Pored glasanja za predsjednika SAD-a 3. novembra Amerikanci u 32 od 50 saveznih država glasali su i za 120 tzv. mjera (ballot measure) odnosno prijedloga ili propozicija (propositions) o zakonima koji su se ove godine ticali - dekriminalizacije teških droga, legalizacije marihuane, tehnologija za prepoznavanje lica, abortusa, prava radnika u prijevozu, pitanjima potrošnje i politike, poreza i drugih tema.
Između ostalog, ove godine se konkretno glasalo o tome da li ženama treba omogućiti abortus u 22. sedmici trudnoće; pitanju legalizacije rekreativne i medicinske upotrebe marihuane; o statusu vozača kompanija koje pružaju usluge prevoza kao što je Uber i minimalne satnice od 15 dolara.
Ovaj oblik direktne demokratije u Americi smatra se jednom vrstom referenduma koji se tokom izborne godine izvodi po okruzima saveznih država. Glasanja o prijedlozima dozvoljavaju američkim građanima da izraze svoje mišljenje o postojećem zakonu ili prijedlogu zakona.
Svako može pokrenuti mjeru glasanja o zakonima. Pojedinac, lobistička grupacija ili korporacija ako prikupe dovoljno potpisa - nešto više od 600.000 - mogu tražiti da se zakon nađe na glasačkom listiću za direktno glasanje tokom izbora.
Zbog pandemije bilo je manje inicijativa na glasačkim listićima nego prethodnih izbornih godina jer je kriza korona virusa poremetila sezonu kampanje za glasanje, navodi Bloomberg.
Evo nekih od inicijativa, propozicija, mjera i amandmana za koje su glasali Amerikanci na izborima 2020:
Vozači Ubera i dalje u statusu freelancera
U Kaliforniji glasalo se o Propoziciji 22 koja se odnosila na status vozače kompanija kao što su Uber, Lyft i DoorDash. Odnosno da li će njihovi uposlenici i dalje imati status slobodnih radnika, freelancera ili će, po zakonu savezne države Kalifornija, imati obavezu da svoje radnike tretiraju kao redovne zaposlene.
Oko 58 posto od 11 miliona glasača u državi stalo je na stranu ovih kompanija, koje kažu da se vozači moraju tretirati kao privatni ugovarači, a ne kao zaposleni.
To u osnovi znači da vozači koji rade u kompanijama koje prižaju usluge prevoza neće imati pravo na minimalnu platu, plaćeno bolovanje, zdravstveno osiguranje ili imati pravo na organizovanje sindikata.
Kalifornija, gdje se nalaze sjedišta kompanija Uber i Lyft, je savezna država sa najviše stanovnika u SAD.
Uoči glasanja, Uber i druge kompanije potrošile su rekordnih 200 miliona dolara na lobiranje, nasuprot oko 20 miliona koliko su skupile grupe za prava radnika, kako je javio Associated Press (AP).
Pitane prava radnika kompanija za usluge prevoza u Kaliforniji rezonuje sa dešavanjima u npr. Velikoj Britaniji gdje vozači čekaju presudu Vrhovnog suda koji će odlučiti trebaju li Uber i drugi da ih tretiraju kao zaposlene.
Uber kaže da je samo tehnološka firma koja povezuje vozače sa putnicima, oslobađajući se uobičajenih obaveza prema radnicima.
Kolorado i Luizijana o abortusu
Glasači u Koloradu odbili su zabranu abortusa nakon 22. sedmice trudnoće, kako javlja ABC News.
Radilo se o Propoziciji 115 koju su glasači u Koloradu oborili – mjera kojom se nastojalo zabraniti abortus nakon 22 sedmice trudnoće odbacilo je oko 60 posto stanovnika države koji su glasali protiv ove mjere.
Kolorado je jedna od sedam saveznih država koja ne navodi gestacijsko ograničenje abortusa, sa ili bez izuzetka, tako da će abortus i dalje biti legalan u bilo koje vrijeme tokom trudnoće.
S druge strane, Luizijana je glasala za Amandman 1 koji se odnosio na pravo na abortus u ustavu koji nije prošao. Ovom mjerom dodaje se jezičko pojašnjene u Deklaraciji o pravima u Ustavu Luizijane kojim se kaže da se ne štiti pravo na abortus te da se od države ne traži da finansira proceduru.
Minimalna satnica na Floridi
Florida je glasala o inicijativi za minimalnu satnicu od 15 dolara – Amandman 2. Ova inicijativa postepeno povećava minimalnu platu države na 15 dolara po satu u narednih šest godina. Zagovornici kažu da bi ova mjera mogla povećati četvrtinu radne snage države, od kojih mnogi rade u uslužnoj djelatnosti.
Ovim se Florida pridružila još sedam država koje su napravile planove za povećanje minimalne satnice na 15 dolara tokom nekoliko narednih godina.
Florida je velikom većinom odobrila amandman na ustav Floride koji će do 2026. minimalnu platu u ovoj saveznoj državi podići sa sadašnjih 8,56 dolara na 15 dolara po satu, piše AP.
Iako je trenutna minimalna plata na Floridi viša od savezne minimalne zarade od 7,25 dolara po satu, pristalice Amandmana 2 su rekle da je nemoguće živjeti od te plate s obzirom na troškove života.
Podizanje minimalne plate na 15 dolara na sat trebalo bi da poveća prihod četvrtine radne snage Floride, prema podacima Instituta za politike u Floridi.
Glasanje o lakim i teškim drogama
U pet saveznih država marihuana je legalizovana - za rekreativnu upotrebu u Arizoni, Nju Džersiju, Montani i Južnoj Dakoti za starije od 21 godine, dok je za medicinsku upotrebu dozvoljena u Montani.
Birači u Montani glasali su za dvije inicijative za legalizaciju, regulaciju i oporezivanje rekreativne marihuane.
Glasači Misisipija odobrili su inicijativu za uspostavljanje programa medicinske marihuane za pacijente s teškim stanjima.
Marihuana još uvijek zabranjena na saveznom nivou.
Oregon je glasao za Mjeru 110 – Inicijativa dekriminalizacija narkotika i tretmani za ovisnike: što je mjera koja se odnosi na posjedovanje malih količina svih droga, od kokaina do metamfetamina - čini manjim kršenjem zakona i uspostavlja program liječenja ovisnosti koristeći prihod od državnog programa medicinske marihuane, kao i uštedu troškova zbog zatvaranja manjeg broja ljudi zbog kriminalnih prekršaja povezanih sa drogom.
Misisipi mijenja zastavu
U Misisipiju se glasalo o Mjeri 3 – Referendum o zastavi – gdje je odlučeno da se izvorna državna zastava, koja je sadržavala amblem Konfederacije, zamijeni novim dizajnom koji prikazuje cvijet ove savezne države, magnoliju i žutu zvijezdu što je bio zaokret prema indijanskom naslijeđu države. Originalna zastava Misisipija vijorila se 126 godina prije nego što je u junu skinuta sa jarbola.
Facebook Forum