Dostupni linkovi

Ministarstva Srbije i Hrvatske razmenjuju optužbe zbog 'Oluje'


Deo konvoja izbeglih pred akcijom "Oluja", 7. avgust 1995.
Deo konvoja izbeglih pred akcijom "Oluja", 7. avgust 1995.

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin izjavio je 24. maja da "Srbija ne bi tražila da se sudi pilotima koji su pobili žene i decu na Petrovačkoj cesti, da im je sudila Hrvatska".

Vulin je tako reagovao na saopštenje Ministarstva branitelja Hrvatske, u kojem je ova institucija 23. maja odbacila "univerzalnu nadležnost" Srbije za ratne zločine na celoj teritoriji bivše Jugoslavije, a Srbiju pozvala da svoju verodostojnost pokaže dostavljanjem podataka o nestalim Hrvatima tokom rata u Hrvatskoj 1991/1992. godine.

Saopštenje hrvatskog ministarstva branitelja odnosi se na medijske najave tužbi u Srbiji protiv četvorice viših oficira Hrvatskog ratnog zrakoplovstva zbog navodnog granatiranja kolone sa srpskim civilima kod Bosanskog Petrovca u Bosni i Hercegovini tokom hrvatske vojno-policijske akcije "Oluja" 1995. godine.

Nakon što se u medijima pojavila vest da je u Srbiji podignuta optužnica protiv četvorice oficira hrvatske vojske, Tužilaštvo za ratne zločine Srbije je 20. maja saopštilo za Radio Slobodna Evropa (RSE) da optužnica zbog ratnog zločina u "Oluji" nije postala pravnosnažna i da krivični postupak u ovoj fazi nije javan.

Povodom najava tužbi, hrvatsko ministarstvo branitelja je 23. maja saopštilo da je takav pristup Srbije "prepreka rešavanju otvorenih pitanja, ne samo u području pravosudne suradnje, već i u pogledu rešavanja pitanja nestalih osoba".

"Sustav pravosudne suradnje mora se temeljiti na načelu uzajamnog poverenja…a ne da iskrivljuje načela univerzalne jurisdikcije uvodeći svojevrsnu kvazi-univerzalnu jurisdikciju", navodi se u saopštenju.

Hrvatsko ministarstvo dodaje da Hrvatska očekuje od Srbije "da poštuje međunarodne standarde, te pokaže istinsku volju za rešavanje otvorenih pitanja u okviru međudržavnih poverenstava".

"Kao što je Republika Hrvatska nadležna za sve svoje građane nestale u Domovinskom ratu, tako je nadležna i za sva ostala pitanja vezana uz to za nas najslavnije razdoblje naše novije povijesti. A Srbija može u tom pogledu dati svoj doprinos dostavom traženih informacija o nestalima", zaključeno je u saopštenju.

Ministar policije Srbije Aleksandar Vulin je, odgovarajući na ovo saopštenje 24. maja, naveo da će Srbija "imenovati i osuditi zločince" iz hrvatske akcije "Oluja" koju je nazvao "zločinačkom".

U saopštenjima i o Vučiću

Ministarstvo hrvatskih branitelja je u saopštenju 23. maja pomenulo i predsednika Srbije Aleksandra Vučića, navodeći da je on "svojim istupima svesrdno podržavao i poticao velikosrpsku agresiju".

Ministar policije Srbije Aleksandar Vulin je 24. maja odgovorio da Vučića "mogu da optužuju samo za jačanje i zaštitu Srba, a za ubijanje hrvatske dece ne mogu".

U hrvatskim medijima proteklih dana pojavili su se i zahtevi da se protiv Vučića u Hrvatskoj podigne optužnica.

Označavajući izjave koje je Vučić izneo u govoru u Glini 1995. godine kao ratnohuškaške, saborski zastupnik opozicionog kleropopulističkog "Mosta" Miro Bulj je predsednika Srbije nazvao "kukavicom" i naveo:

"Mislim da hrvatska država i pravosudna tijela trebaju pod hitno dignuti optužnicu za ratne zločine koji su huškanjem učinjeni na području Republike Hrvatske", rekao je Bulj.

Vučić je, reagujući na medijske pozive u Hrvatskoj da se protiv njega podigne optužnica, 23. maja izjavio da "nikad nikoga nije ubio" i da u njegovom govoru iz Gline 1995. godine "nema ničeg spornog".

Komentarišući medijske najave optužnice protiv hrvatskih pilota u Srbiji, Vučić je rekao da je "srećan što srpski državni organi rade na zaštiti žrtava i istine i na tome da teški zločini ne prođu nekažnjeno".

Izbegli pred 'Olujom': Upornošću do novog doma
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:39 0:00

Prema publikaciji Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava "Vojna operacija Oluja i poslije - Izvještaj" iz 2001. godine, ukupan broj žrtava među Srbima je 677. Publikacija nema razdvojene žrtve rata od žrtava ratnih zločina.

Po istom izvoru, u nedeljama nakon "Oluje" spaljeno je ili devastirano više hiljada stambenih objekata.

Velik broj Srba iz Hrvatske otišao je pred "Olujom" iz Hrvatske - prema hrvatskim izvorima njih oko 130.000 organizovano u konvojima, a prema srpskim izvorima njih 200.000 - 300.000 prognano je ili izbeglo u Bosnu ili Hercegovinu ili Srbiju u strahu od hrvatskih snaga.

Hrvatski generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak pred sudom u Hagu oslobođeni optužbe za zajednički zločinački poduhvat sa ciljem etničkog čišćenja Srba tokom "Oluje" 1995. godine.

XS
SM
MD
LG