U Zagrebu je održano pripremno ročište povodom privatne tužbe kontroverznog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića protiv književnika i novinara Ante Tomića koji je, prema tužbi, ministru i njegovoj obitelji nanio duševne boli kvalifikacijama iznesenim u tekstu u beogradskom tjedniku NIN".
Pred sudom je desetak novinara i aktivista prosvjedovalo zbog ukidanja niza emisija na trećim programima Hrvatskog radija i televizije od strane Hasanbegovićevih istomišljenika.
"Danas bih vjerojatno bio oštriji", kazao je Ante Tomić novinarima nakon pripremnog ročišta, povodom tužbe ministra kulture na odlasku Zlatka Hasanbegovića za duševne boli zbog kvalifikacija iznesenih u tekstu u beogradskom "NIN-u" siječnja ove godine.
"To je, zapravo, bio jedan dosta blag i umjeren tekst. Ja sam to pisao na početku mandata ove danas bivše Vlade, kada još nismo znali mnogo o Zlatku Hasanbegoviću. Danas bih, nakon šest mjeseci njegovog, srećom kratkog mandata, bio oštriji", kaže Tomić.
U tom tekstu, Tomić je, naime, iako je Hasanbegović tada već ukinuo financiranje neprofitnih medija, a peticija kulturnjaka protiv ministra prikupila nekoliko tisuća potpisa, za njega kazao da je još mila majka i sporedna nevolja prema nekim drugim ministrima, ali ga je ipak okrstio "retardom", "slaboumnikom" i "bijednikom".
"On na to, kao novinar, ima puno pravo", kaže Tomićeva odvjetnica Vesna Alaburić, koja je podsjetila da je Europski sud za ljudska prava utemeljio standard da novinar ima pravo reći političaru i da je idiot, ako to ovaj svojim javnim djelovanjem zavrjeđuje.
"Riječ je o pravu jednog hrvatskog državljanina, novinara ili bilo koje druge profesije, da komentira javno djelovanje i javne postupke državnog dužnosnika. Smatram da nije dobro i da državni dužnosnici nisu u stanju reagirati javnim polemikama ili javnim reagiranjem na tekstove, članke i izjave koje smatraju problematičnima, i smatram da je jako loše da posežu za sudskom zaštitom i da zahtijevaju novčane satisfakcije zbog iznesenih mišljenja", kaže Alaburić.
Hasanbegović nije se pojavio na pripremnom ročištu, jer nema zakonsku obavezu, a njegovu poziciju iznio je odvjetnik Trpimir Jonjić.
"Ministar se apsolutno zalaže za medijske slobode, ali smatra da te medijske slobode – kao što je to potvrđeno u praksi Europskog suda, Ustavnog suda i Vrhovnog suda Hrvatske – imaju svoje ograničenje u pravima i slobodama drugih osoba, pa tako i njega", ističe Jonjić.
Pripremno ročište je odgođeno i sljedeće će se održati u studenome.
Hasanbegović kao naknadu za nanesene duševne boli traži 30.000 kuna (4.000 eura).
Pred sudom je prosvjedovalo desetak novinara i aktivista u znak potpore novinarskoj slobodi i kao apel da se političari uzdrže od obračuna s novinarima s pozicije moći, ali i u znak prosvjeda zbog ukidanja emisija na Trećim programima Hrvatske televizije i Hrvatskog radija koje rade Hasanbegovićevi istomišljenici.
Tako se, umjesto slušanih i nagrađivanih, uvode emisije o kršćanskoj duhovnosti, odnosno o povijesnom sjećanju, s tim da će ovu o sjećanju voditi glasni zagovornik lustracije.
Tim se povodom priopćenjem obratilo i Hrvatsko novinarsko društvo (HND).
"Zabrinjavajući napad na struku na Trećem programu radija nezasluženo je ostao u sjeni široj javnosti vidljivijeg uništavanja Trećeg programa televizije, kojeg se u njegovoj kratkoj povijesti počelo uspoređivati s vrhunskim tv programima poput francuskog Arte.
Prema izvorima HND-a, v.d. urednici HRT-a su rekli da je Treći program radija 'ideološki najostrašćeniji' radijski kanal i da će 'iskorijeniti aktivizam'u redakciji.
No, upravo je sada Treći program radija postao aktivistički, politički ostrašćen i nestručan. Na tom se programu ukidaju rijetki i vrijedni dokumentarni sadržaji, a umjesto njih se uvodi studijsko-razgovorni program religijskog i krajnje ideologiziranog karaktera.
Posljedice napada bit će dalekosežne, jer se uništava izniman kulturni kontinuitet, kojeg su desetljećima stvarali vrsni novinarski profesionalci, teoretičari i znanstvenici svih profila, umjetnici i filozofi.
Najnoviji udari na Treći program radija su ukidanje emisije 'Jutro na trećem' Ivice Prtenjače, najslušanije na Trećem programu Hrvatskog radija, te ukidanje obje emisije ovogodišnje dobitnice nagrade za radijsko novinarstvo, novinarke i urednice Ljubice Letinić – 'Audio.doc' i Skrivena strana dana' ", stoji u priopćenju Hrvatskog novinarskog društva.
Sljedeći prosvjed za slobodu medija i protiv ukidanja emisija na Trećem programu Hrvatskog radija i Trećem programu Hrvatske televizije bit će 14. srpnja.
Facebook Forum