Oko 400 bajkera iz Bihaća, Sarajeva, Goražda i još nekih gradova BiH, te iz nekih evropskih zemalja stigli su u nedelju popodne, 10. jula u Memorijalni centar Potočari.
Oni su do Srebrenice putovali tri dana kako bi 11. jula prisustvovali kolektivnoj dženazi za 50 identifikovanih Bošnjaka koje je Vojska Republike Srpske ubila u genocidu u julu 1995. godine.
Ranije u toku dana u Potočare su stigli i učesnici ultramaratona Vukovar - Srebrenica.
Među maratoncima koji su tokom pet dana pretrčali ukupno 227 kilometara bio je i 63-godišnji Boban Pantović iz Beograda.
"Mi smo ovaj ultramaraton trčali pod motom 'Da rata više nigde ne bude'. Moramo učiniti sve da se ovakve tragedije ne zaborave. Moramo više biti tolerantni i sve konfliktne situacije treba da prevaziđemo", kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Četiri maratonca trčala su cijelu stazu, a desetak trkača se naknadno priključilo ovoj grupi.
Dražen Čućić, ultramaratonac iz Osijeka, kaže da je trčao prosječno 46 kilometara dnevno.
"Meni je ovo deveti ultramaraton i svaki trčim u vjeri i nadi za bolju budućnost i da se ovakve stvari ne dešavaju nigdje“, istakao je on.
Jedanaesti ultramaraton Vukovar-Srebrenica, koji organizira Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, krenuo je 6. jula od Ovačare u blizini Vukovara na istoku Hrvatske.
Organizator ultramaratona Ekrem Bećirović, koji je porijeklom iz Srebrenice, a živi u Hrvatskoj, kaže kako je ovaj događaj postao tradicija.
"Ovi momci i stariji atletičari osjećaju potrebu da trče ovaj maraton, da dotrče u Memorijalni centar i da se suoće sa svim ovim što se ovdje dogodilo jula 1995. godine", kazao je za RSE.
U Memorijalnom centru Potočari u ponedjeljak, 11. jula, bit će upriličena komemoracija žrtvama genocida u Srebrenici te ukopani posmrtni ostaci 50 osoba.
Uoči obilježavanje 27. godišnjice genocida, u nedjelju u popodnevnim satima u Srebrenicu trebaju stići i učesnici Marša mira.
Snage Vojske Republike Srpske (VRS) su tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini. Do sada je identificirana i ukopana 6.671 osoba.
Za te je zločine do sada osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora.
Zločin u Srebrenici iz jula 1995. godine, jedini je koji se dogodio na prostoru bivše Jugoslavije, a koji je pred međunarodnim i domaćim sudovima okarakterisan kao genocid.
Radovan Karadžić, prvi predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), osuđen je u Hagu pravomoćno na kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.
Na doživotnu kaznu na istom sudu za genocid je osuđen i glavni komandant VRS-a, Ratko Mladić.
Osuđeni su i Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost Glavnog štaba (GŠ) Vojske Republike Srpske (VRS), Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove GŠ VRS-a, te Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa VRS-a.
