Talibani su prije 20 godina tokom vladavine Afganistanom uveli kazne u skladu sa svojim strogim tumačenjem šerijatskog zakona kao što su javna pogubljenja osuđenih preljubnika te amputacije za one koji su proglašeni krivima za krađu. Muškarci su morali pustiti bradu, a žene su morale nositi burku koja pokriva lice. Talibani su takođe zabranili televiziju, muziku i kino. Nisu odobravali odlazak djevojčica u dobi od 10 i više godina u školu.
Javna pogubljenja kamenovanjem dešavala su se na stadionu. Muškarci tu prebijani ako nisu pet puta dnevno išli na molitvu. Ovim pristupom talibani su se brzo otuđili od mnogih Afganistanaca koji se sada plaše da se vraćaju na staro od kada je u nedelju, 15. avgusta militantna grupa zauzela gavni grad Kabul.
Hoće li ovaj put biti drugačije?
Prošli put kada su talibani ušli u Kabul i preuzeli kontrolu 1996. godine odmah su uspostavili reputaciju stroge valadavine i brutalne taktike.
Vođe talibana su mahom pobjegli nakon poraza i rušenja s vlasti 2001. godine intervencijom Sjedinjenih Država, ali grupa se nije raspala. Došlo je do pregrupisanja militanata koji su vodili pobunu protiv vlade u Kabulu podržanu od strane Zapada.
Pragmatičniji talibani
Za proteklih 20 godina, talibani su se promijenili, piše magazine Vox. Imali su više iskustva u borbi - oružana pobuna imala je uspijeha sa pažljivo planiranim napadima, boljom koordinacijom i sakupljanjem obavještajnih podataka. Talibani su postali bogatiji i pragmatičniji.
Do ovoga je došlo jer su promišljali o neuspjehu koji su pretrpjeli. Istovremeno, stručnjaci napominju da talibani razumiju potrebu za tim da ih prepozna međunarodna zajednica.
"Ne samo zbog normativnog vrijednovanja, već i zato što bi im to omogućilo pristup stranim fondovima od kojih je Afganistan, u većem dijelu svoje istorije, zavisio", rekao je za magazin Vox istraživač sa SOAS Univerziteta u Londonu Kaveh Kerami.
Analitičari govore da je militantna grupa svjesnija prisustva u javnosti i imidža koji predstavlja svijetu.
Kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) naglasio Irfan Nooruddin, direktor Centra za južnoazijske studije pri Atlantskom savjetu i profesor Univerziteta Georgetown, sadašnji talibani su mnogo vještiji u korištenju društvenih mreža. Prije 20 i više godina talibani ne bi ni pomislili da održe konferenciju za novinare ili razgovaraju sa zapadnom novinarkom, što se ovaj put dešavalo.
Militanti su do sada pokušali da se prikažu progresivnije i inkluzivnije, kao i da su suzdržaniji od talibana koji su terorisali lokalno afganistansko stanovništvo prije 20 godina. Tvrdili su da neće vršiti odmazdu nad političkim protivnicma i da će žene igrati važnu ulogu u društvu i imati pristup obrazovanju.
Tokom pet godina na vlasti od 1996. do 2001., talibani su takođe naučili koliko je teško upravljati siromašnom zemljom, izopštenom od međunarodne zajednice. Zato su otvoreno nastupili i kontaktirali zemlje koje bi mogle pružiti pomoć, uključujući Kinu i Rusiju.
Ideologija ostala ista
Iako su talibani svjesniji slike koju ostavljaju u svijetu, analitičari kažu da nisu pokazali ključne znake da su se suštinski promijenili u svom tumečenju islama i idelologiji koju propagiraju.
"Imao sam nadu, kada su talibani ušli u pregovore sa Amerikancima prošle godine, da su se promijenili i da shvataju važnost svog legitimiteta u međunarodnoj zajednici i odnosa prema ženama sa više poštovanja", rekao je za NPR Ahmed Rašid, pakistanski novinar i autor knjige ‘Talibani: Priča o afganistanskim gospodarima rata’, koji je izvještavao o talibanima od 1994.
