Autor: Daisy Sindelar (prevela: Ena Stevanović)
Optuženog ratnog zločinca Vojislava Šešelja je na izlazu iz Haškog suda dočekala razjarena masa.
Srpski vojvoda koji već deset godina čeka na presudu iza rešetaka Međunarodnog Haškog tribunala je prošle sedmice privremeno pušten na liječenje u Srbiju.
Kada se 12. novembra ukrcavao na avion za Srbiju, ovaj šezdesetogodišnji lider radikalne stranke je izgledao vrlo svježe i enegrično što je navelo novinara koji je bio u njegovoj pratnji da na Twitteru objavi da se Šešelj šalio u avionu "da će se prvo pozabaviti politikom a tek onda zdravstvenim problemima".
Šešelj je, doista, ispunio svoje obećanje i javno obećao "osvetu" bivšim vladinim saveznicima, podbadao je susjednu Hrvatsku na obljetnicu agresije na Vukovar i drsko najavio da će ignorirati sve pozive da se vrati natrag u Hag nakon donošenja presude.
"Dobio sam bitku protiv Haškog tribunala i to je bio moj cilj", rekao je Šešelj svojim pristalicama po povratku u Srbiju.
U vrijeme kada se države Balkana još uvijek bore sa svojom ratnom prošlošću, povratak kući jednog od najžešćih srpskih nacionalista je izazvao prilično blage reakcije srpske vlade i bijes susjednih država.
Osim toga ovaj potez je izazvao lavinu negativnih kritika na Haški tribunal pri čemu analitičari tvrde da je Šešeljevo puštanje na slobodu ozbiljan korak unazad u promicanju procesa poslijeratnog pomirenja.
Zašto je onda Šešelj pušten?
Šešelj se dobrovoljno predao Haškom tribunalu 2003. godine gdje se suočio sa optužbama za organiziranje brutalne paravojne kampanje u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj početkom devedesetih.
Njegovo suđenje je obilježeno brojnim skandalima, od Šešeljevog štrajka glađu u znak protesta na imenovanje odvjetnika do otkrivanja imena zaštićenih svjedoka.
Međutim, najveću uzbunu nije izazvao Šešelj već sam Haški tribunal. Prošle godine kada su se spremali da konačno donesu presudu, danski mediji su objavili pismo Frederika Harhoffa, jednog od tri člana Raspravnog vijeća, u kojem on kritizira predsjednika Haškog suda Tomasa Merona.
Šešelj je iskoristio tu priliku kako bi izbacio Harhoffa iz Vijeća čime je prisilio tribunal da imenuje novog suca koji se morao upoznati sa ovim opsežnim slučajem. Presuda, koja se očekivala u oktobru 2013. godine se sada očekuje najranije u junu 2015. godine.
"Ovo suđenje je zapravo niz uzastopnih katastrofa", kaže Marko Milanović, profesor na Pravnom fakultetu u engleskom Nottinghamu. Kada je Šešelj, koji je već prošao operaciju raka, rekao da se njegovo zdravstveno stanje pogoršava, sudsko vijeće je zatražilo njegovo privremeno puštanje na slobodu.
"Oni su se bojali da bi Šešelj mogao umrijeti zbog bolesti", kaže Milanović.
"Ukoliko bi preminuo u zgradi Haškog suda", kao što se desilo sa Slobodanom Miloševićem koji je 2006. godine preminuo od srčanog udara, "to bi bilo jako loše, posebno ako uzmemo u obzir koliko vremena je on proveo tamo. Tako da su oni odlučili da ga bace natrag u Srbiju", dodaje on.
Bez granica
Šešelj, bijesan zbog uspona bivših stranačkih kolega Aleksandra Vučića i Tomislava Nikolića, jedva je čekao da se vrati u Beograd.
Međutim, nije pristao ni na kakva ograničenja u vezi sa njegovim javnim istupima i u junu je odbio prihvatiti ponudu suda za privremeno puštanje pod uvjetom da se kloni politike.
Nakon toga su počeli problemi sa Šešeljevim zdravstvenim stanjem. On se počeo žaliti na medicinsku pomoć koju su mu pružali u Nizozemskoj da bi na kraju tim liječnika iz Srbije na Šešeljev zahtjev naznačili sudu da je njegovo oboljenje uznapredovalo. (Šešelj kaže da ima dvije metastaze na jetri koje naziva "Vučić" i "Nikolić").
Iz straha da bi Šešelj mogao umrijeti čekajući godinu ili više na presudu, sud mu je odobrio privremeno puštanje na slobodu i to "proprio motu"- na zahtjev suda.
Sačuvati obraz
U normalnim okolnostima sud odobrava provremeno puštanje na zahtjev optuženika i zbog humanitarnih razloga, kao što je recimo teška bolest. Takve odluke obično uključuju i procjenu tužitelja, medicinsku dokumentaciju i stroga ograničenja javnog istupanja.
