Dostupni linkovi

Odlazeći šef NATO-a kaže da članice moraju biti 'spremne da plate cenu' mira


Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, 6. septembar 2024.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, 6. septembar 2024.

U svom oproštaju nakon što je deceniju vodio NATO, Jens Stoltenberg je u četvrtak upozorio na "izolacionizam" među članicama vojne alijanse, rekavši da njene 32 članice moraju biti "spremne da plate cenu mira" u suočavanju s ohrabrenom Rusijom.

Govoreći u sedištu NATO-a u Briselu, Stoltenberg je istakao dostignuća od kada je preuzeo funkciju 2014. godine, kao i sadašnje izazove u vreme kada je relevantnost NATO-a "važnija nego ikad", prenela je redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziiku.

"Dobra vest je da smo ispunili obećanje koje smo dali pre 10 godina (da svaka članica troši makar dva odsto BDP-a na odbranu), ali je loša vest da to više nije dovoljno da nas sačuva", rekao je Stoltenberg, što sugeriše da predviđena potrošnja neće biti dovoljan da zaštiti alijansu pred sve agresivnijom Rusijom.

"Moramo biti spremni da platimo cenu mira. Što je više novca, što je jača naša odbrana, što je efikasnije naše odvraćanje, to je veća naša bezbednost", rekao je on.

Šezdesetpetogodišnji Norvežanin je upozorio članice alijanse da "ne menjaju kratkoročne ekonomske interese za dugoročne bezbednosne potrebe", rekavši da "protekcionizam protiv saveznika ne štiti našu bezbednost".

Osvrćući se na ruski rat protiv Ukrajine, koji je postao sporno pitanje među nekim članicama koje su dovele u pitanje snažnu podršku NATO-a Kijevu, Stoltenberg je rekao da "Ukrajina mora da se suočava s Rusijom s pozicije snage".

Svaki budući mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije, rekao je on, "mora biti podržan snažnom i trajnom vojnom podrškom, a ne samo komadićima papira“.

On je takođe upozorio da "vojna moć ima svoje granice", rekavši da "svrha svake buduće vojne operacije van teritorije NATO-a mora biti jasno definisana".

"Moramo da budemo iskreni prema tome šta možemo, a šta ne možemo da postignemo", rekao je on.

Obraćajući se "glasovima" s obe strane Atlantika koji pozivaju na razdvajanje puteva, on je rekao da je "ulaganje u transatlantske odnose jedini pobednički put napred" i da "izolacionizam nikoga neće zaštititi".

Stoltenberg, bivši premijer Norveške koji će se vratiti u svoju domovinu da bi postao šef centralne banke, predaće vođenje NATO-a bivšem holandskom premijeru Marku Ruteu (Rutte) 1. oktobra.

Tokom poslednjih meseci na funkciji, Stoltenberg je pokušao da ujedini članice NATO-a, pri čemu je Mađarska predstavljala prepreke za podršku alijanse Ukrajini, a premijer Viktor Orban je rekao da neće obezbediti sredstva ili vojnu opremu za pomoć Kijevu.

Stoltenberg je takođe pokušao da smiri nervozu zbog nagoveštaja da će bivši američki predsednik Donald Tramp (Trump) pokušati – ako bude ponovo izabran u novembru – da povuče Vašington iz NATO-a.

Na samitu NATO-a u Vašingtonu u julu, Stoltenberg je naglasio da je u interesu svih članica da ostanu jedinstvene i nastojao je umanji značaj navodne Trampove želje o izlasku SAD, rekavši da je glavna briga bivšeg predsednika SAD tokom njegovog prvog mandata bila da natera članice da ostvare ciljanju potrošnju za odbranu.

Stoltenberg je takođe rekao da je NATO mogao da učini više da spreči rat u Ukrajini da su članice Kijevu obezbedile vojnu opremu pre opšte invazije Rusije u februaru 2022.

On je izrazio žaljenje što NATO nije obezbedio oružje koje je Kijev tražio iz straha da će to eskalirati tenzije s Moskvom.

Tokom julskog samita, Stoltenberg je snažno podržao nepovratan put Ukrajine ka članstvu u alijansi, rekavši da je njena "budućnost u NATO-u".

S obzirom na to da Ukrajina snažno lobira kod partnera da dozvole njenoj vojsci da koristi donirano oružje za udare dublje u Rusiju, Stoltenberg se osvrnuo na kontroverznu temu rekavši u intervjuu Tajmsu (The Times) ranije ove nedelje da davanje dozvole ne bi bila crvena linija za Moskvu.

Kremlj je u sredu komentare odlazećeg generalnog sekretara NATO-a nazvao "opasnim".

XS
SM
MD
LG