U Srebrenici je u ponedjeljak, 21. septembra, otkriven Spomenik miru, mesingana skulptura na postamentu.
Spomenik je otkrio načelnik Opštine Mladen Grujičić, a predstavnici Skupštine opštine iz reda bošnjačkog naroda bojkotovali su svečanost.
Grujičić, je kazao u ponedjeljak, nakon otkrivanja spomenika, kako "ono što nema alternativu je mir, te da svako ko ima razuma, u miru vidi spas".
“Žalosno je to da uvijek neko bojkotuje, čak i oni koji su podržali ovu ideju, ali je ogroman pritisak na Bošnjake u Srebrenici, pogotovo kada su neke osjetljive teme, u ovo predizborno vrijeme, Sarajevo uđe više u Srebrenicu, nego što to ulazi ostalim danima da vrati te ljude da žive ovdje, da pomogne Bošnjacima, da izgrade fabriku, uvijek se vrate da pokvare nešto što smo zajednički stekli”, kazao je Grujučić.
Bošnjaci su bojkotovali ceremoniju otvaranja zato što je promijenjena prvobitna lokacija spomenika. Naime, spomenik je trebao biti postavljen Doma kulture, ali je umjesto toga postavljen na mjestu sa kojeg je Ratko Mladić, prvostepeno osuđen za genocid i zločine protiv čovječnosti, 11. jula 1995. godine pozvao „na osvetu Turcima“.
“Većina je bila za to, ali je bilo skretanje od ideje. Ovdje ako neko nešto gradi, trebalo bi da bude svih onih koji žive ovdje. Bošnjaci su stavili svoje primjedbe na to”, rekao je u ponedjeljak za Radio Slobodna Evropa Hamdija Fejzić, zamjenik načelnika Opštine Srebrenica.
Alen Šeranić, ministar zdravlja u Vladi Republike Srpske (RS) je naveo kako mu je zadovoljstvo što je prisustvovao nečemu što je važno ne samo za Srebrenicu i BiH, već za region.
“A to je mir, mir je put, počinje sa sporazumom i nastavlja se kroz naše razumijevanje”, rekao je Šeranić.
Novac za izgradnju spomenika dao je Slobomir Pavlović, koji je vlasnik Univerziteta u Bijeljini. On je rekao u ponedjeljak u Srebrenici da je sretan zbog otvaranja spomenika.
“Ovo mjesto je najbolje, jer je u centru grada za spomenik i da svako vidi šta se dešava i da idemo brzinom za pomirenje i ljubav među narodima”, kazao je Pavlović.
Inače, vrijednost radova bila je 70.000 konvertibilnih maraka (oko 35.000 eura).
Odluku o izgradnji spomenika, jednoglasno je donijela Skupština Opštine Srebrenica 2019. godine, na inicijativu Kancelarije visokog predstavnika u BiH.
Protiv izgradnje su bili iz udruženja 'Majke enklave Srebrenica i Žepa'.
„Sramno je da se gradi na mjestu gdje je Mladić 1995. godine poslao poruku nama, majkama, našoj djeci da je došlo vrijeme da se osveti turskim dahijama“, kazala je za Radio Slobodna Evropa 17. septembra Munira Subašić, predsjednica ovog udruženja.
Snage Vojske Republike Srpske su 1995. godine u srebreničkom genocidu ubile biše od 7.000 Bošnjaka. U Memorijalnom centru Potočari do sada je ukopano 6.610 žrtava genocida, a traga se za više od 1.000 nestalih Srebreničana.
Za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine, Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine, te sudovi u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, te izrekli četiri doživotne kazne (od čega jedna nepravomoćna).
