Sa Volujice, brda iznad Bara, 1904. godine, prvi put su emitovani radio talasi na Balkanskom poluostrvu. Puštanju u rad radio-telegrafske stanice prisustvovalo je više hiljada gostiju i zvanica, među kojima su bili knjaz Nikola, te Guglielmo Marconi - jedan od pronalazača bežične telegrafije.
Marconi je jedan od pionira radio-telegrafije. Ostvario je prvi prijenos radio talasa preko Atlantskog okeana i za to je 1909. godine dobio Nobelovu nagradu za doprinos nauci. Osnovao je prvu kompaniju koja se bavila komercijalnom upotrebom radio prenosa. Do 1943. godine smatran je izumiteljom radija, kada mu je Vrhovni sud SAD oduzeo patentno pravo i dodijelio ga Nikoli Tesli.
Tako Balkan sa radijom povezuje i službeni pronalazač radija, Nikola Tesla. Slavni naučnik je prvi razvio i objasnio način proizvodnje radio frekvencija, princip usklađenih rezonantnih sklopova u predajnoj i prijemnoj anteni, te javno predstavio principe radija i prijenos signala na velike daljine. Za ovaj svoj pronalazak je još 1897. godine dobio patent broj 645576, za uređaj opisan kao sistem za bežični prijenos podataka.
Tako je počelo. Dok su se na naučnom planu nadmetali Marconi i Tesla, svijet je sa radijom, u godinama koje su uslijedile, dobio moćno oruđe koje je utrlo put razvoju elektronskih medija.
Političarima je poslužio i kao oružje. CBS je direktno prenosio Hitlerovu objavu rata Poljskoj:
Osim kao vijesnik rata, poslužio je i kao vijesnik objave mira. Britanski premijer Winston Churchill, 7. maja 1945., objavio kraj II svjetskog rata:
Na nekadašnjem području bivše Jugoslavije, u godinama koje su uslijedile, radio su slušaoci voljeli zbog sjajne muzike: zabavne, klasične i narodne, koja se često izvodila i uživo, sa kompletnim orkestrima. Posebno se pamte čuveni prenosi važnih utakmica, koji se i danas prepričavaju:
Televizija, a potom i Internet, zavladali su posljednjih decenija, no, radio i dalje opstaje.
Da se Glas Crnogoraca, početkom XX vijeka, služio današnjim jezikom političke elite - sigurno bi bilo navedeno da je 1904. godine Crna Gora "zauzela poziciju lidera u regionu" jer je tada, prije tačno 110 godina, baš sa brda Volujica kod Bara, prvi put na Balkanu emitovan radio-signal. U međuvremenu se mnogo toga promijenilo - i za Crnu Goru i za radio. Esad Krcić donosi priču "Radio je medij za svakoga".
Kosovski stručnjaci smatraju da će radio uvijek postojati jer je kao medij brži od ostalih. Radio novinarima nalaže se da budu kreativni, da bi riječima dočarali sliku koju televizija prenosi, toliko efikasno da se u sjećanje slušalaca ureže baš kao i slika. Amra Zejneli u tekstu "Brzina i kreativnost - odlika radijskih novinara" ima više detalja.
U priči "Popularnost radija očigledno opada" reporteri Milan Nešić i Ognjen Zorić navode da u Srbiji radio gubi značaj kao informativni mediji, te da je sve više orijentisan na zabavu. Iako i dalje ima svoju publiku, oko dvije trećine populacije ima neku vrsta kontakta sa radijom, na prvi pogled, ta popularnost gubi trku sa novim tehnologijama. Ilustruje to i podatak da od reklama prihoduje ubjedljivo najmanje novca, duplo manje od, naprimjer, uličnih bilborda.
O značaju radija kao medija i njegovom opstanku, uprkos predviđanjima da će ga novi mediji istisnuti, odgovara na pitanja Fahira Fejzić Čengić, profesorica komunikoloških i novinarskih disciplina na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. S njom je u Sarajevu razgovarala Mirna Sadiković. Pročitajte intervju "Fejzić Čengić: Radio je nezamjenjiv medij".