Crna Gora nema legitimnu vladu, ekonomski, ustavni i politički temelji države su ugroženi, a godinama ne napreduje na putu ka Evropskoj uniji, ocjena je Vladimira Bilčika, predsjedavajućeg Delegacije Evropskog parlamenta za saradnju sa Crnom Gorom.
On je, uz veliku zabrinutost, tokom posjete Podgorici 4. novembra poručio da su vanredni parlamentarni izbori put izlaska iz aktuelne političke krize.
Njegova "dijagnoza" stanja o Crnoj Gori, nastavak je niza kritika s više međunarodnih adresa upućenih Crnoj Gori zbog usvajanja, s aspekta ustavnosti problematičnog Zakona o predsjedniku.
Tim Zakonom, proruski Demokratski front, Demokrate i pokret URA, pokušavaju da ograniče ustavne nadležnosti predsjedniku Milu Đukanoviću i prenese ih na aktuelnu parlamentarnu većinu, kako bi ponovo kandidovali Miodraga Lekića za mandatara.
Đukanović je to u septembru odbio da uradi.
Bilčik predlaže nove izbore
Iako je zbog političke krize i institucionalne blokade izabrana manjinska Vlada Dritana Abazovića čiji je primarni zadatak bio da stabilizuje institucije i ubrza evropske integracije, Bilčik ukazuje da Crna Gora ne radi ništa kako bi ubrzala evropski put:
"Zabrinuti smo jer nije bilo zatvaranja jaza koji odvaja Crnu Goru od EU posljednjih godina".
Iz Ministarstva za evropske integracije odbili su da odgovore na upit Radio Slobodne Evrope (RSE) da prokomentarišu oštre kritike EU i međunarodnih partnera nakon izglasavanja spornog Zakona, navodeći da su zauzeti brojnim obavezama.
Odgovarajući na pitanje da li ima prostora za veće uključenje institucija Evropske unije u rješavanje krize u Crnoj Gori, Bilčik je rekao da je EU već angažovana u dijalogu i da su spremni da učestvuju na bilo koji način:
"Ali to mora biti veoma neposredno i precizno. Znamo da se neke odluke moraju brzo donijeti".
On je kazao da je neophodan funkcionalan Ustavni sud za šta je potreban dijalog svih.
"Glavne političke snage koje treba da donesu rješenje... Crna Gora nema legitimnu Vladu jer je izgubila legitimitet i nije politička već tehnička. Nova Vlada može se dobiti kroz većinu u Skupštini ili kroz nove izbore", naglasio je Bilčik, dodajući da to "mora biti put ka novim izborima".
Oni bi se morali održati što prije a kroz deblokadu Ustavnog suda i sprorazuma o načinu održavanja izbora.
Ustavni sud, jedini nadležan za ocjenu ustavnosti Zakona, ali i potencijalne izborne žalbe, je u blokadi. Od predviđenih sedam ima samo troje sudija.
Odgovor Bilčiku iz SDP-a
Poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković saglasna je sa Bilčikom da su izbori način rješavanja krize, ali kako kaže, nelegitimna Vlada i proruski Demokratski front ne želi izlazak iz krize.
"Oni ne žele dijalog, izbore i evropski put. Oni žele nestabilnu Crnu Goru jer to odgovara predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i Moskvi", navela je Vuksanović Stanković na Tviteru.
Na zabrinutost zemalja Kvinte od 3. novembra, slično je reagovao i poslanik DPS-a Nikola Rakočević:
"EU i NATO partnerima mora biti jasno - većina poslanika aktuelne vlasti slijedi instrukcije zvaničnika Srbije i Rusije, a ne sugestije Zapada".
Međunarodna zajednica zabrinuta
Da tenzije u Crnoj Gori odgovaraju Beogradu i Moskvi za RSE kaže i naučna saradnica Fondacije za zaštitu demokratije sa sjedištem u Vašingtonu Ivana Stradner.
"Podrivanje Ustava, institucionalna kriza, tenzije u Crnoj Gori odgovaraju Beogradu i Moskvi jer to usporava ulazak Crne Gore u EU. Tako da, ukoliko EU preduzme oštre mjere kojima će usporiti ili čak blokirati evropski put to će samo ići na ruku Vučiću i Putinu (Vladimir Putin, prdsjednik Rusije, prim. aut.".
Stradner smatra da bi najbolje rješenje bilo da zemlje Kvinte postave medijatora koji bi se fokusirao da se smire tenzije u Crnoj Gori, a u konačnom da dođe do izbora.
Zemlje kvinte čine SAD, Velika Britanija, Njemačka, Italija i Francuska.
Posebno je, apeluje Stradner, važno da Kvinta uvede sankcije onima koji podrivaju stabilnost i demokratske procese u regionu:
"Rusija već duže nastoji da, izazivajući haos u Crnoj Gori, to predstavi kao slabu kariku u okviru NATO-a a samu Alijansu kao nekredibilnu organizaciju. Na to se posebno mora obratiti pažnja".
Ipak, dodaje, situacija u Crnoj Gori je očekivana, imajući u vidu dešavanja nakon izbora 2020. godine i promjene vlasti koju su preuzeli proruski Demokratski front, Demokrate i pokret URA, smjenivši trodecenijsku vladavinu DPS-a Mila Đukanovića.
"Sve što vidimo samo je nastavak politike koja traje već dvije godine", ukazuje Stradner.
Ona je uputila i kritike međunarodnoj zajednici:
"Godinama upravo oni žmure na situaciju u Crnoj Gori, tolerišući uplitanje Beograda i Moskve u unutrašnje poslove zvanične Podgorice".
Nakon podrške kontroverznim Zakonu, predsjednica Skupštine poziva na dijalog
Iako je oštro kritikovana jer je na dnevni red Skupštine stavila kontroverzni Zakon o predsjedniku i podržala ga uprkos tvrdnjama da je neustavan, predsjednica Skupštine Danijela Đurović se založila za dijalog koji bi rezultirao nastavkom puta u Evropu.
"Potreban je dijalog o pravosudnoj reformi koja opterećuje i blokira put ka EU. Pozivam da ostavimo po strani političke razlike", poručila je.
Upitana kako gleda na kritike iz EU zbog usvajanja Zakona o predsjedniku, Đurović je izbjegla direktan odgovor, navodeći da je Ustavni sud jedini nadležan da odlučuje o ustavnosti Zakona i da treba pokrenuti dijalog za izbor nedostajućih sudija.
Pod izgovorom deblokade evropskog puta oborena prethodna Vlada
Zbog političke krize početkom godine je oborena Vlada Zdravka Krivokapića, formirana nakon smjene vlasti 2020. Nakon nje je izabrana manjinska Vlada Dritana Abazovića čiji je zadatak bio da ubrza evropske integracije Crne Gore.
Zbog promjene prioriteta i usvajanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, Abazovićeva Vlada je oborena u avgustu ove godine.
Pokušaj formiranja nove Vlade, pod vođstvom proruskog Demokratskog fronta, je propao jer je Đukanović iz formalnih razloga odbio da proglasi njihovog mandatara.
Zbog toga je Demokratski front inicirao usvajanje Zakona kojim bi parlamentarna većina preuzela Đukanovićevu nadležnost predlagaja mandatara i na taj način formirala novu Vladu, treću u protekle tri godine.
Crna Gora je, tokom decenijskog pregovaranja, otvorila sva poglavalja u pregovorima sa Evropskom unijom a privremeno zatvorila tri.
Članstvo Crne Gore u EU podržava 75 odsto građana.
