Haško tužiteljstvo uputilo je zahtjev sucima Haškog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) da ukinu privremenu slobodu vođi srbijanskih radikala Vojislavu Šešelju „budući da njegovo ponašanje nakon povratka u Srbiju – narušava osnove privremenog puštanja“.
„Raspravno vijeće bi trebalo povući Šešeljevo privremeno puštanje i zakazati ročište po njegovom povratku u Hag – kako bi se ispitalo moguće buduće privremeno puštanje u njegovom slučaju“., navedeno je u zahtjevu tužiteljstva.
Iako se u svom zahtjevu tužiteljstvo osvrnulo i na „humanitarne razloge privremenog puštanja zbog narušenog zdravlja“, upozorilo kako se odlukom moraju poštivati „minimalni uvjeti puštanja, najviše u vezi (ne)utjecaja na svjedoke i žrtve, (ne)ometanja pravde i povratka pred Vijeće kada to bude naređeno“.
Suci ne reagiraju pa mora tužiteljstvo
Dok s jedne strane tužiteljstvo ne dovodi u pitanje „u ovom stupnju, odluku sudaca o puštanju Šešelja na temelju (ex parte) medicinskih informacija“ - istaknuto je kako je Šešelj demonstrirao „da mu zdravstvene prilike nisu prepreka da radi neprihvatljive javne izjave koje su uvreda za udruge žrtava“.
„Vidljivo je da je povjerenje Raspravnog vijeća u Šešeljevo ponašanje – bilo bez osnova. On je izričito rekao da se ne namjerava vratiti na sud. Prijetio je ljudima koji surađuju s tužiteljstvom. Jasno je pokazao da njegovo zdravlje nije prepreka davati neprihvatljive izjave. Također je dao javne izjave u vezi procjene Vijeća o njegovom zdravstvenom stanju“, navedeno je u zahtjevu tužiteljstva koji je pokrenut „budući da je izostala (proprio motu) akcija Raspravnog vijeća u vezi nadgledanja posljedica privremenog puštanja“.
Tužiteljstvo smatra da je povlačenje odluke o privremenom puštanju Šešelja imperativ za haške suce i Vijeće koje ga je pustilo “kako bi se zaštitio integritet postupaka suda, ali i kako bi se osigurao pošten tretman za državu Srbiju“. Naime podsjećeno je kako je Srbija zahtjevala garancije od strane Šešelja – da će poštivati pravila privremenog puštanja, a na što se optuženi nije obvezao.
To je pak, prema mišljenju jedinog suca koji se protivio puštanju Šešelja – stavilo srbijanske vlasti „u neugodan i čudan položaj“, stoji u zahtjevu tužiteljstva potpisanog od strane Glavnog haškog tužitelja Sergea Brammertza.
Podsjetimo, prvostupanjska presuda po zapovjednoj odgovornosti za zločine dobrovoljaca u Hrvatskoj, Vojvodini i Bosni i Hercegovini (1991-1993) - trebala se izreći još u listopadu prošle godine. No neposredno pred izricanje sudac Harhoff je diskvalificiran iz tročlanog Raspravnog vijeća nakon istupa protiv predsjednika suda Theodora Merona u kojem je upozorio na politički utjecaj prilikom donošenja oslobađajućih presuda optuženicima po zapovjednoj odgovornosti.