Dodao je da je starija generacija talibana postala obrazovanija i kultivisanija. "Međutim, mlađi komandanti više su islamistički nastrojeni i radikalniji", naglasio je.
"Ponosni su na način na koji se odnose prema ženama, obrazovanju i svemu ostalom. To je tragično jer su upravo ti komandanti predvodili ulazak u Kabul. Tako da se oni ne mogu ignorisati. A, ne može ih ignorisati ni starija generacija talibana."
"U suštini, njihova ideologija, način na koji tumače islam, nametanje vjerskih zakona u društvu nije se fundmentalno promijenilo", rekao je za Vox Vali R. Nasr, profesor za bliskoistočne studije i međunarodne odnose Univerziteta Johns Hopkins.
Šta se može očekivati?
Članovi talibanskih operacija za komunikacije bili su veoma prisutni u medijima prvih dana uspostave novog režima. Koristili su svaku priliku da stranim novinarima kažu da će formirati "inkluzivnu islamsku vladu". Pozvali su i žene da participiraju u vlasti i rekli da će njihova prava biti zagarantovana.
Međutim, kada je na konferencijama za medije u utorak, 17. avgusta, glasnogovornik grupe Zabihulah Mudžahid bio pitan da potvrdi ove navode, on je rekao da će ta uloga biti "u okvirima šerijatskog zakona (...) u svim sektorima u društvu, tamo gdje su ona potrebna".
Upitno je da li se strogo tumačenje talibana šerijatskog zakona - skupa načela koja upravljaju moralnim i vjerskim životom muslimana - u posljednje dvije decenije drastično promijenilo, navodi CNN.
Šerijatski zakon uspostavljen je prije 1.400 godina, a mogu ga nadopuniti ili izmijeniti izuzetno pažljivo samo vjerski učitelji, rekli su stručnjaci u regiji za CNN.
Kad su zadnji put bili na vlasti, talibani su koristili šerijat kao opravdanje za brojne nasilne i represivne kazne i način kojim su vladali Afganistanom. Još uvijek nije jasno da li će se ove brutalne metode vratiti, ali izvještaji o tome da talibani idu od vrata do vrata u Kabulu u potrazi za onima koji su radili za SAD i strane organizacije ili nestanak žena sa ulica, gašenje medija i promjene u emitovanju programa ne govore u prilog pozitivnih promijena.
Na primjer, Afganistan ima oko 170 radio stanica, više od 100 novina i desetine TV stanica. Pod talibanskim režimom postojao je samo državni radio, talibanski Glas šerijata, kojim su dominirali pozivi na molitvu i vjerska učenja. Državna televizija sada emituje saopštenja talibana, učenje Kurana i islamske propovijedi. Privatne televizijske stanice uklonile su iz svog programa popularne muzičke i zabavne emisije, kvizove i strane sapunice.
Američki predsjednik Joe Biden je u četvrtak, 19. avgusta rekao za ABC News da ne vjeruje da su se talibani promijenili uprkos njihovim naporima da prikazu jednu blažu sliku o sebi. "Mislim da oni prolaze kroz neku vrstu krize identiteta u vezi toga da li žele da ih međunarodna zajednica prepozna ili ne. Nisam siguran da žele to priznanje", rekao je Biden.
Osim vraćanja na drakonski režim talibana u Afganistanu, druga bojazan je da će njihov povratak dati vjetar u leđa terorističkim organizacijama kao što su ‘Islamska država’ i Al Kaida koja ima duboku vezu sa talibanima. Afganistanski talibani nisu na listi terorističkih organizacija SAD i tokom mirovnih pregovora obavezali su se da će prekinuti veze sa Al Kaidom.
Bivši šef britanske obavještajne službe MI5 Jonathan Evans, kako prenosi The Guardian, rekao je da dolazak talibana otvara "operativni prostor" za terorističke grupe koje će dobiti psihološki poticaj od povlačenja zapadnih sila.
"Već je bilo izvještaja o elementima ‘Islamske države’ koji su prisutni u Afganistanu i ako dobiju priliku da uspostave infrastrukturu i uslove za obuku, to će predstavljati prijetnju Zapadu u širem smislu", rekao je Evans.
Facebook Forum