Predsjednica Venecijanske komisije Claire Bazy Malaurie pozvala je sve političke snage u Skupštini Crne Gore da izaberu četiri nedostajuće sudije Ustavnog suda i tako omoguće da vrši svoju ulogu u trenutku duboke institucionalne krize u zemlji.
Ustavni sud Crne Gore je u blokadi od septembra ove godine, od kada ima svega troje sudija od ukupno sedam, a zbog čega nema kvoruma za odlučivanje.
"Pozivam sve političke snage da pokažu posvećenost demokratskom funkcionisanju institucija i da bez odlaganja izaberu četiri nedostajuće sudije kvalifikovanom većinom, kako je predviđeno Ustavom", navela je u saopštenju predsjednica Venecijanske komisije.
Bez funkcionalnog Ustavnog suda nije moguće proglasiti konačne rezultate nedavnih lokalnih izbora u nekoliko oština, nije moguće ocijeniti ustavnost spornih zakona, niti odlučiti o inicijativama koje se odnose na ustavnost poteza predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
Krajem oktobra u Skupštini je propao pokušaj da se izaberu sudije Ustavnog suda. Nijedan od četiri predložena kandidata nije dobio potrebnu dvotrećinsku podršku poslanika, odnosno 54 glasa.
Predloženi kandidati imali su podršku 41 poslanika, pobjednika izbora od avgusta 2020., proruskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata, i Građanskog pokreta URA, što je bilo nedovoljno jer je za njihov izbor nedostajalo bar 13 glasova.
Drugi krug glasanja o četiri ista kandidata zakazan je za 28. novembar, kada je za izbor neophodno obezbjediti tropetinsku većinu od 49 poslanika, od ukupno 81 u crnogorskom parlamentu.
To podrazumijeva da osim vladajućeg 41 poslanika, za sudije treba da glasa i dio opozicije.
Prilikom predlaganja kandidata za sudije Ustavnog suda, partije parlamentarne većine nisu ostvarili dijalog o tome sa političkim predstavnicima opozicije koju predvodi Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića.
DPS je u više navrata ocijenio da su njihovi politički konkurenti predložili "svoje kandidate" za sudije bez dijaloga sa ostalim poslaničkim klubovima.
Venecijanska komisija, savjetodavno tijelo Savjeta Evrope je ranije saopštila, da će mišljenje o spornim izmjenama Zakona o predsjedniku dati do sredine decembra.
Naime, predsjednik Đukanović je 10. novembra podnio zahtjev Venecijanskoj komisiji da dâ hitno mišljenje o izmjenama Zakona o predsjedniku, koji je usvojila parlamentarna većina u pokušaju da preuzme dio ustavnih nadležnosti predsjednika.
Naime, nakon što je Đukanović iz formalnih razloga odbio da dodijeli mandat za sastav nove Vlade kandidatu parlamentarne većine, oni su usvojili Zakon kojim tu ingerenciju prenose na parlament.
Uz to su pokrenuli i inicijativu da se parlament izjasni da li je predsjednik Đukanović prekršio Ustav ne dodjeljujući mandat za sastav nove Vlade poslaniku Miodragu Lekiću.
Politički interes Demokratskog fronta je da se formira treća Vlada nakon pada prethodne dvije – Zdravka Krivokapića u februaru i Dritana Abazovića u avgustu ove godine.
Na drugoj strani Đukanović se zalaže za raspuštanje Skupštine i organizovanje prijevremenih izbora, kao i opozicione stranke u crnogorskom parlamentu.
