve bez obzira na vjeru. Ustav Makedonije po imenu navodi pet religijskih skupina, druge religijske grupe se mogu registrirati u vladinim institucijama kako bi primale beneficije koje primaju pet navedenih u Ustavu.
Religijske organizacije se mogu registrirati kao “crkve”, “religijska zajednica” ili “religijska skupina”. Ove klasifikacije se baziraju na veličini grupe, unutrašnjoj organizaciji i hijerarhiji. Vlada Makedonije je prepoznala 35 religijskih organizacija (od kojih su 17 crkve, devet religijske zajednice i osam religijske grupe).
Stranci koji žele da uđu u zemlju da bi se bavili radom vezanim za religijske aktivnosti moraju prethodno dobiti radnu dozvolu na koju se, u prosjeku, čeka četiri mjeseca.
Vlada Makedonije nije izvršila restituciju vlasništva religijskih zajednica koje je vlast u prethodnim godinama zaplijenila i religijske zajednice, uključujući muslimane i katolike, navode kontinuirane probleme u vezi povrata svog vlasništva. Islamska zajednica Makedonije izjavila je da vlada preferira Makedonsku pravoslavnu crkvu – Ohridsku patrijaršiju.
Manje religijske grupe su prijavile i nejednaki tretman vlade u usporedbi s pet grupa koje se spominju u Ustavu. Civilno društvo i manjinske religijske zajednice su izjavile da je prošla vlada koja je otišla u julu 2017. politizirala religiju.
Albanija: Vjeronauk zabranjen u javnim školama
Što se tiče Albanije, u izvještaju State Departmenta se navodi da u toj zemlji živi oko tri miliona stanovnika, od čega su 57 posto sunitski muslimani, rimokatolika je oko deset posto, pravoslavaca sedam i dva posto su bektaši (šijitski sufizam) s kojima država ima i potpisane ugovore kao i s protestantskom crkvom i sve ove zajednice, osim protestantske, imaju određene državne beneficije. Država je na račun vjerski zajednica ukupno uplatila blizu milion dolara, od čega 28 posto tamošnjoj Islamskoj zajednici, a po 24 posto ostalima.
Navodi se i da su vlasti legalizirale izgradnju 41 džamije (137 u 2016.) te da se još čeka na restituciju imovine koja je oduzeta u vrijeme komunizma.
Zakon i dalje zabranjuje vjeronauk u školama, osim u privatnim i onima u vlasništvu religijskih zajednica. Bektaši se žale na problem s registriranjem svojih ureda, protestanti na prepreke u izgradnji objekata te jer plaćaju poreze kojih su druge zajednice oslobođene. Islamska zajednica se žalila zbog brojnih uvreda jer je navodno tokom Bajrama u negativnom kontekstu na proslavi u Tirani spomenut albanski nacionalni heroj Skenderbeg, navodi se, između ostalog, u izvještaju State Departmenta.
Facebook Forum