Parlamentarna većina predvođena proruskim Demokratskim frontom (DF) pokušaće da pred Ustavnim sudom ospori odluke predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića o raspuštanju Skupštine i raspisivanju prijevremenih parlamentarnih izbora.
Đukanović je 17. marta raspisao izbore za 11. jun, a dan ranije je raspustio Skupštinu konstatujući da je država "paralisana na evropskom putu i da se ta politička agoniju treba prekinuti izborima".
Sve se događa tri dana uoči redovnih predsjedničkih izbora, na kojima je Đukanović jedan od kandidata.
Zakazani parlamentarni izbori su odgovor predsjednika na političku i institucionalnu krizu nastalu nakon pada dvije vlade i nemogućnosti skupštinske većine da formira treću.
Aktuelna Vlada Dritana Abazovića je izgubila povjerenje u Skupštini prije sedam mjeseci.
Direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa(RSE) da vanredni parlamentarni izbori neće razriješiti krizu, ali da su preduslov da se počne rješavati:
"Nije dugoročno održiva situacija da sadašnja Vlada ima legitimitet, a posebno da i dalje donosi odluke sa dugoročnim posljedicama."
Traži se reakcija Ustavnog suda
Parlamentarna većina, koju čine proruski Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret Ura, zahtijeva od Ustavnog suda da suspenduje izvršenje Đukanovićevih odluka dok taj sud ne ocijeni - da li je Đukanovićev ukaz o raspuštanju Skupštine usklađen sa Ustavom.
"Apsolutna je nepoznanica koji su razlozi za donošenje Ukaza (o raspuštanju Skupštine), što predstavlja očiglednu manjkavost. Na ovaj način, aktom samovolje i neustavnim ponašanjem predsjednik Crne Gore postupa suprotno Ustavu", navodi se u saopštenju poslanika parlamentarne većine.
Đukanović je na pres konferenciji pojasnio da mandatar Miodrag Lekić, koga je delegirala parlamentarna većina, nije formirao Vladu u zakonskom roku:
"Taj mandatar je pokušavao da sastavi Vladu 90 dana. Nije uspio. Sada su se stekli uslovi da predsjednik raspusti parlament. Tako da nema ništa sporno u mom postupanju."
Parlamentarna većina je proglasila poslanika Miodraga Lekića za mandatara u decembru prošle godine, na osnovu izmjena Zakona o predsjedniku koje su prethodno usvojene. Izmjenom tog Zakona, parlamentarna većina je preuzela ustavnu nadležnost Đukanovića u oblasti predlaganja mandatara.
Evropska unija i Venecijanska komisija su osporile legitimitet izmjena Zakona o predsjedniku.
I premijer Dritan Abazović je rekao da Đukanovićeve odluke nisu u skladu sa ustavnim poretkom.
"Pozivam poslanike da pitanje skraćenja mandata uzmu u svoje ruke", rekao je Abazović ne precizirajući šta to znači.
Daliborka Uljarević kaže da jedino Ustavni sud može da utvrdi da li je Đukanović imao osnova da raspusti Skupštinu:
"Ne izgleda izvjesno da će Ustavni sud moći toliko brzo da o tome odlučuje, a uz to treba imati u vidu da je većini političkih aktera u interesu da se izbori održe".
Šta parlamentarni izbori treba da pokažu?
Iako je Abazovićeva Vlada izgubila povjerenje u avgustu prošle godine, zbog potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, ona već sedmi mjesec funkcioniše u tehničkom mandatu.
Parlamentarnim izborima treba da se utvrdi ko ima kakav legitimitet za donošenje odluka kaže Uljarević.
"Sada je situacija u tom dijelu vrlo poremećena jer je neuobičajeno da izvršnu vlast obavljaju partije koje će se na tim izborima faktički boriti za cenzus i nemaju svog predsjedničkog kandidata", navodi Uljarević.
Vladu Crne Gore dominantno vode ministri iz pokreta URA premijera Abazovića i prosrpske Socijalističke narodne partije, koje zajedno imaju devet poslanika u crnogorskom parlamentu, od ukupno 81.
Uljarević ocjenjuje da su vanredni izbori potreba društva i interes značajnog broja političkih aktera:
"I vrlo smo jasno čuli da su oni jedna snažna sugestija zapadnih partnera koji takođe razumiju da se sa ovakvim stanjem više ne može nastaviti."
Sjedinjene države i diplomate Evropske unije su više puta istakli neophodnost parlamentarnih izbora kako bi se izašlo iz političkog ćorsokaka.
Predsjednički uvertira za parlamentarne izbore
"Nikada predsjednički izbori nisu imali veći uticaj na parlamentarne kao u ovom slučaju", kaže Daliborka Uljarević.
Ona procjenjuje da ponašanje predsjedničkih kandidata u kampanji ujedno predstavlja zauzimanje pozicija za parlamentarne izbore.
Osim aktulenog predsjednika Mila Đukanovića koji želi reizbor, u predsjedničkoj trci je još šest kandidata.
Četiri kandidata pripadaju strankama parlamentarne većine, odnosno dosadašnjih vladajućih struktura:
Andrija Mandić ispred proruskog Demokratskog fronta, ispred Demokrata Aleksa Bećić bivši predsjednik Skupštine, Jakov Milatović bivši ministar ekonomije kao kandidat Pokreta Evropa sad i Goran Danilović ispred Ujedinjene koja je na prethodnim izborima nastupila u koaliciji sa DF.
O pozicioniranju kandidata, prema Uljarević, govori promjena retorike Mandića:
"Andrija Mandić kandidat DF je u predsjedničkoj kampanji, promijenio politički imidž kako bi se bolje pozicionirao nakon vanrednih parlamentarnih izbora kao snaga koja bi trebalo da uđe u strukture buduće izvršne vlasti", kaže Uljarević.
O uticaju predsjedničkih izbora na parlamentarne Uljarević navodi i primjer rezultata koji bude postigao Đukanović:
"Ukoliko Đukanović bude uspio da dobije novi predsjednički mandat to će značiti da će i njegova politička partija ući u parlamentarne izbore znatno snažnija i u boljoj poziciji. Ako to ne bude uspio, za očekivati je da DPS iz vanrednih parlamentarnih izbora izađe sa duplo manje mandata nego što ih trenutno ima u Skupštini."
Ona vjeruje da i Pokret Evropa kroz kandidaturu Jakova Milatovića ima za cilj osnaživanje partijske strukture i pozicije na političkoj sceni.
Prema procjenama svih analitičara ali i predsjedni;kih kandidata, predsjednik Crne Gore će biti izabran u drugom izbornom krugu koji će se održati 2. aprila.
Da bi predsjednik bio izabran 19. marta kada se održava prvi krug, kandidat bi morao da osvoji preko 50 posto glasova izašlih birača.
Facebook Forum