Parlamentarna većina proruskog Demokratskog fronta, Demokrata i pokreta URA Dritana Abazovića nije postigla dogovor o formiranju nove Vlade na čijem bi čelu bio poslanik Miodrag Lekić.
Nakon sastanka predstavnika skupštinske većine, 4. januara, Lekić je saopštio da nove Vlade neće biti.
"Rekao sam da će vlada biti ozbiljna ili je neće biti. Neće je biti, a ko je bio ozbiljan neka građani protumače", rekao je Lekić nakon sastanka na kojem je trebalo da bude dogovoren sastav buduće Vlade i datum održavanja sjednice Skupštine na kojoj bi bila izabrana.
Lekić je ranije najavljivao da će nova Vlada biti formirana do 20. januara.
Miodraga Lekića je parlamentarna većina proglasila mandatarom 29. decembra, na osnovu spornih izmjena Zakona o predsjedniku.
Tim Zakonom parlamentarna većina je pokušala da preuzeme ustavnu nadležnost predsjednika države Mila Đukanovića jer je odbio da dodijeli mandat za sastav Vlade Lekiću.
Međunarodni partneri, prije svih Sjedinjene države i Evropska unija su više puta apelovali na parlamentarnu većinu, da ne pokušavaju da formiraju Vladu na osnovu izmijenjenog Zakona o predsjedniku i jer bi takva Vlada imala sporan legitimitet.
Oni su se pozivali na negativno mišljenje Venecijanske komisije o tim promjenama.
Miodrag Lekić je, uprkos tome, insistirao da se Vlada sastavi.
DF za neuspjeh optužuje pokret URA i SNP
Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić je nakon neuspješnog sastanka rekao, da stranke koje čine sadašnju tehničku Vladu Dritana Abazovića nisu dostavili potpise za zakazivanje sjednice na kojoj bi bila izabrana nova Vlada i šef parlamenta.
"Nismo uspjeli ono što smo počeli 1. septembra (nakon izbora 2020.) Sa žaljenjem konstatujem da smo uložili puno energije da dođe do dogovora", rekao je Mandić.
Vladu kontrolišu Abazovićev pokret URA i prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) koje, zajedno, u parlamentu imaju devet poslanika, uz dio manjinskih nacionalnih stranaka. Parlament ima 81 poslanika.
Drugi lider DF Milan Knežević je rekao da je pokretu URA i SNP trebalo da pripadne deset mandata u novoj Vladi:
"Neko je odbijajući deset resora u novoj vladi ili uzeo pare ili je ucijenjen od krivičnog gonjenja, nekih snimaka, šverca cigareta... Ovo nije slučajno urađeno, jasna je namjera, od početka, da neko nije želio da Miodrag Lekić bude premijer".
Mandić je rekao da predsjednica Skupštine Danijela Đurović i predsjednik države Milo Đukanović treba da dogovore istovremeno raspisivanje predsjedničkih i parlamentarnih izbora.
Đukanoviću ističe mandat na proljeće ove godine.
SNP i URA: Ništa nije dogovoreno
Obrazlažući zbog čega nisu dali potpise za održavanje sjednice Skupštine na kojoj bi bila izabrana Vlada, SNP i URA su saopštile da nije detaljno dogovoren plan i program buduće Vlade.
"Nećemo prihvatiti nikakav predlog koji ne obuhvata precizni plan i dogovor oko toga na kojim principima, oko kojih prioriteta i sa kojim ciljevima se formira Vlada u kojoj ćemo mi učestvovati", navedeno je saopštenju SNP.
URA Dritana Abazovića je saopštila da je došlo do konceptualnih mimoilaženja:
"Tražili smo da prije zakazivanja sjednice da na papiru imamo dogovorene principe oko kojih se formira nova Vlada. Ipak, na današnjem sastanku pomenuta pitanja se nijesu razmatrala, već se ultimativno govorilo o zakazivanju sjednice Skupštine."
Tehnička Vlada i dalje opstaje
Stranke parlamentarne većine su u septembru odbile inicijativu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da se raspusti Skupština i raspišu prijevremeni parlamentarni izbori pod obrazloženjem, da će oni formirati novu Vladu.
Vlada Dritana Abazovića funkcioniše u tehničkom mandatu od avgusta prošle godine, kada je izgubila povjerenje u Skupštini nakon potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
Parlamentarnu većinu čine stranke koje su na izborima 2020. godine osvojile većinu i poslije tri decenije poslali Đukanovićevu Demokratsku patiju socijalista u opoziciju.
Prva Vlada nakon tih izbora Zdravka Krivokapića trajala je 14 mjeseci, a Abazovićeva nešto više od tri mjeseca kada je izgubila povjerenje.
