Hrvatski sabor usvojio je deklaraciju u kojoj se od Haškog tribunala traži da optuženika za ratne zločine Vojislava Šešelja vrati u haški zatvor, a od srbijanskih vlasti da osude govor mržnje i zalaganja za „Veliku Srbiju“. Sa deklaracijom se požurilo da stigne do Europskog parlamenta koji će u četvrtak, na inicijativu hrvatskih zastupnika, izglasati rezoluciju o Šešelju.
Hrvatski sabor jednoglasno je usvojio deklaraciju povodom odluke Haškog tribunala da na uvjetnu slobodu pusti Vojislava Šešelja.
Prema deklaraciji koju je u Saboru pročitala njena inicijatorica, bivša premijerka Jadranka Kosor, među ostalim traži se da Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda hitno raspravi ovakvo postupanje Haškog tribunala, kako se ne bi dodatno narušilo povjerenje u institucije međunarodne pravde. Zatim:
„Poziva se Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju da opozove svoju odluku o privremenom puštanju optuženog Vojislava Šešelja na slobodu, naglašava se obaveza Republike Srbije kao države kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji da nedvosmisleno osudi svaki govor mržnje, projekt 'velike Srbije' i prekrajanje međunarodno priznatih granica, a u skladu s vrijednostima međunarodnog prava i u skladu sa demokratskim standardima koji vrijede među članicama Europske unije.“
Odluka Suda o Šešeljevom puštanju, ističe Sabor u deklaraciji, donesena je bez ujednačenih kriterija i odstupa od načela vladavine prava, a Šešelj nakon povratka u Srbiju nastavlja s prijetnjama, zastrašivanjem i širenjem etničke i nacionalne mržnje i netrpeljivosti, vrijeđa i ponižava žrtve, te javno zagovara teritorijalne pretenzije prema Hrvatskoj kao članici EU-a i NATO-a.
Jadranka Kosor je već ranije upozoravala da Šešelj otkako je stigao u Srbiju krši uvjete koje mu je Haški tribunal postavio kod privremenog puštanja na slobodu, jer u svojim istupima vrijeđa i ponižava žrtve zločina i zastrašuje žrtve i svjedoke, a da je haška odluka o njegovom puštanju uvreda za sve Šešeljeve žrtve.
U ime kluba vladajućih socijaldemokrata Ingrid Antičević Marinović apostrofirala je posebno traženje da srpski državni vrh osudi Šešeljeve istupe i distancira se od njih, podsjećajući da je suradnja sa Hagom jedan od uvjeta na putu svake zemlje prema članstvu u Europskoj uniji.
„To je upravo pomoć svim naprednim snagama da osude takvo ponašanje na jedan nedvosmislen način. To Hrvatska traži, to Hrvatska ima pravo tražiti jer se to i od nje tražilo, i to je za svaku zemlju potrebno“, kazala je Ingrid Antičević Marinović.
Sa deklaracijom se požurilo, kako bi stigla na vrijeme do Strassbourga, gdje će sutra na hrvatski prijedlog Europski parlament raspraviti i izglasati rezoluciju koja bi – prema prijedlogu - trebalasnažno osuditiratno-huškačku retoriku optuženika za ratne zločine Vojislava Šešelja i pozvati srbijansku vladu da se jasno distancira od njegovih istupa.
U raspravi o deklaraciji u Hrvatskom saboru svi su klubovi podržali deklaraciju, a klub srpske manjine kazao je da neće biti protiv.
O Šešelju je bilo riječi i na današnjoj sjednici hrvatske Vlade.
„Tu hrvatska Vlada ima inicijativu i preko Stalne misije u New Yorku i drugim kanalima već poduzima određene radnje koje su u okviru naših mogućnosti i nadležnosti. Dakle, radimo ono što možemo i što smatramo da je ispravno. Saborska deklaracija je dobrodošla, tekst koji sam vidio čini mi se prihvatljiv i uravnotežen“, naveo je premijer Zoran Milanović.
Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić kazala je kako će se 10. prosinca o izvještaju o radu Haškog tribunala raspravljati u UN-u i da ćeHrvatska u tome sudjelovati. „Europska unija ne sudjeluje u toj raspravi, ali s obzirom na unazađivanje europskogprocesa u regiji kao rezultat haške odluke o puštanju Šešelja, razgovarala sam sa europskom povjerenicom Federicom Mogherini sa prijedlogom da EU ovoga puta izuzetno sudjeluje u toj raspravi“, kazala je ministrica.
„Pa ćemo – nadam se – potaknuti kolege u Europskoj uniji da se uključe i osude takvo ponašanje, odnosno potrebno je da se zatraži od srpskih vlasti da se distanciraju od takvih izjava, upravo zato da potvrde svoj europski put, a i da – koliko je moguće – neutraliziraju negativni efekt koji je takvo ekscesno ponašanje imalo na odnose u regiji“, konstatirala je.