Međutim, sud je napravio gomilu ustupaka u Šešeljevom slučaju. Ured tužitelja pod vodstvom Sergea Brammertza nije sudjelovao u raspravi. U konačnoj odluci objavljenoj 6. novembra samo stoji da se Šešelj mora suzdržati od zastrašivanja žrtvi i svjedoka i vratiti se u Hag odmah na poziv. Nisu postavljena nikakva ograničenja na Šešeljevo javno političko istupanje.
Sudsko vijeće je zaobišlo još jedan korak: nije se konsultiralo ni sa Šešeljem, što bi mu omogućilo da prihvati ili odbije uvjete puštanja.
Glasnogovornica Haškog suda Magdalena Spalinska je objasnila ovaj propust rekavši da "Tribunal nije smatralo da je potrebno da se konsultuje sa optuženim s obzirom da suci smatraju kako nema razloga vjerovati da neće poštovati takve uvjete".
Ovaj potez je očito "čudan", kaže Milanović. "Ovo što su učinili je manevar koji ih je poštedio da ga moraju pitati i omogućio im da ga samo puste praveći se da će se on vratiti dobrovoljno, što je već rekao da neće učiniti".
Kanadski odvjetnik Alex Fielding koji je dio tima branitelja srpskog generala Momčila Perišića kaže da je presuda "proprio motu", zapravo, "novi teritorij" za Tribunal.
"Ovo je način da Haški tribunal pokuša spasiti obraz u vrlo neurednom i potencijalno neugodnom slučaju jednostavno zato što je Šešelj sada u pritvoru već 11 godina i da neće dobiti presudu do juna 2015. Sud je u teškoj situaciji jer znaju da je Šešeljevo zdravstveno stanje i trajanje njegovog pritvora vrlo neugodno", ističe Fielding.
Ozbiljno bolestan
Nije jasno da li je sud dobio detaljan izvještaj o Šešeljevom zdravstvenom stanju.
Sud je 6. novembra odobrio privremeno puštanje na slobodu navodeći da je sud "dobio povjerljivu informaciju o tome da se zdravstveno stanje optuženog pogoršalo". Ovaj izvještaj opisuje Šešelja kao "ozbiljno bolesnog", uprkos "njegovom odbijanju da priloži svoj zdravstveni karton".
Fielding kaže da je navodni nedostatak informacija vrlo neobičan u slučaju privremenog puštanja na slobodu, gdje sud obično zahtijeva dokaze o lošem zdravstvenom stanju.
"Nikada nisam čuo za slučaj kao što je ovaj, u kojem je optuženik odbio otkriti svoj zdravstveni karton", kaže on. "Jer obično je zdravstveni kartontemelj za privremeno puštanje na slobodu. Dakle, optuženi obično surađuje i prilaže svoju zdravstvenu evidenciju kako bi dokazao da treba biti poslan kući zbog zdravstvenih razloga."
Šteta već učinjena
Šešelj do sada nije pokazao simptome teške bolesti. "Za nekoga ko je u lošem zdravstvenom stanju, on očito pokazuje iznimnu političku dinamiku", izjavio je bivši hrvatski ministar vanjskih poslova a sadašnji zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula, koji se pridružio nizu balkanskih političara koji pozivaju da se Šešelj što prije vrati u Hag.
Međutim, malo je vjerovatno da će Hag reagirati. Brammertz je nakon posjete Beogradu 19. novembra izjavio da će njegov ured uložiti žalbu ukoliko ne budu imali pristup Šešeljevoj medicinskoj dokumentaciji.
On je pokazao nezadovoljstvo Šešeljevim puštanjem izjavivši da je "do sudskog vijeća da odluči da li su ti uvjeti ispunjeni. Ukoliko smatraju da ih je optuženi prekršio, oni ga odmah mogu poslati natrag u Hag".
Ukoliko Šešelj odluči da se ne želi vratiti u Hag, vlada Srbije bi se našla u vrlo nepoželjnoj političkoj situaciji jer bi morala izručiti ovu politički vrlo karizmatičnu ličnost koja uživa podršku mnogih građana.
Mnogi analitičari su izrazili uvjerenje da će Beograd koji se želi priključiti Europskoj uniji i dalje surađivati sa Tribunalom.
No, drugi se boje da je šteta već učinjena, čak i ako se Šešelj vrati na sud.
"To ne znači da mislim da Šešelj ima neki utjecaj", izjavila je hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.
"Ali on je vratio u javnu sferu onu vrstu retorike koja je uzrokovala zločine 1990., što nigdje nije prihvatljivo. Očito je da bi Haške institucije trebale reagirati i vratiti ga natrag u njegovu zatvorsku ćeliju", pojašnjava ona.
