Prosječna zarada u Crnoj Gori biće od oktobra 1.000, a minimalna 700 eura, saopštio je premijer Milojko Spajić predstavljajući davno najavljivani ekonomski program "Evropa sad 2" i fiskalnu strategiju za naredne dvije godine.
Trenutna prosječna neto zarada u Crnoj Gori iznosi 832, a minimalna 450 eura.
Prema planu, minimalna zarada za zaposlene sa srednjom školom biće 600 eura, dok oni sa visokom stručnom spremom neće primati ispod 800 eura.
Taj program između ostalog predviđa smanjenje doprinosa zaposlenih za penzijsko invalidsko osiguranje (PIO) čiji će se dio preliti na neto plate.
Vlada je najavila da poslodavci neće uplaćivati penzione doprinose za zaposlene. Doprinosi koje su zaposleni izdvajali iz plata za penzioni Fond biće smanjeni sa 15 na deset procenata.
Razlika od pet posto ostajaće zaposlenima kao dio primanja.
"Evropa sad 2 se odnosi na preko 300.000 zaposlenih u Crnoj Gori koji će imati značajna povećanja zarada. Povećanje minimalne zarade za srednjoškolce će iznositi 34 posto, a visokoškolcima 78 posto", rekao je Spajić.
On je konstatovao da će država biti fiskalno održiva što su zahtjevi eurozone.
"Crna Gora će imati najvišu neto zaradu u regionu, a bruto zarada će biti jedna od najnižih. To znači da će zaposleni biti zadovoljni zaradom, a za poslodavcima će trošak poslovanja biti među najnižima. Time ćemo biti jedna od najkonkurentnijih privreda, ne samo u regionu nego i u Evropi."
Smanjenjem doprinosa za penzijsko osiguranje država će izgubiti oko 180 miliona eura, što će prema riječima premijera Spajića, biti nadomješteno setom reformi.
"Povećaće se osnovica na koju se obračunavaju doprinosi, uvešćemo dodatne preduzetnike iz sive zone u legalne tokove, biće uvedena jedinstvena stopa PDV-a za ugostiteljstvo od 15 posto. Generisaćemo nove prihode od igara za sreću..", kaže Spajić.
On je najavio i povećanje penzija od januara iduće godine za 50 do 60 eura u zavisnosti od inflacije.
Predstavljanju programa prisustvovali su svi ministri u Spajićeve Vlade i predstavnici stranaka vladajuće većine. Svi su dali podršku programu 'Evropa sad 2'.
Oštre kritike i upozorenja predsjednika države i opozicije
Nekoliko sati prije predstavljanja programa 'Evropa sad 2' je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je upozorio da "Crna Gora ne smije ugroziti decenijama izgrađivan penzioni sistem".
Kako je naveo "ekonomski populizam je u suprotnosti sa održivim razvojem Crne Gore".
Ekonomski program "Evropa sad" je nastao u vrijeme kada su aktuelni premijer Milojko Spajić i predsjednik države Jakov Milatović bili ministri u Vladi Zdravka Krivokapića.
Bila je to prva Vlada nakon gubitka vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića avgusta 2020.
Za vrijeme te Vlade je realizovan program "Evropa sad 1" kojim su povećane plate ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Program "Evropa sad 2" je predizborno obećanje Spajićeve i Milatovićeve stranke iz juna 2023. koji je predviđao prosječnu platu od 1.000 eura i minimalnu penziju 450, punu zaposlenost i skraćenje radnog vremena na sedam sati.
U februaru ove godine Milatović je napustio stranku "Evropa sad" nezadovoljan načinom rada partije, pa je uz opoziciju postao jedan od najoštrijih kritičara rada Vlade.
Na najavljeni ekonomski program Vlade reagovali su i iz opozicije.
Poslanik opozicionog Pokreta URA Miloš Konatar koji je naveo da će umanjenje doprinosa za penzije imati "razarajuće i dugoročno loše posljedice" po finansije Crne Gore.
Iz najjače opozicione stranke Demokratske partije socijalista je poručeno da je 'pokrenuta spirala sloma javnih finansija i potpunog uništenja' crnogorske ekonomije.
Poslanik DPS Nikola Milović je na mreži X najavio da će se desiti fiktivni rast životnog standarda, stvaran rast cijena svih proizvoda i usluga, rast sive ekonomije, uništenje javnog penzionog sistema, prodaja državne imovine u bescjenje, rast zaduženosti i javnog duga Crne Gore.
Kako je najavljeno iz Vlade, javna rasprava o ovom programu će biti otvorena narednih 20 dana.
"Ovo je vraćanje novca građanima. Smanjenje korupcije, kriminala, smanjenje bahaćenja i nekontrolisane potrošnje i povećanje prihoda biće izvori finansiranja ovog plana", navode iz Vlade.
Spajić je zaključio da neće biti negativnih efekata u odnosu na ekonomski sistem zemlje.
