Čokolada je opšteprihvaćena kao namirnica koja podiže raspoloženje, ali za nju se vezuje sumorna statistika. O čemu se radi? Naime, samo u dvije zapadno afričke zemlje, Obali Slonovače i Gani, 1.56 miliona djece, neka stara svega pet godina, uključena su u teške poslove branja kakaovca – osnovnog sastojka u proizvodnji čokolade. Kakaovac koji beru djeca u Africi snabdijeva približno 70 posto svjetske potražnje za kakaom od kojeg čokolade prave velike kompanije kao što su Mars i Nestle.
Ovo je utvrdio izvještaj koji je sastavio Institut NORC pri Univerzitetu u Chicagu, a koji navodi da je udio djece starosti između pet i 17 godina uključene u rad na farmama kakaovca porastao za 14 procenata u posljednjoj deceniji, sa 31 posto na 45 posto ukupnog broja djece koja žive u Obali Slonovače i Gani.
U posljednjih dvadeset godina, najveći proizvođači čokolade obećavali su da će zaustaviti najgore oblike dječijeg rada. Postavljeni su ciljevi i rokovi u potpisanom protokolu Harkin-Engel iz 2001. koji je odobrio američki Kongres. Ovaj protokol potpisalo je osam najvećih kompanija čokoladne industrije obavezujući se da će za 70 posto umanjiti dječiji rad do 2020. Međutim, to se nije desilo.
Rizičan rad djece, na koji se odnose najgori oblici dječijeg rada, između ostalog, uključuje korištenje oštrih oruđa poput mačeta, noćni rad i izlaganje hemikalijama u agrearnoj proizvodnji.
Povećanje od 14 procenata rada djece u posljednjih deset godina objašnjava se povećanjem ukupne proizvodnje kakaovca od 62 procenta i većom potražnjom za čokoladnim proizvodima.
Krajem mjeseca oktobra, 100 kompanija uključenih u World Cocoa Foundation (Svjetska fondacija za kakao) koji čine 80 posto ukupne industrije čokolade, reklo je da su postavili cilj kroz programe protiv dječijeg rada za 2025., te da će investirati 1,2 milijarde američkih dolara za otkup kakaovca od farmera.
"Kako je pokazao izvještaj, još uvijek je previše djece koja rade na farmama kakaovca, rade posao za koji su premlada ili posao koji ih dovodi u opasnosti", rekao je predsjednik Fondacije, Richard Scobey u izjavi nakon objavljivanja izvještaja u oktobru, prenosi poslovni magazine Fortune. "Dječiji rad nema mjesta u lancu snabdijevanja kakaovcem", dodao je Scobey.
Za Deutsche Welle (DW) Scobey je rekao da cilj od 70 posto smanjenja dječijeg rada za 2020. nije postignut zato što industrija čokolade nije bila dovoljno posvećena problemu, ali i da su postavljeni ciljevi bili preambiciozni.
"Studija NORC-a potvrđuje da cilj nije bio realan", rekao je i pojasnio da kada je cilj postavljen 2010., "nije bio postavljen sa punim razumijevanjem kompleksnosti situacije i razmjera izazova koji je snažno potaknut siromaštvom, tradicionalnim normama i običajima, nedostacima na tržištu rada i slabom socijalnom i ekonomskom infrastrukturom".
Istaknuo je i da je proizvodnja kakaovca porasla za više od 60 procenata, dječiji rad ipak nije pratio istu stopu sa porastom od 14 procenata.
"Kako se ukupna proizvodnja kakaa dramatično povećala, uzgoj kakaa proširio se na područja Obala Slonovače i Gane gdje je infrastruktura za praćenje dječijeg rada bila slaba, a svijest o zakonima koji ga regulišu bila niska", rekao je Kareem Kisia, direktor istraživanja osjetljive populacije u NORC na Univerzitetu u Chicagu i vodeći autor izvještaja.
"Intervencije za suzbijanje opasnog dječijeg rada u sektoru kakaa treba da budu usmjerene na nova proizvodna područja u nastajanju i usredsrediti se na napore da se smanji izloženost sastavnim djelovima opasnog dječijeg rada", dodao je on.
Richard Scobey je rekao da "kompanije same ne mogu riješiti ovaj problem".
S druge strane, Charity Ryerson, osnivačica američke grupe Corporate Accountability Lab, ukazuje na široko rasprostranjeni osjećaj da je industrija čokolade kriva za "licemjerje koje zapanjuje". "Ako to želi, sutra bi mogao okončati rad djece", rekla je ona.
"U proteklih 20 godina, industrija kakaa uložila je ogromne resurse u razvoj odnosa s javnošću u vezi s održivosti, ali porast dječijeg rada pokazuje da je krajnje neuspješna u donošenju te stručnosti i ulaganja da stvori stvarnu održivost", prenio je The Guardian.
Prema Fairtrade fondaciji, samo oko šest posto ukupnih prihoda industrije čokolade vraća se poljoprivrednicima - modeli poštene trgovine nastoje da se suprotstave povećanjem potrošačkih cijena i prosljeđivanjem više zarade poljoprivrednim zadrugama.
Industrija čokolade koja vrijedi više od 100 milijardi dolara u neskladu je s ekstremnim siromaštvom afričkih proizvođača kakaa. Prema nekim procjenama, mnogi poljoprivrednici zarađuju oko jedan dolar dnevno - nedovoljno za uživanje u čokoladici.
"To skandalozno", rekla je Etelle Higonnet, viša direktorica kampanje Mighty Earth, ekološke organizacije iz Washingtona, nakon što je proučila novi izvještaj. Organizacija Mighty Earth provela je godine zalažući se za bolju praksu uzgoja kakaa. "Da su ova djeca bijela, možete se kladiti da ne bismo dopustili da se to dogodi", rekla je Higonnet.
Suočeni sa rastućom zabrinutošću potrošača zbog dječijeg rada, čokoladni giganti započeli su s pojačavanjem programa za izgradnju škola, praćenje farmi kakaa i provođenjem programa podizanja svijesti među poljoprivrednicima.
"U posljednjih pet godina sve su veći zahtjevi za dubinskom analizom, a kompanije su počele prepoznavati rizike i poduzimati neke mjere u vezi s tim", kaže Nick Weatherill, izvršni direktor Međunarodne inicijative za kakao u Ženevi, nezavisne organizacije koju dijelom finansira industrija čokolade. Weatherill izvještaj NORC-a opisuje kao "mješovinu otrežnjujućih podsjetnika, konzervativnih procjena i malo znakova napretka".
Facebook Forum